Tokom 2018. godine u Šengen ambasadama i konzulatima u Crnoj Gori podnijeto je 1.156 zahtjeva za vize.
S obzirom na to da vlasnici crnogorskih pasoša imaju pravo da bezvizno ulaze u Šengen prostor, broj zahtjeva za vize u zemlji je nizak i kreće se između 1.000 i 1.250, kazao je zamjenik urednika u SchengenVisaInfo, Granit Sadiku.
“Broj zahtjeva iz Crne Gore ostaje znatno manji nego iz drugih zemalja sa bezviznim režimom na Zapadnom Balkanu, kao što su Srbija (8.572 u 2018.) ili Sjeverna Makedonija (13.999 zahtjeva u 2018)”, navodi Sadiku.
Kako ističe, u 2018. godini samo ambasade i konzulati Njemačke, Grčke, Italije i Slovenije su izdavali i obrađivali prijave za vize za svoje i druge zemlje Šengena koje predstavljaju u Crnoj Gori.
Stopa odbijanja zahtjeva u posljednjih pet godina je niska – u 2018. je iznosila samo dva odsto i odbijena su ukupno 23 zahtjeva.
Sadiku podsjeća da će od januara 2021. godine državljani Crne Gore prije putovanja u zemlje Evropske unije morati elektronski da se prijave preko sistema ETIAS (Evropski sistem za informacije o putovanjima i njihovom odobrenju), unoseći lične podatke i odgovore na ponuđena sigurnosna pitanja preko sajta ili aplikacije za mobilni telefon.
“Oni kojima putovanje ne bude odobreno preko ETIAS-a moraće da podnose zahtjev za redovnu Šengen vizu, što znači da se broj zahtjeva može povećati”, dodaje Sadiku.
Za Šengen vize u Crnoj Gori prijavljuju se ili strani državljani iz zemalja koje nisu postigle ugovor o bezviznim putovanjima, a koji imaju prebivalište u Crnoj Gori, ili državljani Crne Gore kojima je ulazak u Šengen zonu odbijen zbog bezbjednosnih razloga, kao što su prethodno prekoračenje dozvoljenog trajanja boravka u EU, rad bez radne ili boravišne dozvole, te ukoliko podnosilac ima kriminalnu istoriju ili je neuspješno pokušao da dobije azil u jednoj ili više članica EU i pridruženih zemalja