Uljarević: Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje ne može odlučivati o inicijativi Otvoreni Balkan

Brojna su upozorenja da inicijativa Open Balkan može imati ozbiljan potencijal da skrene ili uspori put Crne Gore ka evropskim integracijama, što se, kako kaže direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, ne smije olako zanemariti. Na panelu pod nazivom “Regionalne inicijative na Zapadnom Balkanu – šanse i zablude” mogli su se čuti brojni stavovi za i protiv pristupanja Crne Gore inicijativi Otvoreni Balkan.

Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje ne može odlučivati o inicijativi Otvoreni Balkan, izričitita je Uljarević. Odlazeći ministar Vladimir Joković, pak tvrdi drugačije.

“Aktuelna Vlada u tehničkom mandatu više nema legitimitet da donosi važne strateške odluke poput pristupanja inicijativi Otvoreni Balkan iako je očigledno da to nije opterećenje ni premijeru a ni mnogim članovima vlade iako su upravo takav pristup žestoko kritikovali kada je riječ o vladi bivšeg premijera Zdravka Krivokapića“, smatra Uljarević.

Joković misli drugačije.

“Ova Vlada ima puni legitimitet dok se izabere nova. Može da donese svaku moguću odluku jer teoretski bi moglo da se godinama i desetinama godina ne izabere nova vlada. Dođu izbori, napravi se takva konfiguracija u Parlamentu, ne mogu da se dogovore, pa se opet ide na izbore itd”, navodi Joković.

Kaže da je vlada Dritana Abazovića od početka zagovarala pristupanje Crne Gore ovoj inicijativi iz isključivo ekonomskih razloga. S druge strane, poslanik Bundestaga Josip Juratović je suprotnog stava.

“Nisam saglasan sa gospodinom Jokovićem u tom kontekstu gdje kaže – Otvoreni Balkan se ne bavi političkim pitanjima. Mislim, svi procesi od strane politike i koje kreira politika su politički. To su sve politička pitanja”, istakao je Juratović.

Sporazumi koji su zaključeni u okviru inicijative Otvoreni Balkan, kako ističe odlazeća ministarka evropskih poslova Jovana Marović, u velikoj mjeri se poklapaju sa onim što već postoji u okviru berlinskog procesa.

“I onda se postavlja pitanje da li postoji potreba da imate dvije paralelne inicijative sa istim ciljevima. Imate jednu u okviru koje učestvuje svih šest država i imate jednu u okviru koje učestvuju tri države i postavlja se pitanje da li je zaista potrebno insistirati na dva paralelna procesa ili je potrebno na neki način ih spojiti i iz jedne i iz druge uzeti ono što je najbolje, najpotrebnije, najkvalitetnije za integrisanje zemalja otvorenog Balkana”, naglasila je Marović.

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten, kazao je da Vlada Njemačke želi da se Crna Gora, što je prije moguće, priključi EU.

„Zajedničko regionalno tržište je bazirano na zakonodavstvu EU. Čak preko 76 odsto građana vidi Crnu Goru kao članicu Evropske Unije. Sve učesnice imaće veliku korist od ovog mehanizma”, istakao je Felten.

Sa panela “Regionalne inicijative na Zapadnom Balkanu – šanse i zablude” pored ostalog je poručeno da zemlje Zapadnog Balkana nijesu iste veličine i da postoji neuravnotežena ekonomija i trgovina. Stoga je, kako ističu, neophodno zajedničko tržište staviti u fokus kroz proces pristupanja EU .Održan je i drugi panel na kome je bilo riječi o odnosu Otvorenog Balkana sa ostalim regionalnim inicijativama.