Sprečavanje genocida, zločina protiv čovječnosti i nečovječnog ponašanja prema drugima je u osnovi tradicionalnog crnogorskog čojstva, a takav nedvosmislen odnos imamo takođe prema narativu njihove negacije“, kazao je ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović tokom posjete specijalne savjetnice generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za prevenciju genocida, Alis Vairimu Nderitu.
Kao posebno priznanje da naša zemlja u praksi baštini vrijednosti UN, Radulović ije stakao je članstvo u Savjetu UN za ljudska prava za period 2022-2024, rekavši da će ono doprinijeti i unutrašnjem jačanju institucija i profesionalnih kapaciteta, te da će među našim prioritetima biti ono što je ključna uloga Savjeta, a to je prepoznavanje i reagovanje na primjere kršenja ljudskih prava.
“Male zemlje, poput Crne Gore, uvijek su obazrivije na pokušaje kršenja ljudskih prava i sloboda. Promovišući ove principe na globalnom planu, zastupamo i svoje interese na regionalnom nivou”, zaključio je.
Vairimu Nderitu je istakla da je jedan od razloga njene posjete da se zahvali Crnoj Gori zbog izglasavanja Rezolucije o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, navodeći da je naša zemlja na najbolji način definisala odgovornost i krivicu, jasno rekavši da ona pripada pojedincima, a nikada čitavim narodima ili nacijama, koji kako je rekla, ne smiju biti označeni u tom smislu. U tom kontekstu ona je pozdravila prisustvo crnogorske delegacije na komemoraciji žrtvama genocida 11. jula u Srebrenici.
“Imajući u vidu da je naša zemlja napravila ovako značajan i kako je navela, poštovanja vrijedan iskorak, specijalna savjetnica kazala je da bi Crna Gora mogla imati ulogu lidera po pitanju adresiranja narativa negacije genocida”, kazala je Vairimu Nderitu.
Rekavši da izglasavanje Rezolucije predstavlja znak političke zrelosti, šef crnogorske diplomatije je kazao da “kao što zasluge za dostignuća i nagrade mogu biti samo lične, krivica za genocid može biti samo individualna”, te da se počinioci ne smiju kriti iza nacije, što bi trebalo biti osnovna premisa kada se govori o toj temi.
Radulović je potvrdio da relevantni subjekti u društvu imaju dovoljno demokratskih kapaciteta da definišu najbolji put za izgradnju sistema po uzoru na najrazvijenije evropske demokratije, te istakao da naše institucije odlučno stoje na poziciji nedvosmislene borbe protiv govora mržnje, naglasivši značaj normativnog okvira kojim se djela ovog tipa pravno kvalifikuju i procesuiraju.
“Crnu Goru čine njen multikonfesionalni i multikulturalni sklad, i svi građani imaju jednako pravo na svoju zemlju, bez obzira na njihovo porijeklo, nacionalnost ili religijsku pripadnost. Kao takva, Crna Gora kontinuirano njeguje dobre odnose sa svojim susjedima, dajući regionalnoj saradnji posebnu važnost, u cilju ostvarenja jače unutrašnje kohezije, kao i promocije mira i stabilnosti u regionu”, zaključio je Radulović.