Četvrti univerzalni periodični pregled Ujedinjenih nacija o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori održava se danas u Ženevi. Predstavnici država članica UN postavljaju pitanja crnogorskoj delegaciji o stanju ljudskih prava u zemlji. SAD pitaju dokle se stiglo sa istragama o ubistvu Duška Jovanovića i napadima na novinare, dok Njemačku zanima šta se konkretno preduzima da se spriječi policijska tortura.
Njemačka je predložila oštrije kazne za napade na novinare. Brinu zbog nedostatka napretka u sprečavanju nasilja nad ženama. Predlažu istrage o slučajevima moguće torture, te obezbjeđivanje ranijih preporuka Venecijanske komisije i Grupe država za borbu protiv korupcije (GREKO) koje dosad nijesu primijenjene.
Gruzija se založila za veća prava osoba sa invaliditetom.
U nastavku interaktivnog dijaloga, Gambija se založila za veću integraciju manjinskih zajednica u crnogorsko društvo.
Tužilaštvo hitno reaguje u slučajevima moguće torture
Predstavnik Ministarstva kulture i medija Đorđije Drinčić kazao je da su državni organi pojačali napore da se otkriju napadači na novinare. On je rekao da je u slučaju ubistva Duška Jovanovića formirano nekoliko predmeta u tužilaštvu, na bazi potencijalno novih informacija. Ukazao je da je predmet o slučaju napada na Oliveru Lakić proglašen tajnim, pa Komisija za praćenje istraga napada na novinare ima ograničene mogućnosti po tom pitanju.
Kako je rekla Bojana Bandović iz Vrhovnog suda, u toku je suđenje u jednom predmetu povodom optužbi za ratni zločin.
“Po tužbama za naknadu štete, od 2018. godine do 2022. godine sudovi su donijeli 62 presude”, rekla je Bandović.
Predstavnica Višeg državnog tužilaštva Danka Ivanović Đerić kazala je da tužilaštvo hitno reaguje kada su pitanju slučajevi moguće torture. Kako je rekla, od 1. januara 2022. godine do 1. marta ove godine formirano je 28 krivičnih predmeta protiv 67 poznatih policajaca, a u toku je izviđaj u deset predmet i istraga protiv osam osoba.
“Od 1. oktobra prošle godine do 31. marta ove godine sudovi su imali u radu 30 predmeta protiv 49 okrivljenih policijskih službenika zbog mogućeg zlostavljanja”, kazala je Ivanović Đerić.
Iz Skupštine Crne Gore izrazili su nadu da će opet početi sa radom Odbor za izbornu reformu.
Odgovarajući na pitanja delegacija država članica UN, predstavnik Vlade Momir Jauković rekao je da su u toku reforme u sudstvu, kao i da su izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu 2021. godine poboljšan rad tužilaštva i Tužilačkog savjeta, što je dovelo do sprečavanja politizacije i jačanja borbe protiv korupcije. Pomenuo je i predlog zakona kojim se reguliše pitanje imovine stečene kriminalom.
“Nastavićemo da jačamo kadrovske i institucionalne kapacitete tužilaštva”, rekao je Jauković.
Peru je predložio efikasne sankcije za govor mržnje i diskriminaciju, kao i da se pobošlja pristup pravdi osobama koje su ranjivom položaju, kao što su žene i djevojčice.
Po mišljenju Estonije, počinoce napada na novinare treba izvesti pred lice pravde.
Kipar je predložio mjere za jačanje slobode medija i bezbjednost novinara.
Hrvatska: Sprovesti istrage o ratnim zločinima
Hrvatska je ohrabrila Vladu Crne Gore da primijeni zakonodavni okvir za zaštitu manjina. Takođe, kako su naveli, treba nastaviti sa pravosudnim reformama, kao i da se djelotvorno istraže ratne zločini, te da se nadoknadi šteta žrtvama kršenja ljudskih prava.
Kostarika je predložila jačanje kancelarije Ombudsmana, kao i mjere za punu integraciju Roma i Egipćana u društvo. Predložili su usvajanje Zakona o socijalnoj zaštiti djece.
Delegacija Kine preldožila je jačanje mjera na snaženju institucija i prevenciji govora mržnje. Kanada je predložila da se Crna Gora pozabavi nedostatkom rezultata u istragama o napadima na novinare, te da se na taj način osnaži sloboda medija i sigurnost novinara.
Belgija: Suspendovati policajce osumnjičene za torturu
Po mišljenju Belgije, osumnjičeni policajci za torturu treba da budu supendovani tokom trajanja postupka, odnosno do utvrđivanja svih okolnosti.
Bjelorusija je ukazala da govor mržnje posbeno protiv odreženih nacionalnih i vjerskih struktura, posebno brine.
Bahrein je predložio snaženje borbe protiv svih oblika diskriminacije, a posebno brine islamofobija.
Preporuka Austrije je jačanje napora u borbi protiv korupcije, kao i veću kampanju protiv govora mržnje. Založili su se da se popune upražnjena mjesta u pravosuđu, kao i da se obustavi svaki oblik politizacije pravosuđa.
Delegacija Australija ukazala je posebno na značaj mjera za prevenciju politizacije pravosuđa.
Argentina je predložila istrage i kazne za slučajeve diskriminacije protiv manjina i ranjivih grupa. Traže i istrage i kazne za one koji su počinili ratne zločine.
Albanija je pozdravila napredak Crne Gore, a posebno plan za primjenu Instabulske konvencije i strategije za rodnu ravnopravnost. Kažu i da Crna Gora treba da poveća učešće manjinskih zajednica u pravosuđu, uz povećanje broja žena u Skupštini Crne Gore.
Vijetnam je ukazao na značaj fer pristupa tržištu rada.
Iz Venecuele su predožili kazne za sve policajce koji zloupotrebljavaju ovlašćenja.
Uzbekistan je preporučio snažnije mjere protiv siromaštva u Crnoj Gori.
Urugvaj je predložio snažniju kampanju protiv nasilja nad ženama i djevojčicama.
SAD su pozdravile krivično gonjenje odgovornih za visoku korupciju, a naglasile i kritični značaj istraga o napadima na novinare i o policijskoj torturi, uz zaštitu manjinskih prava. Oni su istakli da je važno obezbijediti pristup pravdi za sve žrtve diskriminacije.
Ujedinjeno Kraljevsto pozdravilo je borbu protiv organizovanog kriminala, a preporučili i da se sprovedu nezavisne istrage o policijskoj torturi. Zatražili su punu zaštitu za novinare.
Tokom Univerzalnog periodičnog pregleda stanja ljudskih prava u 🇲🇪, u izjavi 🇬🇧 je prepoznat napredak u zakonodavstvu kojim se štite novinari i navode se prioriteti za reformu: implementacija sudske zaštite za novinare, žrtve policijske torture i rodno zasnovanog nasilja. https://t.co/9QoqPkFjIY
— UK in Montenegro (@UKinMontenegro) May 8, 2023
Turska je, u konstruktivnom duhu, predložila da se omogući pristup pravdi žrtavama torture i trafikinga ljudi, kao i da se spriječi diskriminacija prema ranjivim grupama, posebno migrantima.
Nakon uvoda, intervenisao je Tunis, pozdravljajući borbu protiv korupcije i zaštitu prava manjina.
U uvodnom obraćanju, ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka, čelnik crnogorske državne delegacije, rekao je da je Crna Gora nastavila reforme u sudstvu, te nastavila jačanje normativnog, institucionalnog i strateškog okvira za poštovanje ljudskih prava. Nastavljena je i borba protiv korupcije, kao i snaženje antikorupcijskih institucija.
Osvrćući se na vršnjačko nasilje, Đeka je rekao da se povećava broj policajaca koji prate dešavanja u školama.
“Crna Gora trenutno radi set novih medijskih zakona, uključujući medijsku strategiju, što će obezbijediti veću slobodu izražavanja i bezbjedno okruženje za novinare”, rekao je Đeka.
Na međunarodnom planu, Crna Gora potpuno podržava rad Visokog komesarijata za ljudska prava, kaže ministar.
Uoči sjedice u Ženevi, predstavljeni su izvještaji o stanju ljudskih prava koje su pripremili Vlada Crne Gore i nevladine organizacije.
Savjetnica za ljudska prava UN u Crnoj Gori Anjet Lanting kazala je za Portal RTCG da je Univerzalni periodični pregled (UPR) pregled stanja ljudskih prava u svakoj zemlji koja je članica Ujedinjenih nacija. Održava se jednom u četiri i po godine.
“Pregled vezano za Crnu Goru biće održan u Savjetu UN za ljudska prava, u Ženevi, u Švajcarskoj, u ponedjeljak, 8. maja od 9 do 12.30 časova. Državnu delegaciju Crne Gore predvodi ministar za ljudska i manjinska prava, Fatmir Đeka, a njeni članovi biće i predstavnici ministarstava, Skupštine i pravosuđa. Devedeset država članica UN će razmotriti napredak i izazove u ostvarivanju ljudskih prava za sve u Crnoj Gori. Oni će dati preporuke kako da Crna Gora dalje napreduje. Ove preporuke služe za kreiranje i implementaciju novih i postojećih zakona, politika i praksi”, saopštila nam je Lanting.
Ona je objasnila da se UPR zasniva na izvještajima o stanju ljudskih prava koje pripremaju Vlada Crne Gore, entiteti Ujedinjenih nacija, uključujući tim UN-a u Crnoj Gori, i razne nevladine organizacije.
“UPR dolazi u važnom trenutku u istoriji ljudskih prava, kada slavimo 75. godišnjicu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, prvi put kada se međunarodna zajednica saglasila oko skupa zajedničkih vrijednosti”, rekla je Lanting.
Pitaće crnogorsku delegaciju o ubistvu Jovanovića, napadima na novinare, policijskoj torturi…
Pitanja je dostavila Njemačka, a objavljena su na zvaničnom sajtu UPR.
“Koje je napore Crna Gora preduzela da uspostavi pravni, disciplinski i etički okvir za sprečavanje zlostavljanja i torture tokom policijskog pritvora? Koje konkretne mjere je Crna Gora preduzela da se pozabavi pitanjem nekažnjivosti uopšte, a posebno u bezbjednosnom sektoru. Koje napore je Crna Gora preduzela da efikasno suzbije govor mržnje uopšte, a posebno usmjeren protiv žena na javnim funkcijama”, glase pitanja koje je postavila Njemačka.
Neka pitanja je postavila i delegacija SAD.
“Koje mjere je Vlada preduzela da odgovorne za nerazjašnjene slučajeve ozbiljnog nasilja nad predstavnicima medija, među kojima su slučajevi Duška Jovanovića i Olivere Lakić, pozove na odgovornost? Koje korake poduzimaju vladine agencije da sprovedu temeljne i kredibilne istrage, koje uključuju transparentnost, povodom izvještaja o nasilju i uznemiravanju medijskih radnika u znak odmazde za njihovo izvještavanje”, glase pitanja američke delegacije.
Takođe, pitaju i koje mjere se preduzimaju za rješavanje sistemskog rasizma i ekonomske nejednakosti koji ugrožavaju puno uživanje ljudskih prava Roma u Crnoj Gori.