Ideja da se sudije Ustavnog suda Crne Gore biraju u parlamentu sistemom žrijebanja, kako je to predložila potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak, derogiraće najvišu sudsku instituciju i neće se postići ništa, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa(RSE) predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović.
Ustav jasno propisuje način izbora sudija – podrška dvotrećinske većine u parlamentu
“Ustavni sud je isuviše važna institucija da bi se eksperimentisalo u postupku izbora sudija. Sudije moraju imati kredibilitet, autoritet i kompetenciju, odnosno moraju biti izabrani najbolji. Ako LOTO modelom kandidati uđu u Ustavni sud, možda će operacija uspjeti ali će pacijent (Ustavni sud) umrijeti”, navodi Radulović.
Izbor sudija Ustavnog suda – kao Patrijarha ili Pape
Crnogorski parlament je pred odlukom koja četiri, od 26 kandidata, izabrati za sudije Ustavnog suda, za čiji je izbor potrebna podrška dvotrećinska većine od 81 poslanika.
Zbog neizvjesnosti da li će poslanici vlasti i opozicije postići dogovor, potpredsjednica parlamenta Branka Bošnjak je najavila da će predložiti da sudije Ustavnog suda budu izabrane žrijebanjem.
“Ako budemo imali 12 kandididata, mi ćemo predložiti da se izvlače kandidati. Recimo i Patrijarh se bira izvlačenjem. I mislimo da to nije neozbiljno”, rekla je Bošnjak.
Ideja o slučajnom izboru kandidata za Ustavni sud naišla je na osudu i podsmijeh. Pa je tako član skupštinskog Ustavnog odbora Ljuiđ Ljubo Škrelja iz Demokratske partije socijalista sarkastično nadogradio predlog – da se sudije biraju kao i Papa.
“Zašto ne bi birali sudije kao što se bira i Papa. Pa kad završimo izbor, predsjednica Skupštine vikne Habemus Ustavni sud”, rekao je Škrelja aludirajući na objavu na latinskom jeziku ‘Habemus Papam’ (Imamo Papu) nakon izbora novog Pape.
I premijer Dritan Abazović se usprotivio predlogu da sudije budu birane putem žrijeba:
“Ja razumijem dobru namjeru da se dođe do Ustavnog suda, ali mislim da sudije ne možemo da izvlačimo iz kinder jajeta.”
Pritisak Zapada da se izaberu sudije
Ovo je šesti pokušaj izbora nedostajućih sudija Ustavnog suda, koji je od septembra prošle godine u blokadi jer od sedam sudija ima samo troje. Zbog nedostatka kvoruma, Ustavni sud ne može da donosi odluke o ustavnim žalbama niti mogu da se okončaju izborni procesi.
Tako nije moguće da se dođe do smjene vlasti u Podgorici i Pljevljima, jer konstituisanju novih saziva parlamenata u tim gradovima mora da prethodi odluka Ustavnog suda o žalbama na izborni proces.
Zapadni partneri i najviši visoki predstavnici EU i SAD su u više navrata apelovali na crnogorske političare da izaberu nedostajuće sudije Ustavnog suda kako bi počelo rješavanje duboke političke i institucionalne krize u Crnoj Gori.
Između ostalog iz EU je upozoreno da bi moglo doći do prekida pregovora o članstvu u slučaju da Ustavni sud ne bude odblokiran.
Tako je šefica diplomatije Slovenije Tanja Fajon, pozivajući da se izaberu nedostajuće sudije, okarakterisala Crnu Goru kao “rak ranu”– zemlju koja je postala problem. A Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar je ocijenio da je Crna Gora blizu institucionalnog kolapsa kakvog “skoro nije vidio u bilo kojoj zemlji”.
Praksa instant rješenja za duboke probleme
Osim prijedloga da se izvlačenjem iz šešira izaberu sudije Ustavnog suda, Vlada Crne Gore i parlamentarna većina su više puta mijenjali zakone kako bi rješavali političke probleme.
Branislav Radulović konstatuje da se pribjegava instant rješenjima kada najviše institucije ne mogu sistemski da odgovore na ozbiljne probleme:
“Takozvana instant rješenja možda u jednom trenutku omogućavaju neko lako rješenje, ali u konačnom proizvode mnogo veći problem. Brza rješenja su i loša rješenja.”
Tako je parlamentarna većina u nemogućnosti da proglasi mandatara za sastav nove Vlade, promijenila Zakon o predsjedniku kojim je preuzela ustavne nadležnosti predsjednika Crne Gore.
Zakon je izmjenjen uprkos upozorenjima zapadnih partnera da se radi o neustavnim izmjenama i da na taj način ne treba birati novu Vladu.
Iako su tom promjenom sebi omogućili predlaganje mandatara, bez predsjednika Mila Đukanovića, parlamentarna većina nije uspjela da formira novu Vladu jer nisu uspjeli postići politički dogovor.
Oktobra prošle godine održani su lokalni izbori. No do danas nije konstituisana nova vlast u Podgorici. Naime rezultati izbora ne mogu se proglasiti zvaničnim dok Ustavni sud koji je u blokadi ne riješi izborne žalbe.
Da bi zaobilaznim putem promijenili vlast u Podgorici parlamentarna većina je izmijenila Zakon o lokalnoj samoupravi kako bi Vlada mogla da raspustili parlament Podgorice.
Nakon usvajanja zakona u Skupštini , predsjednik Crne Gore nije potpisao izmjene Zakona i vratio ga je parlamentu na ponovno usvajanje. Sukob među strankama parlamentarne većine uslovio je da te izmjene Zakona još nisu stigle na dnevni red kako bi bile ponovo usvojene.
Parlamentarna većina namjerava da promijeni i Zakon o državnom tužilaštvu kako bi na toj funkciji ostala aktuelna vršiteljka dužnosti (v.d.) Vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović.
Sadašnji zakon predviđa da ista osoba može da obavlja tu funkciju u v.d. stanju u dva šestomjesečna mandata. Kako Jovanovićkoj drugi šestomjesečni mandat ističe početkom februara Vlada je podržala predlog da se ta odredba promijeni, kako bi Jovanović nastavila da bude na čelu tužilaštva.
Skupština i Vlada generatori neustavnosti
Prema riječima Branislava Radulovića, Ustav predviđa da svako mora da se drži zakona, a primarno najviše institucije Skupština i Vlada:
“Oni koji bi trebalo da omoguće deblokadu Ustavnog suda zapravo su najveći generator neustavnog postupanja. Imamo seriju instant rješenja koja su produkovala više problema nego što su riješili postojeće.”
Radulović konstatuje da je država dovedena do neke vrste institucionalnog haosa:
“Ili agonije. Ili kako je je to nedavno rekao Eskobar na ivici institucionalnog kolapsa. Postojala je ranije dilema, da li je uzrok nefunkcionalnosti sistema neznanje ili korupcija. Danas je dilema da li je uzrok haosa – neznanje ili namjera? Ja mislim da se ovdje radi o namjeri.”
Radulović kaže da se radi o neustavnim i antisistemskim rješenjima.
“Mislim da sa tom praksom treba prestati i država se mora vratiti u institucionalno ustavno ponašanje najodgovornijih institucija Skupštine i Vlade”, kaže Radulović.
Parlamentarnu većinu koja usvaja sporne izmjene postojećih zakona čine, proruski Demokratski front, Demokrate i URA Dritana Abazovića.
Abazovićeva Vlada je u avgustu prošle godine izgubila povjerenje u parlamentu, od kada funkcioniše u takozvanom tehničkom mandatu.
Za sada parlamentarna većina odbija da predloži skraćenje mandata Skupštini zbog čega ne mogu biti raspisani parlamentarni izbori u Crnoj Gori.