Srbija nikada stvarno nije priznala crnogorsku nezavisnost

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije osudilo je skidanje zastave Hrvatske sa beogradske rezidencije ambasadora Hidajeta Biščevića.

Iz resora ministra Nikole Selakovića saopšteno je  da Srbija ostaje „dosledno privržena duhu srpskog naroda i tradicionalnom srpskom gostoljublju, sa željom da se svi predstavnici diplomatskog kora i svi stranci  osećaju u Srbiji kao kod svoje kuće”.

Prilikom protesta “Ne damo svetinje”, koji je održan 2.januara prošle godine, kada su pristalice SPC i navijači Crvene zvezde ispred zgrade Ambasade Crne Gore u Beogradu ispaljivali pirotehniku, gađajući više puta zastavu Crne Gore, koja se nalazi na najvišem spratu zgrade, Ministarstvo spoljnih poslova Srbije nije našlo za shodno da osudi ovaj vandalski čin.

Nekadašnji šef crnogorske diplomatije, ambasador Miodrag Vlahović, smatra da treba pozdraviti to što se Ministarstvo spoljnih poslova Srbije  izvinilo Hrvatskoj i ambasadoru Biščeviću. S druge strane, kaže da nije iznenađenje što izvinjenje nije upućeno i Crnoj Gori.

“Temeljna razlika je jasna: Srbija je izgubila rat u Hrvatskoj, a u Crnoj Gori je izgubila mirni i demokratski referendum. U Hrvatskoj nema nikog ko bi podržao velikosrpske državne aspiracije prema toj zemlji. Hrvatska je članica EU i NATO-a i,  bez obzira na povremenu žestoku retoriku izmjeđu te dvije zemlje povodom nekih neprijatnih stvari uz zajedničke prošlosti, njihovi odnosi su čisti. Kada je riječ o Crnoj Gori, Srbija nikada nije u potpunosti priznala crnogorsku nezavisnost “, kazao je Vlahović.

Prema Vlahovićevim riječima, Srbija  prema Crnoj Gori pokazuje jasne aspiracije da, ako se za to ukaže prilika, promijeni istorijski slijed stvari i odluku  Crne Gore, koja je donijeta na referendum  2006. godine.

“Za tu svoju namjeru prema crnogorskoj nezavinosti, Srbija, nažalost, u Crnoj Gori ima saradnike i saučesnike. Izvinjenja neće biti sve dok postoji ovakav odnos i red stvari između zvaničnog Beograda i zvanične Podgorice. Danas u Podgorici nema, a u vrijeme napada na crnogorsku zastavu nije bilo dovoljno, odlučne, rezolutne, jasne, diplomatski formulisane i odgovorne reakcije iz Ministarstva vanjskih poslova, koja bi ukazivala, prije svega, na samopoštovanje naše države”, ističe Vlahović.

Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Nikola Samardžić smatra da ni Boris Tadić ni Aleksandar Vučić nikada nijesu prihvatili da je Crna Gora nezavisna država, pa je i odnos državnih institucija Srbije prema Crnoj Gori proistekao iz negiranja crnogorske državnosti.

“Tadić i Vučić učinili su sve da se Crna Gora vrati u vrijeme kada su  vlast vršili Momir Bulatović i Sedmi bataljon Vojske SRJ. Vučić je očito računao na to da mu kancelarka Merkel neće zamjeriti paljenje crnogorske zastave, ali će svakako osuditi napad na hrvatsku zastavu “, kaže profesor Samardžić.

Profesor Samardžić misli da je odluka predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da prihvati akreditive Vladimira Božovića kao ambasadora Srbije u Crnoj Gori  bila pogrešna.

“Božović je rođen u Crnoj Gori pa samim tim ne može predstavljati Srbiju u diplomatskim odnosima dvije zemlje. Time je jedna neadekvatna ličnost dobila diplomatski status u crnoj Gori, pored tol iko drugih ličnosti koje su dobijale državljanstvo koje im nije pripadalo. Sve to dovelo je  do situacije koja dovodi u pitanje, ne samo evropski put Crne Gore, već i njenu nezavisnost. Ne mogu znati koji je interes predsjednika Srbije Aleksandra Vučića  u Crnoj Gori, jer da bih razmišljao na taj način morao bih da se vratim u pećinsko doba, a to ne polazi za rukom”, zaključuje Samardžić.