Povodom sinoćnje protestne šetnje vjernika SPC u znak protivljenja Zakonu o slobodi vjeroispovijesti u Nikšiću, oglasili su se iz Savjeta mladih DPS-a Nikšić.
“Ne da se mala – velika Crna Gora. Nije se dala ni mnogo mudrijim, ni brojnijim ni većim. Sačuvaće Crna Gora i nas i njih od njih. Od njihovih pomamnih nauma”, poruka je iz Savjeta mladih DPS Nikšić.
Njihovo saopštenje prenosimo integralno
Sinoć je Nikšić ličio na neki drugi, davno prošli. Tudji… Sinoć su ga pohodili neki naši, nama teško shvatljivi ljudi jer su vođeni tuđim zamislima i tuđim idejama, znamo ne svojim.
Da su vođeni svojim idejama i svojim potrebama, ne bi bili na ulici, jer je Crna Gora građanska država u kojoj ima mjesta za sve i koja ima sluha za različitosti i neslaganja…No, oni kao omamljeni uputiše se ka našem trgu.
Trgu koji nosi ime slobode, najdivnijeg ljudskog osjećaja, osjećaja zbog kojeg su ginuli naši đedovi i prađedovi. Osjećaja kojim se dičila ponosna Crna Gora. Ti čudni ljudi, među kojima bi i naših komšija, otjeraše na kratko dobri duh Nikšića sa naših ulica.
Otjeraše slobodnu misao, otjeraše crvene slobodarske barjake i zamijeniše ih zastavama druge zemlje. U čudu posmatra nikšićki emancipatorski duh, to klicanje Kosovu, Srbiji, svetinjama. Ne zna, nije mu jasno, kako se to Kosovo brani u Nikšiću, crnogorske svetinje u Republici Srpskoj, a u Srbiji se hrane nacionalističkim kolačima. Na pitanje, „Što su tu“, odgovoriše „Brane svetinje“. Od koga? Od nas, građana Nikšića, čiji su preci gradili te svetinje.
Ništa što je na tlu crnogorskom od nas Crnogoraca ne treba braniti. Jer mi Crnu Goru čujemo kožom, osjećamo mislima i gledamo srcem.Svukoliku, svaki njen pedalj, svaku njenu stopu, njen kamen, planinu, rijeku, crkvu, hram, most. Sve što je uklesano u krš ove zemlje, sve je to crnogorsko, države Crne Gore i njenih građana.
Zato ne branite nešto naše od nas! To vam je uzaludan posao.Uzaludno protraćene pare i dani. Puštite ovaj grad da živi, da diše. Ne gušite ga. Oslobodite i svoju đecu svojih suludih ideja. Vašoj đeci je mjesto u vrtićima i školama, ne na ulici.
Zapitajte se kako ćete im kada odrastu objasniti što ste ih danima izlagali toj paradi nacionalističkih trijada, a sve umotanim u crkvene folije.
Povedite vašu đecu u pozorište, na bazen, izvedite vaše unučiće u park, sklonite đecu sa ulica.
Ne isturajte ih ispred sebe. Ne hranite ih nacionalističkim idejama.
Učite ih da im je cio svijet kuća, a Crna Gora dom.
Ne okivajte ih u lance promašenih velikosrpskih stremljenja.
Njima je mjesto na sportskim, kulturnim i dječijim priredbama, a ne na skupovima koji negiraju postojanje vaše i naše države.
Crna Gora je njihova kolijevka i njihova svijetla budućnost.
Upotrebljavate ih da skinete sa vlasti „njega“, kako rekoše brojni šetači, to im je jedini cilj. Upotrebljavate svoju djecu u obračunu sa vlašću, sa neistomišljenicima.
Šta čovjek može očekivati od onih koji svoju djecu zloupotrebljavaju, koji svoj grad i državu ne vole, kojima je povampirena ideja velikosrpstva i ideja i vjera i težnja.
Očekuj neočekivano. Očekuj ono što ne pripada ovovremenoj Crnoj Gori, Evropi i civilizaciji. Očekuj da nas sve zajedno povuku u živo blato nečijih nedosanjanih snova o pružanju čak do Tokija.
Ali ne da se mala. Ne da se mala – velika Crna Gora.
Nije se dala ni mnogo mudrijim, ni brojnijim ni većim.
Sačuvaće Crna Gora i nas i njih od njih. Od njihovih pomamnih nauma.
Nastaviće ona putem ka Evropi, jer one zvjezdice mnogo ljepše sijaju i mnogo više obećavaju, nego tamni vilajeti prošlosti.
Zato gorda, prkosna, zemljo naša, glavu gore, visoko kao Durmitor, ponosno kao Lovćen i čvrsto kao svaki tvoj kamen, raširi krila kao orao krstaš i izdigni se iznad ove baruštine. Nastavi putem kojim si krenula, i ne daj se skrenuti, jer ideš tamo gdje i pripadaš – savremenom svijetu i civilizaciji