U razgovoru za Pobjedu, Grlić Radman je naveo da su odluke EU konsenzus 27 država članica, ali da se nada da će svaka od njih glasati za to da Crna Gora do kraja juna otvori poglavlje osam.

Foto: gov.me

“Crnoj Gori je ostalo još osmo poglavlje i mi smo se snažno založili da se to poglavlje otvori za vrijeme našeg predsjedavanja. To je dogovor 27 zemalja, koje imaju svoje predstavnike, koji o tome razgovaraju. Postoji šansa da se to desi, mi smo realno optimisti. Svakako da ne možemo govoritI u ime neke druge članice ali to bi bila još jedna važna odluka koja se desila za vrijeme našeg predsjedavanja”, naveo je Grlić Radman.

“Crnoj Gori je ostalo još osmo poglavlje i mi smo se snažno založili da se to poglavlje otvori za vrijeme našeg predsjedavanja”

Hrvatska 30. juna prepušta predsjedavanje Savjetom EU Njemačkoj. Upitan šta smatra da su postigli, a šta su propustili da urade za prethodnih šest mjeseci, Grlić Radman navodi da je Hrvatska imali volju i entuzijazam, te da su htjeli iskorisiti šansu koja im je pružena.

“Prije 30 godina bilo je nezamislivo da ćemo biti članica NATO saveza ili članica EU, da ćemo biti priznati kao suverena, nezavisna država, a danas nakon sedam godina članstva u EU predsjedavamo. Prije preuzimanja imali smo entuzijazam i volju htjeli smo iskoristiti vlastitu šansu”, kaže Grlić Radman, dodajući da bi, da nije bilo koronavirusa, predsjedavanje teklo brže i bolje.

“U svakom predsjedavanju postojao je slogan “Svi zajedno”. Sada smo prvi put morali biti svi odvojeno, kako bismo sačuvali zdravlje. To su izvjesni paradoksi ali oni imaju svoje utemeljenje. Imali smo izolaciju, smanjenje kontakte, ukinute letove i u tim uslovima je trebalo biti organizovan i pokazati se odgovornim, a Hrvatska je to uspjela i to je najviše postignuće”, navodi on.

U odluci da EU otpočne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom najveći je Hrvatski doprinos, smatra Grlić Radman.

“Držimo da je to naše najveće postignuće, jer smo imali zemlje koje su u oktobru tome protivile, poput Francuske i Holandije, ali nama je bilo jako stalo da i njima i drugim državama objasnimo da je zemljama Balkana važno omogućiti evropsku perspektivu. Zalagali smo se prvo za to, da bi ojačali tu podršku. Neke su zemlje bile indiferentne pa je trebalo ulagati dodatne napore kako bi se osvijestile, a ovim zemljama spekitičnim je trebalom pojačanom argumentacijom obasniti što znači jugoistok Evope, i koliko je važno za stabilnost tih zemalja da budu u fokusu EU. Željeli smo to pokazati upravo na primjeru zapadnobalkanske šestorke”, ocijenjuje Grlić Radman.

Foto: gov.me

Proširenje

Kruna hrvatskog predsjedavanja je, dodaje on, Zagrebački samit, koji iako održan u formi videokonferencije, rezultirao je usvajanjem Zagrebačke deklaracije, koja je važna za evropsku pespektivu.

Na pitanje da li smatra da je Zagrebačkom samitu nedostala tema proširenja, koja zvanično nije bila na agendi, Grlić Radman tvrdi da se radi o igri riječi.

“To su semantičke manipulacije koje nemaju uporište. Ako ste kanididat, pitanje proširenje se podrazumijeva, ono ne treba biti posebno naglašavano”, ističe hrvatski ministar.

Govoreći o evropskoj pespektivi Crne Gore i nekadašnoj ideji Žan Klod Junkera da bi do 2025. godine neka od zemalja Balkana mogla biti dio EU, Grlić Radman kaže da je takva ocjena „relativna“

“Iz aspekta Brisela možda realano i blizu, vama možda djeluje daleko jer biste vi možda najradili to postali sjutra, kao što bismo mi bili članica Eurozone”, kaže naš sagovornik. Dodaje i da trenutak za proširenje EU nije idealan, jer se nakon krize koronavirusa, snage moraju konsolidovati i fokusirati na saniranje posledica koje je virus ostavio na privredu zemalja članica.

Granice

Upitan kada će Hrvatska otvoriti granice za Crnu Goru, ministar Grlić Radman kaže da se prvo moraju poštovati preporuke EK, koje, kako kaže, razlažu postupak otvaranja granica.

“Kada su u pitanju treće zemlje, one koje nisu članice EU, onda svakako da tu gledamo zajedničku strategiju, a ona bi vrlo skoro mogla uslijediti i mislim da nijedna zemlja u susjedstvu neće biti zakinuta”, kaže on, dodajući da se saobraćaj uspješno ostvaruje.

“Svako iz Crne Gore ko može imati neki razlog da uđe u Hrvatsku, lični, privredni, rezervaciju u hotelu mi smo tu apsolutno vrlo okrenuti da djelujemo pozitivno i nema tu nekkavih prepreka u smislu da bismo nekog vraćali. Oko 4000 crnogorskih građana je već prešlo granicu, odvija se sve normalno”, rekao je Grlić Radman.

Govoreći o tenzijama na Balkanu koje su se pojavile zbog odluka donesenih u vrijeme pandemije, Grlić Radman kaže da je koronavirus unio dosta nemira i u evropske i u svjetske poretke, a o odluci Crne Gore da ne otvori granice za zemlje koje imaju preko 25 aktivnih slučajeva na 100000, kaže da je to odluka koja zavisi od zemlje, te da niko nema pravo da se ljuti.

“To je stvar zemlje i svaka ima svoje razloge zašto uvodi određenje mjere. Mi npr, unutar EU moramo to pokazati kao zemlja članica koja ima prava i obaveze i moramo postupati jedinstvoreno, ali nisu sve države bile jedinstvene. Imate primjer Austrije, koja je otvorila granice za nekoliko zemalja, ali ne i za nas”, navodi hrvatski ministar.

“Reagovati burno nema razloga, imamo vrlo odgovornu ulogu u svemu ovome i morate koristiti politički alat kako biste nešto unaprijedili a ne kako biste nešto unazadili”, zaključio je Grlić Radman.

Promjene granica na Balkanu su nezamislive

“Na Balkanu su promjene granica nezamislive, iako se o tom i zna razgovarati ali ne sigurno nasilnim putem”, kaže ministar Grlić Radman, odgovarajući na pitanje da li ga plaše tenzije koje na Balkanu postoje.

Promjene granica su se, kako kaže, dogodile prije sto godina kada su mirotvorci donosili odgovarajuće odluke.

“Ali danas je Evropa živa i mir je nedjeljiv i stabilnost i mislim da bi to bila velika avantura i rizik ulaziti u neke nove sukobe”, navodi Grlić Radman.

Upitan šta očekuje od dijaloga Kosova i Srbije pod vođstvom Miroslava Lajčaka, Grlić Radman kaže da je Lajčak pofesionalaca i da pregovore neće posmatrati sa pozicije Slovačke koja nije priznala Kosovo.

“Činjenica da je Kosovo priznato u većini zemalja EU, u pet nije, pokazuje da postoji volja ali ne postoji instrument u tim zemljama, koje same imaju određenih problema. Postoji bojazan i strah kod zemalja koje nisu priznale Kosovo, ali kada bi se institucije osnažile tako da bi spriječile bilo kakav seksecionizam, sigurno da bi i sugurost i uvjerenje tih zemalja raslo i ne bi bilo nikakvoh problema priznati nezavisnosz Kosova”, zaključio je Grlić Radman.

guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve