Četvrtak, 25 Aprila, 2024
Rubrika:

Stradner: Beograd kroz SPC raspiruje tenzije i podriva crnogorski identitet

U intervjuu Glasu Amerike, povodom incidenata i napetosti koje su propratile ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija u Cetinjskom manastiru na Cetinju, drevnoj crnogorskoj prijestonici, Stradner ukazuje da se bez sumnje može reći da nova vlada u Crnoj Gori koja, kako ukazuje, insistira na značaju crkve, takođe igra u korist beogradskim vlastima

Ivana Stradner, naučna saradnica Instituta “Ameriken entrerprajz”, izjavila je da Beograd kroz Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) raspiruje tenzije kojima se kroz ideologiju „srpskog sveta“ dovodi u pitanje postojanje i podriva crnogorski identitet.

U intervjuu Glasu Amerike, povodom incidenata i napetosti koje su propratile ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija u Cetinjskom manastiru na Cetinju, drevnoj crnogorskoj prijestonici, Stradner ukazuje da se bez sumnje može reći da nova vlada u Crnoj Gori koja, kako ukazuje, insistira na značaju crkve, takođe igra u korist beogradskim vlastima.

Crna Gora je suvjerena država i Amerika i Evropa moraju da nalože vlastima u Beogradu i Podgorici da je nestabilnost na Balkanu ključ i neće se tolerisati unutrašnje etničke tenzije koje dovode do sve veće destabilizacije u regionu“, podvlači doktorka pravnih nauka angažovana u uglednoj američkoj konzervativnoj neprofitnoj organizaciji koja se bavi istraživanjem javnih politika.

Ukazala je da smatra da je crnogorska nezavisnost dvostruko ugrožena.

Nema sumnje da Beograd zajedno sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) raspiruje etničke tenzije i sa te strane možemo reći da je crnogorska nezavisnost ugrožena. Takođe, ona je ugrožena i unutrašnjom polarizacijom političkog sistema – gdje vlada i predsjednik imaju različitu viziju o budućnosti Crne Gore. Tako da, nažalost, crnogorska nezavisnost ugrožena je – kako spolja, tako i iznutra“, kaže Stradner.

Kaže i da zabrinjava višegodišnje jačanje etničkih tenzija što su, prema njenom mišljenju, prouzrokovali državni lideri koji se bore za opstanak na vlasti.

Nezainteresovanost međunarodne zajednice da utiče na vladavinu prava i toleriše ovakvu polarizovanost je takođe veoma veliki razlog za zabrinutost“, kaže ona – podsjećajući da su napetosti svjesni i zvaničnici američke administracije.

Lojd Ostin, sekretar za odbranu SAD-a je još prošle godine ukazao da etničke tenzije u regionu rastu i da su razlog velike zabrinutosti Sjedinjenih Država. Na Balkanu su velike religijske podjele i izuzetno je povećan govor mržnje, nacionalizam je u porastu – posebno među omladinom. Tako da je prvo pitanje koje treba postaviti: zašto se to dešava? Na to utiču unutrašnji i spoljašnji faktori“, smatra Stradner.

Među unutrašnje svrstava, kako kaže, metode koje je koristio Slobodan Milošević – konsolidujući svoju vlast temeljem etničkih i vjerskih podjela.

U siromašnim društvima to je efikasan način da dobije pristrasnost svojih birača. Ako ne možete da im povećate plate i penzije – zabavite ih i plašite kontrolisanim raspirivanjem etničkih tenzija. Politika na Balkanu je kao biznis i rijetko koji političar je tu da služi narodu – već im je glavni cilj ostanak na vlasti i maksimalizacija profita“, smatra Stradner.

Kaže i da je dugačak spisak onih koji su prema njenom mišljenju odgovorni za ono što se događalo na Cetinju.

Rekla bih da je odgovornost na svima. Prije svega Beogradu i Podgorici. Takođe, odgovornost treba da snosi i Srpska pravoslavna crkva: Nosioci odgovornosti su i međunarodna zajednica, kao i Rusija. Što se tiče Beograda i Podgorice, sa svojom unutrašnjom podjeljenošću između vlade i predsjednika Crne Gore – oni imaju koristi od tenzija kako bi ostali na vlasti. Tu je naravno i Srpska pravoslavna crkva, koja djela kroz Beograd, kako bi tamo ljudi mogli da ostanu na vlasti“, kaže sagovornica Glasa Amerike apostrofirajući Rusiju za koju navodi da koristi SPC za ostvarenje sopstvenih ciljeva na Balkanu.

Ne treba zaboraviti međunarodnu zajednicu, prije svega tu mislim na Evropsku uniju koja je cijeli vikend bila odsutna, a ni prije toga nije bila prisutna da umiri tenzije koje traju godinama. Kada je riječ o Americi, Stejt department je prije neki dan izjavio i primjetio da je javna bezbjednost od suštinskog značaja i da svi, posebno politički lideri, treba da učine svoj dio kako bi se smanjile – a ne rasplamsale tenzije. Ali, treba da imamo na umu da Amerika i poslije Trampa vodi neku vrstu izolacionističke politike. Tako da je region prepušten Evropi. I zato bih htela da napomenem da je Balkan, prije svega, evropski problem, a ne američki“, kaže naučna saradnica Instituta “Ameriken entrerprajz”, napominući da Brisel treba da napravi kalkulaciju bezbjednosnih rizika – koje će donijeti ova situacija u narednom periodu.

Glas Amerike: Kakvu korist Rusija i Srbija imaju od svega toga?

Stradner: Kada me pitate za Rusiju – mislim da je ona jedini pobjednik ovog vikenda. Ruska spoljna politika jeste uspješna jer bez ispaljenog metka ostvaruje svoje geopolitičke planove, kako u regionu, tako i šire. Moskva kroz meku moć i zahvaljujući socijalnim mrežama ostvaruje svoje ciljeve tako što polarizuje društvo i raspiruje etničku i vjersku mržnju. I, gdje je tu Balkan? Moskva već duže vrijeme ima svoje ciljeve na Balkanu – gdje želi da zemlje odvoji od Zapada. Što se tiče ovoga što se dogodilo za vikend Rusiji najviše odgovara nestabilni Balkan – prije svega kako bi sebe postavila kao igrača koji može da pregovara sa velikim silama. Ali i omalovažila Zapad da nije uspio da Balkanu.

Naravno, Rusija zna da je religija najbolji način da polarizujete Balkan i već godinama je radila na ostvarivanju tih ciljeva kroz kroz Srpsku pravoslavnu crkvu. Putin je nastavio taktiku meke moći kroz širenje ruskog sveta i treba sagledati taktiku koju je Moskva vodila u Ukrajini od 2014. godine kroz Ukrajinsku pravoslavnu crkvu i Moskovsku patrijaršiju. Taktika je veoma slična sa polarizacijom crkve koju danas vidimo u Crnoj Gori. Ne treba ispustiti iz vida činjenicu koliko je SPC uticala na izbore u Crnoj Gori. Primjetila sam da je u posljednje vrijeme, među liderima na Balkanu, za aktuelnu situaciju na Balkanu popularno kriviti strani uticaj. Iako je strani uticaj veoma prisutan i opasan – željela bih da napomenem da nijedna od tih zemalja nisu žrtve ruskog uticaja, pa nijednog drugog, jer njihovi lideri sami to omogućavaju upotrebljavajući za sticanje poena u sopstvenu korist i da bi mogli da pregovaraju sa Zapadom.

Glas Amerike: Šta je potrebno uraditi da se smire tenzije i spriječi dalja eskalacija situacije? Je li to ostvarivo u današnjoj Crnoj Gori?

Stradner: Mislim da je izuzetno važno da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija shvate, ako ne iz altruizma, onda strateški zašto je ovo pitanje u Crnoj Gori važno. Zapad već godinama Balkan prepušta samom sebi i nije čudo što su Kina, Turska i Rusija uskočile da popune tu prazninu. SAD i EU godinama žmure na unutrašnju politiku koja je satkana od korupcije misleći da to neće uticati na spoljnu politiku. Tako da Zapad treba da pogleda u srž problema i to da riješi. Bajden je rekao da je korupcija međunarodna bezbjednosna prijetnja i uredbom je ukazao da će Balkan biti na listi sankcija. Smatram da je to ključna stvar na kojoj treba da se radi u narednih par godina Ne smije da se napravi greška kao u Rusiji gdje nisu kažnjeni bliski Putinu. Tako da ovdje ne smije da se da glavni ljudi koji su odgovorni za korupciju u svim zemljama na Balkanu ostanu nekažnjeni. Takođe, mislim da će to povratiti povjerenje građanima u da Zapad i dalje vjeruje u Balkan.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve