RUSIJA Krivična prijava protiv Bora Đukića, bivšeg počasnog konzula u Crnoj Gori: Veza od 2,2 miliona eura s pukovnikom FSB?

Piše: Vladimir Jovanović

Bivši počasni konzul Ruske Federacije u Crnoj Gori, crnogorski državljanin Boro Đukić, optužen je u krivičnome postupku za svjesno lažno svjedočenje – tvrde ruski mediji.

Objavljeno je da je Istražni komitet Ruske Federacije (Следственный комитет Российской Федерации) pokrenuo 21. oktobra postupak, a Đukić se navodno tereti za dva krivična djela.

Prema istrazi, Đukić je pokušao da pomogne bivšem istražitelju Ivanu Koževnikovu da spase nekretnine vrijedne 185 miliona rubalja (2,23 miliona eura) od pretvaranja u državni prihod.

Međutim, na sudu se ispostavilo da ova imovina nije u vezi s Koževnikovom, već s pukovnikom ruske tajne službe (FSB) Dmitrijem Seninom, koji je u bjekstvu, a njegov rođak, pukovnik Ministarstva unutrašnjih poslova (MVD) Dmitrij Zaharčenko izdržava kaznu od 12 godina i zbog mita i zloupotrebe službenoga položaja. Zaharčenku je zaplijenjena imovina vrijedna 9 milijardi rubalja (108,6 miliona eura).

Istraga tvrdi da je Boro Đukić, pomažući prijatelju Dmitrija Senjina Ivanu Koževnikovu u falsifikovanju dokaza u pokušavaju da prikrije imovinu, kako se navodi, „dao namjerno lažne, neistinite iskaze“.

Đukić je, prema iskazu, pozajmio Koževnikovu nekretnine u vrijednosti od 185 miliona rubalja. Ali, prema istrazi, u stvari, ovo je imovina Senina, koji je uknjižio značajan dio svoje imovine na ime rođaka i prijatelja. Ukupno, ova imovina se procjenjuje na 380 miliona rubalja (oko 4,6 miliona eura). Koževnikov je 20. oktobra 2020. osuđen na 1,5 godina popravnoga rada zbog falsifikovanja dokaza.

Prema „Izvestiji”, Boro Đukić informacije da se za njega interesuju istražitelji naziva fikcijama. Njegov prijatelj, predśednik klerikalno-konzervativnoga i prokremljanskoga pokreta „Sorok sorokov”, ruski šampion u boksu Vladimir Nosov, o Đukiću govori kao „o poštenom čovjeku”.

„Došao je kao prijatelj i kao zvanični predstavnik Crne Gore“, tvrdi Nosov za ruske medije. „Apsolutno možete računati na njega. Pravoslavna osoba koja, naravno, neće lagati”.

Boro Đukić je od juna 2014. bio počasni konzul Ruske Federacije u Crnoj Gori. U okviru odgovora zapadnih zemalja na hemijski napad u britanskom Solsberiju 2018. godine, kada su ruski obavještajci otrovali bivšeg pukovnika GRU-a Sergeja Skripalja i njegovu šćerku – Crna Gora je povukla saglasnost na Đukićeve aktivnosti.

Prema pisanju „Komersanta”, oduzimanje akreditacije desilo se i zbog činjenice da je Đukić bio jedan od osnivača proruske političke partije Prava Crna Gora. Sada je ta partija dio režima u Crnoj Gori.

Glavni specijalni tužilac Crne Gore Milivoje Katnić je u martu prošle godine kazao da se vodi izviđaj i potražuje Boro Đukić zbog navodnoga pokušaja unošenja 100 lažnih legitimacija ruske Međunarodne asocijacije policajaca (IPA). Đukić je pobjegao u Rusiju i tvrdio da se nalazi na Kamčatki.

Prethodnih godina Đukić je u Crnoj Gori vodio anti-NATO kampanju i promovisao bliske veze s Rusijom. U izjavi ruskoj agenciji „TASS”, Đukić je u avgustu 2020. apelovao na vlasti Rusije da zabrane svojim državljanima turistička putovanja u Crnu Goru.

Đukić je održavao tijesne veze s jerarhijom Crkve Srbije (SPC), ali i Moskovskom patrijaršijom. Današnja „Izvestija” piše:

„Boro Đukić je istaknuta ličnost u zajednicama koje podržavaju Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori. U martu 2020. godine se pojavila publikacija ‘Pravoslavni otpor’, koja je distribuirana među resursima koji podržavaju srpski otpor u Crnoj Gori. U publikaciji, Milo Đukanović je optužen da je izgradio ‘autoritarno-teroristički režim’ i pretvorio zemlju u ‘američku ispostavu na Balkanu’. Njemu se, smatraju autori, suprotstavlja Boro Đukić – ‘harizmatični lider s neokaljanom političkom biografijom’ na koga treba računati na predśedničkim izborima 2022. godine”.

„Crna Gora pravi svoj euroatlantski put na rusofobiji i srbofobiji”, kazao je tada Đukić. „Narod, naravno, želi nove vođe. Ali da biste se kandidovali potrebna vam je podrška prijateljskih država – Srbije i Rusije. Ako bude podrške s njihove strane, ne bih isključio takvu ideju”.

Đukić je imao susrete s srpskim i ruskim liderima, državnim i crkvenim, uključujući na primjer Sergeja Lavrova ili bivšega patrijarha Srbije Irineja Gavrilovića. U Budvi je njegov počasni konzulat Ruske Federacije u aprilu 2015. lično osveštao Amfilohije Radović…