Kada se glasalo o rebalansu budžeta dva glasa su bila za, šest uzdržanih glasova i jedan izuzet. Kada se glasalo o zaduženju dva glasa su bila za a sedam uzdržanih.
Tok sjednice:
Poslanik Demokratskog fronta, Branko Radulović, kazao je da je krajnje zabrinut za budućnost Crne Gore.
”Obistinilo se moje predviđanje da smo pred bankrotom. Idemo ka totalnom kolapsu i zamolio bih za ozbiljnost ovog Odbora. Ovaj rebalans budžeta je faktički budžet. On je i prvi korak ka nečemu što bi bio budžet za sljedeću godinu i predstavlja refleksiju naše ekonomske i ukupne situacije. Dobra praksa Odbora je bila da se održe nekoliko sjednica gdje bi se pozvali socijalni partneri i drugi činioci koji bi dali mišljenje”, kazao je Radulović.
On je predložio da se hitno održe dvije tematske sjednice.
”Prva sjednica bi bila Okrugli stol gdje bi pozvali sve one koji su direktno ili indirektno učestvovali u ovoj našoj katastrofi kao i one koji bi trebali da isprave ovaj brod koji se ne zna gdje pluta. Drugi Okrugli stol bi bio stanje o energetici u budućnosti”, dodao je on.
Odbor je odlučio da se krene od treće tačke zbog ovazeta ostalih učesnika. Ministar finansija Aleksandar Damjanović, govoreći o predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, kazao je da je u potpunosti usklađen sa direktivama EU.
”Nakon primjene ovog zakona biće izjednačeno pružanje platnih usluga u Crnoj Gori kao i u zemljama EU. Suština kod ovih izmjena i dopuna je da imamo odloženu primjenu od godinu dana. To je period koji je namijenjen za prilagođavanje. To je naša ključna obaveza i to znači punu demonopolizaciju. Ujedno bila bi prva od zemalja iz Regiona koja bi uvela ovaj sistem”, kazao je Damjanović.
Đukanović u petak može biti eliminisan sa funkcije predsjednika
Poslanik Dejan Đurović kazao je da je Odbor napravio propuste u prethodnom periodu.
”Mi u DRI nemamo dovoljan broj senatora, uz to što je prvi čovjek otišao u penziju. Prije toga nažalost jedan od senatora je umro. Imamo nepotpunjen sastav DRI. Osnovna greška je što ovaj Odbor nije inicirao popunu mada je tamo konkurs koji traje već šest mjeseci. Sada dolazimo u diskutabilnu situaciju, da li je v.d. predsjednika DRI po Zakonu na tom mjestu. Dalje imamo Centralnu banku Crne Gore gdje guverneru uskoro ističe mandat i mislim da je to persona koju direktno predlaže predsjednik Crne Gore. Predsjednik može u petak biti eliminisan sa te funkcije sa mogućnošću trajanja funkcije još 15 dana. Da li ćemo onda ad hok tražiti zamjenika ne pitajući odbornike i ne pitajući Skupštinu”, kazao je on.
On je kazao da ministar Damjanović nije kriv za rebalans budžeta.
”Niste ga vi pisali ali ste prihvatili tako da snosite punu odgovornost kao i onaj koji ga je pisao, a to je – građanin Spajić”.
Đurović dodaje da ako se rebalans usvoji to bi značilo da se predsjedniku Crne Gore daje 550.000 eura za putovanja.
”Vladin avion ne radi pa se naručuju drugi avioni. Sve to na godišnjem nivou košta oko 550.000 eura i to će naši građani izdvojiti ako se usvoji ovaj rebalans. U zemlji u kojoj svakog dana uplaćujemo SMS-om novac za liječenje djece, izdvojiti ovu količinu novca je stvarno lijepo”, kazao je on.
On je pitao Damjanovića kolika je ukupna suma rebalansa kao i koliko će koštati sudski sporovi koji su pred nama.
Prihodi od PDV-a pojedeni
Damjanović je kazao da se rebalans budžeta traži jer je došlo do povećanja rashoda zbog pojedinih zakona koji su usvajani u nedavnom periodu.
”Za vrijeme rada ove Vlade nije dostavljen ni jedan predlog koji bi doveo do povećanja rashoda”, kazao je on. Kako je dodao, prihodi od PDV-a su pojedeni sa padom na manje više svim ostalim prihodnim stranama.
Tonemo u grčki scenario
Poslanik Damir Šehović kazao je da Vlada u tehničkom mandatu predlaže zaduženje u ovolikom obimu.
”Vlada koja ima tehnički mandat da samo održava sistem je dala sebi za pravo da nas uoči sa ovako ozbiljnim aktom kao što je rebalans budžeta. Još čudnije je da se to radi mjesec i po dana prije isteka rok za predlaganje budžeta za narednu godinu. To je jedan od pokazatelja koji govori gdje se nalazimo kao društvo i da smo u jednoj ozbiljnoj krizi iz koje svi skupa treba da tražimo izlaz”, kazao je Šehović.
Kako je dodao, svako ko bi glasao za rebalans, dao bi legitimitet ”neodgovornoj, hazarderskoj i kockarskoj politici javnih finansija koja je u prethodnom periodu vođena”.
”Mi polako klizimo u grčki scenario. Javne finansije su nam na koljenima. Ovo nije pretjerivanje i ovo je nešto što svako odgovoran treba da saopšti. Zbog nazovi reformi koje su rađene sa prstom na čelo, ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje i ostalih populisitčkih mjera, ekonomija nam je pred kolapsom”, kazao je Šehović.
Kako je dodao, neko je u prethodne dvije godine pravio ”račun bez krčmara”
”Za deset mjeseci je nastala rupa od 170 miliona eura a sve to treba da riješimo na način što ćemo da zadužimo državu za 200 miliona eura što bi pokrilo uvećani deficit i povećalo tekuće rezerve za 20 miliona eura. Neko je u prethodne dvije godine pravio račun bez krčmara, sada je konobar došao i ispostavio je račun koji je 200 miliona eura i sada se suprostavljamo sa posljedicama nečije neodgovorne politike”, kazao je on.
On je poručio da Socijaldemokrate za ovu situaciju ne žele da preuzmu odgovornost.
”Ne možemo da podržimo rebalans budžeta protiv kojeg smo bili”, poručio je on.
Poslanica Dragica Sekulić pitala je Damjanovića da li misli da je neko spreman da sve ovo finansira.
”Ja sam imala priliku da razgovaram sa međunarodnim finansijskim institucijama i one su sve tražile da dokažemo na koji način ćemo ta sredstva iskoristiti. Da li će biti iskorišćena za razvoj i da li će razvoj doprinijeti stvaranju nove vrijednosti. Razumijem da će biti jako teško bilo kakvu reputabilnu finansijsku instituciju ubijediti da finansira samo trošak koji ne donosi prihod. Da li ste obavili neke razgovore, da li imate određena očekivanja i koliko će koštati takva vrsta sredstava”, kazala je Sekulić.
Ona je pitala da li očekuje da će imate određene uslove finansijera poput smanjenja broja radnika.
”Da li imate scenario koji bi ste realizovali u slučaju da se ova sredstva ne nađu do kraja godine”, pitala je ona.
Sekulić je kazala da nisu samo naslijeđeni problemi krivi za dug već i da su tu odluke tekuće Vlade.
”To se odnosi na ove dvije stavke povećanje od 38 miliona eura u Upravi za katastar i državnu imovinu i povećanje tekuće budžetske rezerve za 18,2 miliona eura. S obzirom da ste već realizovali kupovinu akcija Elektroprivrede od 15 miliona eura i da ste to uradili iz tekuće budžetske rezerve, mene interesuje koja je bila logika investiranja u akcije EPCG u ovom momentu”, pitala je Sekulić.
Poslanica Zdenka Popović kazala je da se od 2012. godine priča o racionalizaciji zaposlenih u državnoj upravi.
”Tekuća budžetska potrošnja da poraste za 170 miliona eura je podatak koji treba da zabrine svakog građanina Crne Gore. Nama je deficit po rebalansu 438 miliona eura. U najtežoj godini, 2020. kada smo imali koronu je bio 462 miliona eura a na kraju prošle godine bio je 175,2 miliona eura. Kada su u pitanju finansije ja mislim da smo na ivici ponora i kada se tu nalazimo onda moramo da razmišljamo kako ćemo da racionalizujemo tekuće troškove i kako ćemo da vodimo računa da sve ono što su tekući izdaci pokrivamo tekućim prihodima ako je to moguće”, kazala je ona.
Poslanik Adnan Striković kazao je da ne snosi samo bivši ministar finansija Milojko Spajić odgovornost za budžet koji je predložen.
”Oni su svoju odgovornost ponijeli. Poslanici koji su glasali za takav budžet takođe snose odgovornost. Vas kao ministra pitam da li bi ste vi tada glasali budžet da ste bili poslanik”, pitao je Striković.
Striković je pitao da li je odgovorno u trenutnoj situaciji se zadužiti još 350 miliona.
Predsjedavajući Petar Ivanović kazao je da je na današnji na frankfurtskoj berzi cijena državnih obveznica Crne Gore dostigla svoj istorijski minimum.
”Cijena našeg duga je 71,41. Ono što je neko spreman da plati jeste 71,03. Sudeći po najavama koliko su kupci spremni da plate, logično bi bilo očekivati i dalji pad vrijednosti državnih obveznica. Taj pad u posljednjih godinu dana iznosi preko 24 odsto. Volio bih da sada bilo ko objasni studentima ekonomije kako je to dobar posao da kupite obveznice i platite ih po 95 a onda ih prodate po 74. Takvi poslovi u ekonomiji ne postoje”, kazao je Ivanović.
Kako je dodao, moralo se nešto dogoditi strukturalnog karaktera da bi došlo do ovakve reakcije investitora.
”Ovo je rezultat onog tajnog ali organizovanog zaduživanja o kojem smo diskutovali u Skupštini. Ja bih zamolio ministra da da svoje viđenje, po kojoj cijeni očekuje da će se Crna Gora zadužiti na međunarodnom tržištu”, pitao je Ivanović.
Ivanović je kazao da se mora promijeniti paradigma na to šta je svrha budžeta.
”Taj pristup da se na budžet gleda kao na rupu bez dna mora se promijeniti i mora se ograničiti namjena budžeta. Pod hitno se mora poboljšati poslovni ambijent, to znači uticati na smanjenje poreza, na smanjenje procedure, objasniti kakvu ulogu imaju strani investitori. Fokus mora biti na investicijama i na razvoju. Moraju se znati prioriteti u državnoj potrošnji. Nama nedostaje mnogo više rada a mnogo manje priče”, kazao je Ivanović.
Damjanović: Kupovina akcija EPCG dobar potez
Damjanović je kazao da se može izaći naprijed ako bi se riješile dubioze sedam do osam preduzeća koje duguju više stotina miliona eura.
”Da 756 miliona eura su nedostajuća sredstva da bi se završila ova godina. Svaki četvrti euro se mora negdje naći. Nije dobro, bilo je lošijih godina samo se manje vidjelo. Prošle godine je potrošeno iz depozita 410 miliona eura. Gle čuda sada trošimo manje iz depozita jer je manje ostalo i to u godini koja je radikalno teža”, kazao je Damjanović.
Kada su cijene obveznica u pitanju Damjanović je kazao da bi idealno bilo kada bi imali novca pa da ih sada kupimo.
”Možda i o tome treba razgovarati u parlamentu”, kazao je on. Damjanović dodaje da za ovoliku rupu ubudžetu su zadužne i politička i globalna nestabilnost.
Damjanović je kazao da će biti pravi izazov spakovati ozbiljan budžet za 2023. godinu.
”To negdje traži da se zajedno radi, pa da vidimo. Mislim da ćemo naučiti da radimo zajedno i kao Vlada i kao parlament pa da snosimo odgovornost”, kazao je on.
Damjanović je kazao da s obzirom da će cijene nekretnina rasti, sada je dobro vrijeme da se trajno riješi pitanje zakupa državne imovine i vlasništva državnih kompanija jer će narednih godina biti mnogo skuplje.
Odgovarajući zbog čega su dali 15 miliona eura za Elektroprivredu, Damjanović je kazao da smo 2022. godine došli u situaciju kada je isticao termin za oslobađanje akcija ili prodajom ili uništenjem.
”U najkompleksnijem trenutku za EPCG smo napravil idobru stvar. Kao većinski vlasnici elektroprivrede smo došli an 98 odsto akcija. Mogli smo da ostanemo nijemo i radimo ono što se radi svakodnevno od strane svih i država i privrednih društava u većinskom vlasništvu. U tom dijelu ne samo da smo pomogli nego uradili odgovornu stvar. Drugi razlog je što je cijena akcija na berzi bila duplo manja nego što je fer cijena akcija. Da mi to nismo uradili možda bi uradio neko drugi i došao do vlasništva 10 odsto akcija Elektroprivrede i možda dobio člana borda”, kazao je Damjanović.
Podsjetimo, predlogom izmjena i dopuna Zakona o budžetu za ovu godinu planirani su rashodi u iznosu od 2,69 milijardi eura i u odnosu na prvobitni zakon veći su 191,33 miliona eura.
Dodatna potrošnja odnosi se dominantno na nedostajuća sredstva Fonda za zdravstveno osiguranje 38,6 milion, 36 miliona za potrebe Fonda PIO, nedostajuća sredstva za zarade 28,5 miliona. Predlogom Odluke o zaduživanju se, umjesto 560 miliona eura nedostajućih sredstava u tekućem budžetu, sada planira 756 miliona eura, a umjesto prvobitno predviđenog zaduženja do 70 miliona, predlaže se zaduženje do 350 miliona eura.
Sjednicu Odbora možete pratiti uživo na našem portalu.