Utorak, 9 Avgusta, 2022
Rubrika:

Šistek: Ugovor između države i SPC mogao bi izazvati nove političke krize, ali i nemire u Crnoj Gori

Crna Gora treba da se bavi rješavanjem kriza koje slijede, a ne Temeljnim ugovorom. Bojim se da će taj dokument, ako bude potpisan, izazvati novu političku krizu, a moguće i nemire – upozorava Šistek

Temeljni ugovor između države i Srpske pravoslavne crkve, ukoliko bude potpisan, mogao bi izazvati nove političke krize, ali i nemire u Crnoj Gori, upozorio je češki istoričar i profesor balkanistike na Fakultetu socijalnih nauka Karlovog univerziteta František Šistek.

On je, gostujući u okviru serijala Matice crnogorske „Śednik četvrtkom“, ocijenio da bi se država sada, umjesto na Temeljni ugovor, trebala fokusirati na socio-ekonomske krize koje će izvjesno da uslijede.

“Crna Gora treba da se bavi rješavanjem kriza koje slijede, a ne Temeljnim ugovorom. Bojim se da će taj dokument, ako bude potpisan, izazvati novu političku krizu, a moguće i nemire – upozorava Šistek.

Uz konstataciju da se pitanje vjere u ovdašnjoj javnosti povezuje sa pitanjem nacionalnosti, te da je religija kod nas „postala moda“, Šistek ističe kako su događaji 5. septembra prošle godine na Cetinju „obrukali i Crnu Goru i tadašnju vlast“.

“Sramota je da vlast napada sopstvenu prijestonicu. Bio sam zaprepašćen time. Evropljani su se smijali onom spuštanju sa helikopterima”, ispričao je Šistek.

On je u tom kontekstu ocijenio i kako će, prethodna 42. crnogorska vlada, ostati upamćena kao „bizarna epizoda u istoriji Crne Gore“.

“Plan te Vlade je bio da se promjeni sve što se promijeniti može, da se Crna Gora uruši iznutra i uvuče u Vućićeve i Putinove planove – naveo je Šistek.

Kada je riječ o regionalnoj inicijativi „Otvoreni Balkan“, Šistek kaže da je to „pogrešna ideja i pogrešna priča, jer povezuje ideološki različite države“.

Šistek, kao jedan od rijetkih montenegrista u svijetu, ističe da je proces uspostavljanja crnogorskog jezika ostao nezavršen i da je to odgovornost državnih vlasti.

“Državna vlast po pitanju crnogorskog jezika nije uradila koliko je trebala. Jedan dio Crnogoraca je uvjeren da je crnogorski govor stvar provincijalizma. Taj proces je još u nekoj fazi koja nija završena, ali je situacija svakako bolja. Danas imate Fakultet za crnogorski jezik “, kaže Šistek.

Češki istoričar ističe i kako su crkveno pitanje u Crnoj Gori propustile da riješe, prvo komunističke, a onda i državotvorne vlasti nakon ponovnog uspostavljanja crnogorske nezavisnosti.

“Pitanje crkve je trebalo rješavati još u vrijeme socijalizma, ali komunisti nijesu željeli time da se bave. To je trebalo rješavati i nakon referenduma 2006. godine, ali je i ta prilika propuštena. Pitanje identiteta je ostalo nebitno, na tome se nije radilo”, smatra Šistek.

Navodi kako bi se litije koje su obilježile 2020. godinu u Crnoj Gori mogle opisati kao „povratak u srednji vijek“, ali i da je zanimljivo kako je crkva uspjela da pokrene toliki broj ljudi.

“Crkva je zauzela značajan prostor u društvenom životu Crne Gore. Bilo je dosta marginalizovanog stanovništva koje je crkva prihvatila, pomogla im i istovremeno uvećala sopstveni uticaj na sistematičan i dugoročan način”, objašnjava Šistek i konstatuje kako se „interesi crkve i Putinovog režima poklapaju u mnogo čemu“.

On smatra i da je rat u Ukrajini podvukao probleme koje Balkan ima sa Ruskim uticajem.

“Vidi se jasno da je Vučićev režim povezan sa Rusijom i da je Srbija postala trojanski konj ruske politike. Evropa i Amerika su Balkan ostavile na margini i Rusija je to iskoristila. Dugoročno gledano, ja mislim da će se Balkan osloboditi ruskog uticaja, jer je ovo prostor gdje Rusija nema šta da traži”, naveo je Šistek.

Ocijenio je i kako predlog Evropske komisije, da se Ukrajini dodijeli status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, predstavlja moralnu podršku toj zemlji usljed rata sa kojim se suočava, ali i ukazuje na promjenu rezervisanog stava evropskih lidera prema politici proširenja.

“U Češkoj postoji interes da se Ukrajina primi u EU. Jedan dio evropskih država zaista podržava taj proces. Mislim da se interes za Ukrajinom sada povećao i kod evropskih lidera”, kaže Šistek.

Odgovarajući na pitanje šta bi mogao biti krajnji cilj ruskog lidera Vladimira Putana, Šistek je naveo kako u politici nema uvijek krajnjih ciljeva.

“Putin igra sa više karata. Moguće da on igra na ponovnu obnovu Sovjetskog saveza ili možda nema nikakav plan”, kazao je Šistek.

On smatra kako će se Evropljani ubrzo zasititi ukrajinskom krizom i fokus prebaciti na socio-ekonomske probleme koji Evropu čekaju ove zime. Upozorava da tu situaciju može iskoristiti desnica.

“Biće teška zima u Evropi. Građani će biti sve više indiferentni prema Ukrajini i biće sve većih pritisaka na vlade. Biće dosta teško i za građane i za vlade”, zaključio je Šistek.

Najnovije

Slobodan Vladušić gostovao na Trgu pjesnika: Roman nije robot, već dijete

Književni program XXXVI festivala “Grad teatar” nastavljen je sinoć, a gost Trga pjesnika bio je Slobodan Vladušić, koji je predstavio svoj roman “Omama”. Moderator večeri...

Crna Gora ima najnižu prosječnu cijenu mobilnog interneta u regionu

Prema izvještaju Cable.co.uk za 2022. godinu Crna Gora ima najnižu prosječnu cijenu mobilnog interneta u regionu. Cable.co.uk je objavio izvještaj o globalnom mobilnom internetu koji sadrži...

Air Montenegro: Saobraćaj normalizovan, treći avion ponovo operativan

Treći avion, Airbus A320 ponovo je operativan i saobraćaj će od danas biti normalizovan, saopšteno je iz avio kompanije Air Montenegro. Podsjećaju da je zbog...

WhatsApp značajno produžio rok za brisanje poruka

Ukoliko se nađete u situaciji da ste na WhatsAppu poslali neku neprikladnu poruku pogrešnoj osobi, sada ćete imati priliku da spasite obraz jer dobijate...

DPS: Prekinuta sjednica Skupštine opštine Herceg Novi dokaz borbe za fotelje i krize unutar...

Na danas održanoj press konferenciji Opštinskog odbora DPS Herceg Novi predsjednik lokalnog odbora Dejan Stojadinović i šef Kluba odbornika Vladimir Kosić komentarisali su jučerašnja dešavanja na tek započetoj...

Najčitanije

Povezano

Kako je tzv. Temeljni ugovor ”ozakonio” diskriminaciju

Piše: Aleksandar Radoman U odgovoru na primjedbe koje su stigle na račun tzv. Temeljnog ugovora Dritan je Abazović, kroz usta svojega kabineta, pokazao zadivljujući nivo...

Joković: Doći će 19. avgust, sve će maske pasti

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Vladimir Joković kazao je da rasterećeno očekuju 19. avgust i izglasavanje nepovjerenja Vladi. Istakao je da će tog dana...

Egzekutori

Piše: Montenegrina Čitava Crna Gora čekala je danima najavljivano izvršenje smrtne kazne nad njom i njenom istorijom. Ipak taj dan bi odjednom, sa nebesa. Sleće...

Radulović: I za Otvoreni Balkan poput Temeljnog ugovora moguća su iznenadna slijetanja

I prije nego što je neki dan u tajnosti potpisao Temeljni ugovor sa SPC aktuelni premijer Crne Gore Dritan Abazović afirmativno se izjašnjavao prema inicijativi Otvoreni...

Komentari

1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
RIR
24.06.2022-11:41 11:41

ODLIČAN TEKST !
Normalno Evropljani su se smijali helikopterskom ustoličenju i neshvatljivo da policija izvršila napad na PRIJESTOLNICU !
SVI to nažalost CRNOGORCI tako doživljeli bez USRANA prošla vlast i Dritanom koji jos brani sramne propuste…
Sigurno biće nemira jer Dritan NEZNA sto radi koliko je opčinjen Vučicem i SS SPC…