SVI SLAVE, A NIKO NE ZNA ZAŠTO: Krah Krivokapića i Milatovića u Beranama, Dritan se izbirikao u zloupotrebama dok fantazira o ”apsolutnoj pobjedi”

Lokalni izbori u Beranama i Ulcinju koji su održani juče donijeli su samo jednu izvjesnost, a to je da je sve NEIZVJESNO! Iako su sinoć u svojim štabovima sve partije i koalicije slavile izborni rezultat, niko od njih danas ne može biti siguran da će biti dio vlasti niti u Beranama niti u Ulcinju.

Očigledno je da je provladin, proputinovski pokret ”Berane sad” iza kojeg stoje odlazeći premijer Zdravko Krivokapić i ministri Milojko Spajić i Jakov Milatović doživio debakl i da ih je mandatar manjinske vlade u najavi Dritan Abazović pobijedio u igri zloupotrebe državnih resursa.

Projekat Krivokapića, Spajića i Milatovića, u koji je uloženo toliko novca, jedva je skupio deset odsto podrške, iako je odlazeći ministar finansija i socijalnog razvoja najavljivao da će lista ”Berane sad” dobiti čitavih 27 odsto!

Ovoj velikosrpskoj, pro-putinovskoj listi nije pomoglo ni to što je za nosioca liste stavila Mladena Premovića agresivnog četnika-manekena poznatog po fotografijama na kojima uz ubijenu divljač pozira u autentičnom stavu svetosavske alfa-mužijačine.

Berane – DPS i SNP pokazali živost, srpske partije u svađi

U Beranama gdje je dominatno prosrpski orjentisano biračko tijelo, koje je posljednjih godina ojačano hibridnim propagandno-političkim inžinjeringom, koalicija DPS, SD i Bošnjačka stranka ipak je ostvarila najbolji rezultat – 25,5 odsto što je dovoljno za devet mandata.

Iako je ta lista doživjela pad u odnosu na prethodne lokalne izbore (17 mandata), to i nije iznenađenje jer su okolnosti u odnosu na prije četiri godine sasvim drugačije. Nakon što je izdajničko-velikosrpska vlast pod pokroviteljstvom SPC preuzela vlast 2020. godine ova optšina je postala uporište političkog srpstva.

Stoga se rezultat procrnogroske liste predvođene DPS-om ne može smatrati kao neuspjeh. Pogotovo jer je ta lista sebi postavila cilj da budu prvi po broju glasova i do toga su uspjeli da dođu, a u tom gradu su već osam godina opoziciona stranka. Cilj je bio da se predstave i afirmišu sasvim novi ljudi i čini se da su u tome uspjeli. Učinak bi trebalo da očekuju na narednim izborima.

Nakon DPS, po broju osvojenih glasova je SNP koji će imati sedam mandata. Iako im se uoči izbora nijesu davale tolike šanse, zbog podrške manjinskoj vladi i etiketiranja da su ”izdajnici izborne volje”, ta partija koja već osam godina ima predsjednika opštine, pokazala je žilavost. Međutim, nema garancija da će biti i dalje vladajuća stranka u Beranama. Pozitivna stvar je što predsjednik SNP-a Vladimir Joković konačno može da prestane sa foliranjem zbog glasača i podrži eventualnu manjinsku vladu.

DF i Demokrate sa po, veoma skromnih, šest mandata su još sinoć poručile da neće pregovarati sa SNP ukoliko ta partija bude dio nove manjinske vlade na državnom nivou.

Ove neočetničke, proputinovske partije bi mogle SNP zamijeniti s njima ideološki srodnim listama ”Berane sad” (četiri mandata) Prava Crna Gora (dva mandata) Ujedinjena (jedan mandat). Ono što nikako ne bi trebalo zaboraviti jeste činjenica da DF “ne miriše” ni Demokrate, ni Berane sad, a tek ne i Pravu Crnu Goru i Ujedinjenu na državnom nivou.

Ipak, pozitivna stvar nakon jučerašnjih izbora jeste da postoje sve jače naznake da se desničarski, neočetnički, putinofilski DF polako kreće ka margini političkog života u Crnoj Gori.

Krah ”Evrope sad” i zasićenost populizmom i velikosrpstvom

Krah na beranskim izborima doživjela je lista dijela odlazeće Vlade ”Berane sad”. Projekat Krivokapića, Spajića i Milatovića u koji je uloženo toliko novca jedva je sakupio deset odsto podrške. Neko bi rekao da je to dobar rezultat za debitante, ali znajući da su imali svu logistiku države ovo je totalni krah!

Zbog njihovog ulaska na političku scenu kreiran je i program Evropa sad koji služi samo za  promociju njihove liste, a čiji negativni efekti već postaju veliki teret za crnogorski budžet. Podsjetimo, Spajić je samo dvije sedmice uoči izbora tvrdio da imaju podršku od 27 odsto u Beranama, a osvojili su nešto više od 10 odsto. Očito je da populističke priče polako u Crnoj Gori postaju opcija koja ima silazni trend.

U svakom slučaju slijede pregovori o formiranju vlasti, ali ko god da je bude činio, vrlo realno djeluje da ta vlast neće izgurati pun mandat. Dokaze za to trebalo bi tražiti u Kotoru, Tivtu i Budvi gdje sve te stranke samo nakon godinu do dvije prestaju da funkcionišu.

Izlaznost u Beranama juče je bila za oko devet odsto manja nego na lokalnim izborima 2018. godine, a čak oko 14 odsto niže nego na parlamentarnim izborima što može biti i jasna poruka birača da im je dosta isprazne demagogije o nepostojećem ekonomskom napretku i priče o ”ugroženom srpstvu” i svetosavlju. 

Ulcinj – sve opcije su moguće

U najjužnijem gradu izlaznost je i tradicionalna niža od državnog prosjeka, ali su jučerašnji izbori dali takav rezultat da maltene svako sa svakim može formirati vlast. Koalicioni kapacitet imaju sve stranke, tako da je za očekivati vrlo dinamično proljeće.

Najviše glasova osvojila je koalicija Za novi početak koju čine URA-Demokratska partija, SDP, SD, Albanska alternativa, koja je došla do 14 mandata odnosno oko 4.750 glasova. Lider URA Dritan Abazović je, u svom stilu napaljenog demagoga, euforično saopštio sinoć da će novi gradonačelnik Ulcinja biti nosilac liste Omer Barjaktari i proglasio apsolutnu pobjedu za koju mu je falilo tri mandata!?

Ipak, i pored Dritanove strastvene tirade jeftinog populizma, ostaje nada da mu je sinoć neko rekao da je za većinu potrebno najmanje 17 mandata, a do toga nije lako doći. Na koalicionoj listi pored URA mandate imaju i SD i SDP i DP i Albanska alternativa što je opet vrlo klizava pozicija za pregovore.

Po šest mandata osvojili su koalicije DUA i DS i lista DPS i BS. Mandat manje osvojila je Forca, dok su Demokrate došle do dva odbornička mjesta. Još sinoć iz DPS su poručili da sa Forcom i DUA-DS imaju potrebnih 17 mandata čime su poslali jasnu poruku Abazoviću, a isto tako i otvorili mogućnost za saradnju sa svim “progresivnim strankama”.

Iz DUA su jasno poručili da će oni odlučivati o budućoj vlasti, a Forca jasno naglasila da će prvo sa “albanskim partijama”. Kada se pogleda unazad u Ulcinju nije ništa nemoguće pa su i nekada veliki protivnici znali da postanu partneri, a isto tako i da se desi raspad saveza u sred mandata. Bez puno očekivanja su Demokrate sa dva mandata, ali isto tako u nekim opcijama ni njih ne bi trebalo potpuno isključiti iz postizborne kombinatorike.

Pritisci na dan izbora

Iako se Dritan pokazao kao loš matematičar koji lako pada u ekstazu populizma, izrazio je zavidan talenat u zloupotrebi državnih resursa.

Nakon promjene vlasti na državnom nivou 2020. godine tadašnje partije koje su pobijedile DF, Demokrate i URA tvrdile su da više neće biti pritisaka i zloupotreba na sam dan izbora. Međutim, juče su se desilo nekoliko događaja koje zaslužuju temeljnu provjeru.

DPS je tvrdio da je Uprava policije u potpunosti bila u funkciji pokreta URA, a sve su to dokumentovali slikama i tvrdnjama da je državni sekretar u MUP Rade Milošević bio angažovan. Pored DPS-a da se nešto dešava u Ulcinju saopštio je lider DUA Mehmed Zenka koji je kazao “da je Ulcinj pun bio crnih džipova, u jednom gradu gdje nema potrebe za tim.

Nije jasno šta je ljudima iz ANB-a i MUP-a, bio cilj osim da siju strah po Ulcinju, da bi pomogli Abazovićevoj URA-i i partnerima da ostvare što bolji rezultat.

Sličnu kritiku uputio je i predsjednik Force Genci Nimanbegu koji je saopštio “da su “izbori bili veoma neregularni” i dodao:

”Bilo je pritisaka prema zaposlenim u državnim institucijama, zapošljavanja, asfaltiranje i izbornih investicija, a čuli smo i za kupovinu. Bilo je i zloupotreba sa visokih političkih pozicija gdje je nad građanima vršen pritisak automobilima sa policijskom pratnjom i rotacijama”, kazao je Nimanbegu.

Sve u svemu treba čestitati Abazoviću i njegovim saradnicima što su se svojski uklopili u stereotip bahatih funkiconera koji su spremni da zloupotrebom položaja ”poguraju” svoj politički projekat.

U.P.A.