Petak, 19 Aprila, 2024
Rubrika:

Konjević: Odluka iz 2019. kojom se uspostavlja vojni poligon na Sinjajevini nije ukinuta

''Postojala je samo jedna informacija označena stepenom interno kojom se manje više ne kaže ništa i kojom se ne stavlja van snage ta odluka'', objasnio je Konjević. Kaže da je odluku nemoguće ukinuti, dodajući da je obaveza i potreba da vojska Crne Gore mora imati neki vojni poligon

Na pitanja poslanika u Skupštini Crne Gore odgovarao je ministar odbrane Raško Konjević.

Tok sjednice:

Vlada Krivokapića nije poništila zaključak iz 2019. kojim je Sinjajevina određena kao vojni poligon

Poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Predraga Boškovića zanima da li je odluka Vlade iz septembra 2019. godine i dalje na snazi o uspostavljanju vojno-strelišnog poligona na Sinjajevini. Ako nije, šta Ministarstvo odbrane i Vlada planiraju da urade u najkraćem roku da vojsci Crne Gore obezbijede mjesto za nesmetano vježbanje i gađanje.

Konjević je odgovorio da Vlada nije poništila odluku iz 2019. o uspostavljanju vojno-strelišnog poligona na Sinjajevini.

“Postojala je samo jedna informacija označena stepenom interno kojom se manje više ne kaže ništa i kojom se ne stavlja van snage ta odluka”, objasnio je Konjević.

Kaže da je odluku nemoguće ukinuti, dodajući da je obaveza i potreba da vojska Crne Gore mora imati neki vojni poligon.

“Vojni poligoni su postojali dok postoje vojske”, rekao je Konjević.

Smatra da nije dobro odrađena komunikacija s lokalnim stanovništvom, “pa je iz loše komunikacije izrasla politička manipulacija ovim pitanjem”.

“Ministarstvo odbrane ima u planu da posjeti i druge poligone i da javnost upozna s činjenicama i argumentima da je obaveza vlade da svojoj vojski omogući prostor na kojem će vježbati. S obzirom da je odluka Vlade iz septembra 2019. na snazi, Ministarstvo odbrane će pripremiti sveobuhvatnu informaciju sa predlogom da se nastavi komunikacija sa svim zainteresovanim subjektima, kako bi se razjasnile nedoumice, nakon čega bi se stvorili uslovi za realizaciju planiranih aktivnosti vojske na Sinjajevini”, dodao je.

Bošković je pitao Konjevića i da li je Ministarstvo odbrane ponovilo predlog za povećanje našeg učešća u misiji KFOR prema Savjetu za odbranu i bezbjednost.

Bošković je konstatovao da se završetkom misije u Avganistanu otvorila potreba za povećanim učešćem u nekoj od postojećih misija i operacija, ističući da je, u skladu sa našim potrebama i resursima, misija na Kosovu najprihvatljivija.

Konjević je kazao da ne može precizno reći da li će i koliko vojnika biti angažovano u konkretnim misijama, pa ni misiji KFOR, ali dodaje da se razmatra novo angažovanje u Mađarskoj, Bugarskoj ili trećoj zemlji na istoku Evrope, a koje su u NATO alijansi.

“Generalštab će predložiti da angažman Vojske Crne Gore bude značajno povećan iduće godine, a to angažovanje može se već desiti krajem ove godine”, rekao je Konjević.

Bošković je kazao dq se nada da ministar neće dozvoliti da politički razlozi uskrate vojsku Crne Gore da se unapređuje i usavršava.

“Nophodno prepustiti pravosudnim organima da vode postupke”

Poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković pitala je Konjevića koje je radnje njegov resor preduzeo na saniranju bezakonja prethodne ministarke Olivere Injac i vraćanja ukupnog sistema u okvire vladavine prava imajući u vidu da se radi o resoru izuzetno važnom i osjetljivom za kredibilitet Crne Gore kao članice NATO?

“Ministarstvo odbrane je za mandata prethodne ministarke bilo prepoznato po nizu nezakonitih radnji i odluka o čemu je javnost upoznata. Takođe, njen rad pratile su brojne optužbe o diskriminatornom ponašanju i progonu onih koji se izjašnjavaju kao Crnogorci”, konstatovala je Vuksanović Stanković.

Konjević je kazao da su rad prethodnog menadženta MO pratili brojni medijski izvještaji koji su ukazivali na navodno postojanje protivpravnih postupanja.

U tom periodu su, kaže, pokrenuti pravni postupci pred nadležnim institucijama u kojima se zahtijeva utvrđivanje odgovornosti rukovodnog kadra MO za donošenje odluka koje su u suprotnosti sa Ustavom i Zakonima CG.

“SDT je u nekoliko navrata tražilo dokumentaciju koju je MO redovno dostavljalo. Samtramo da je u takvim slučajevima potrebno prepustiti nadležnim pravosudnim organima da sprovode zakonom predviđene postupke, dok će MO sarađivati sa pravosudnim organima i obezbijediti im sve potrebne informacije.

“O navodima o diskriminaciji sam posebno vodio pažnju. U nekoliko predmeta je dolazilo do prekida radnog odnosa na najblaže rečeno čudan način. Svi oni za koje komisija utvrdi nepravilnosti biće vraćeni na radno mjesto, rekao je Konjević.

On je dodao da se mogao steći utisak o “političkom motivu prekida radnog odnosa u pojedinim slučajevima”.

Dodaje da kada je u pitanju upotreba resursa vojske, ministar odbrane ima pravo da izda naređenje za njihovu upotrebu.

Konjević: Ni VCG ni MO nijesu zaljubljeni u to da poligon bude na Sinjajevini; Bojović: Očigledno jeste čim preferirate tu lokaciju

S tim u vezi, poslanik Demokratskog fronta (DF) Dragan Bojović pita da li su Ministarstvo odbrane i Vlada Crne Gore odustali od izgradnje vojnih poligona na planini Sinjajevini s obzirom na to, kako je rekao, da planina Sinjajevina, pored toga što ima izuzetne poljoprivredne i turističke potencijale, predstavlja ekološki veoma važno područje, u samom središtu naše države, od čijeg očuvanja u dobroj mjeri zavisi zaštita i održanje cjelokupnog ekosistema Crne Gore.

Konjević je ponovio da vojska mora da ima vojni poligon.

Kako kaže, ovaj lokalitet ovih dimenzija se smatra adekvatnim za korišćenje od strane vojske u ograničenom vremenskom periodu tokom godine.

“Ako neko ima bolji predlog, pomoć je dragocjena. Ali, da je postojao neki lokalitet koji je mogao odgovarati, već bi bio predložen. Ne možemo imati vojsku a nemati vojni poligon ako im on treba da se obučavaju”.

Dodaje da ovo nije bila odluka jedne vlade, već više vlada, u kojoj je i DF bio dio parlamentarne većine pa ta odluka nije poništna.

“Bili ste politički odgovorni ukoliko ste smatrali da je ta odluka trebalo da se ukine. Ja ću skinuti oznaku interno, nema potrebe da bude označena stepenom tajnosti, i vidjećete da ne postoji nijedan zaključak prethodne vlade kojim se dovodi ozbiljnije u pitanje odabir lokaliteta na Sinjajevini”, rekao je Konjević.

Ni VCG ni MO “nijesu zaljubljeni da to bude na Sinjajevini, ali bitno je da je prostor u državnoj svojini”.

Bojović je kazao Konjeviću da očigledno jesu zaljubljeni u tu lokaciju jer preferiraju da tamo bude poligon.

“Kažete da DF nije ukinuo tu odluku…Molim vas da se uozbiljimo i da ne pričamo priče kao za malu djecu. Vi ste odgovorni i trebalo bi da pronađete adekvatnu lokaciju gdje će se omogućiti vojsci da vježba. A ne na mjestu koje bi trebalo da bude proglašeno zaštićenom zonom sa stanovišta životne sredine”.

Poručio je Konjeviću da se ne bavi dovoljno resorom MO, već više resorom MUP.

“Izgleda da pokušavate da preuzmete sve bezbjednosne službe, ali moj prijateljski savjet vama bi bio da se više bavite resorom MO, i posvetite mu se, jer vidite koliko zahtjevnih pitanja ima u tom resoru”, rekao je Bojović.

Interesantno je, kako dodaje, i kako će na ovu odluku reagovati Abazović, koji je bio protiv odluke da se poligon gradi na Sinjajevini.

Posjetio je na izjavu Abazovića koji je rekao da bi kao ministar odbrane povukao tu odluku te da će to biti urađeno ko god bude ministar tog resora.

“Ja vam kažem da u tome nećete uspjeti, neće vam proći te zakulisne igre, mi ćemo zaštititi Sinjajevinu.

“Kakav ministar, takav odgovor”

Njegovog kolegu iz poslaničke klupe Janka Milatovića interesuje da li je Vlada Crne Gore spremna da u narednim mjesecima organizuje ekshumaciju i dostojno sahranjivanje žrtava građanskog rata 1941 – 1945. godine, koje su, kako je rekao, hladnokrvno poubijane i bačene u jame u okolini Nikšića?

“Кao što je poznato, u građanskom ratu u Crnoj Gori 1941. – 1945, na raznim stranama, stradao je veliki broj ljudi. Gotovo osam decenija kasnije u Crnoj Gori i dalje imamo masovne grobnice u kojima su oni koji su likvidirani bez suđenja, kao klasni i politički neprijatelji. U okolini Nikšića, Gornjem Polju, Кrnovu i na još nekim lokacijama su jame u kojima se i danas nalaze posmrtni ostaci hiljade ljudi. Smatramo da bi ovo bio veoma važan potez Vlade, odnosno prvi korak u kontekstu suočavanja sa vlastitom prošlošću, što su već uradile sve druge države bivše SFRJ”, naveo je Milatović u obrazloženju.

Konjević je odgovorio da od 1941. do 1945. nije bio građanski rat, nego rat protiv okupatora.

“Uz slaganje da svako ljudsko biće zaslužuje pravo na grob, ovo nije nadležnost Vlade niti će se Vlada time baviti”, kratko je odgovorio Konjević.

Milatović je naveo da je kada je postavljao pitanje znao kakav će odgovor dobiti.

“Kakav ministar, takav odgovor. Dobio sam odgovor u jednoj rečenici. Mogli ste se potruditi da jednom poslaniku na pitanje koje nije postavljeno sa zlom namjerom, opširnije odgovorite”, kazao je Milatović.

“Korišćena je politička sila”

Poslanica DPS-a Daliborka Pejović pita ministra odbrane na koji način može riješiti problem školovanja kadeta na prestižnim specijalizovanim međunarodnim vojnim školama, s obzirom na to da je, kako je rekla, postupak odabira u ranijim slučajevima bio “najblaže rečeno nekredibilan”.

Konjević je kazao da onaj ko je trebalo da da taj odgovor je dao.

“Ovdje se radi o pravu, a kad ga uvežete s konkretnom stvari dolazite do problema”, naveo je on, dodajući da je pravno neshvatljiva i komplikovana odluka Komisije za žalbe.

“Ovo nije samo stvar da li je bilo diskriminacije, nego odnosa prema ljudima kojima država treba da pruži šansu. Definitivno ne želim ni da dodatno demotivišem ljude koji su već na školovanju i dovedem do toga da ih obeshrabre”, kazao je Konjević.

Postupanje prethodne ministarke je “bilo pogrešno, u tome nema dileme, koriščena je politička sila”.

“Pozivam SDT da ispita djelovanje državnih sekretara i njihove aktivnosti koje možda sadrže koruptivne radnje”

Danijel Živković iz DPS-a pita Konjevića šta su Ministarstvo unutrašnjih poslova i rukovodstvo Uprave policije do sada preduzeli u cilju poboljšanja materijalnog statusa službenika policije i tog resora.

“Da li se moglo izbjeći nezadovoljstvo policije i po prvi put u istoriji policijskog sistema djelovanja kroz štrajk i da li će takav odnos uticati na funkcionisanje, efikasnost i rezultate rada”, pitao je Živković.

Konjević je odgovorio da je posljednje povećanje zarada policijskim službenicima bilo 2016. te da su u zdravstvu plate povećavane dva puta.

“Zbog čega povišica nije bilo za policijske službenike, ako je budžet rastao, a rashod je postajao manji. Želim da afirmišem postupanje Adžića i njegovog tima, koji su od prvog dana s njima u komunikaciji”, naveo je Konjević.

Rezultat je, kaže, izmjena odluke o dodatku, čime je svim zaposlenima uvećana plata za 10 odsto.

Dodao je da će izmjenom koeficijenata policijski službenici dobiti još uvećanja od 1. januara.

Sva ostala poboljšanja bi, kako je dodao, trebalo da idu kroz kolektivni ugovor.

Dodaje i da su uslovi rada policijskih službenika iz godine u godinu sve lošiji.

“Pojedini visoki državni sekretari, koji su se hvalisali po podgoričkim kafanama, kako će otkriti nezakonitosti i nezakonite radnje u prethodnim tenderskim postupcima, sada su dopisivali uslove i procedure i tako ih učinili nezakonitim, pa su isti poništeni. Pozivam SDT da ispita djelovanje državnih sekretara i njihove aktivnosti koje možda sadrže koruptivne radnje”, poručio je Konjević.

Sjednicu pogledajte u nastavku.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve