Reakcije: Stihija uličnog linča i represivni aparat vlasti

Informacija da bi dobitnik najvećeg državnog priznanja, Trinaestojulsje nagrade, pisac i novinar i kolumnista CdM-a Andrej Nikolaidis mogao ostati bez statusa “istaknutog kulturnog stvaraoca” izazvala je brojne rekacije istaknutih književnika regiona, novinara, intelektualaca, nevladinih organizacija. Sagovornici Gradske RTV smatraju da bi takav potez bio nedopustiv i sramotan za Crnu Goru.

”Brzo se proširila vijest – dobre se brzo šire, loše još brže – da je Ministarstvo kulture Crne Gore najavilo mogućnost ukidanja/oduzimanja statusa “istaknutog umjetnika”, doista istaknutom crnogorskom piscu i publicisti, Andreju Nikolaidisu u plemenitoj namjeri “nedavanja dodatnog prostora onima čiji govor vodi podjelama, ekstremizmu i dodatnom zaoštravanju odnosa u društvu”, kazao je za Gradsku TV srpski pisac Svetislav Basara.

Kako se obavijestih, dodao je Basara, Nikolaidis je po mišljenju ministarstva, nepropisno pisao o Njegošu i Ivi Andriću.

“Pročitao sam inkriminsane odlomke, oni jesu oštri, ali čemu drugom umjetnost, naročitio književnost, služi nego prevrednovanju vrijednosti izoštravanju percepcije.
U pravi mah, u brzini i hitrini na zlo i hitrini na grabež, pomsilih da je naredba ministarstvu stigla iz Beograda, ali se onda sjetih da u Srbiji ima podosta pisaca – među njima i ja – koji vrlo oštro, pa i pogrdno pišu o nacionalnim svetinjama i veličinama, ali im srbijansko ministarstvo ne oduzima nikakve privilegije. Zaključih, da se ovdje radi o lokalnoj (vrlo skormnoj) pameti i da razlozi (eventalnog) oduzimanja statusa Nikolaidisu nisu poetički nego (pred) politički”, poručio je Basara.

Bosanskohercegovački pisac Abdulah Sidran za Gradsku RTV kaže da bi billo nedopustivo oduzimati status zaslužen književnim radom.

”Ja u tome vidim oblik ucjene, iz kojeg je posljedica, zapravo, prijetnja umjetnicima da moraju svoje mišljenje ujednjačavati sa nekim političkim subjektima. To je, dakle, nedopustivo i bilo bi sramotno za Crnu Goru da se tako nešto dogodi. Dakle, da se Andreju Nikolaidisu, jednom velikom piscu, značajnom društvenom radniku, kao komentatoru političkih zbivanja, da mu se oduzima ono što je zasluga stečena vrlinama velikoga pisca, to je nedopustivo”, rekao je Sidran.

Iz Crnogorskog helsinškog odbora za ljudska prava poručuju da bi Ministarstvo kulture i medija trebalo da stane u odbranu slobode umjetničkog izražavanja i da zaštiti slobodu govora kao jedno od temeljnih prava na kojima se zasnivaju civilizovane i demokratske zajednice.

“CHO doživljava napade i harangu na Andreja Nikolaidisa kao ugrožavanje temeljnih prava i sloboda, bez čije zaštite i promocije nema slobodnog i otvorenog društva”, naveli su oni.

Izjavu ovim povodom dao je i pisac i novinar iz Hrvatske Viktor Ivančić.

”Kroz protekle godine nagledali smo se svinjarija represivnih režima u državama nastalim raspadom Jugoslavije, ali inicijativa Ministarstva kulture i medija Crne Gore da se Andreju Nikolaidisu, jednome od najvećih pisaca na našim prostorima, ukine Status istaknutog kulturnog stvaraoca i da ga se na taj način liši prihoda – i to zbog njegovih kritičkih estetskih sudova o Andriću i Njegošu, te zbog opservacija o pravoslavlju koje iznosi lik u njegovu romanu – nadilazi sve dosad viđeno.Radi se o neuvijenome službenom proglašenju delikta mišljenja. Radi se o totalitarnom udaru”, rekao je Ivančić za Gradsku TV.

Prema njegovim riječima, Nikolaidisa, čovjeka koji je svojim knjigama zadužio kulture naših zemalja, dosljednoga kritičara šovinizma i kleronacionalizma, slobodara snažnih moralnih uvjerenja, Ministarstvo kulture implicitno etuketira kao „ekstremistu“, te dodaje kako će „poduzeti sve mjere i radnje u cilju zaštite državnog, kulturnog i nacionalnog integriteta Crne Gore, a Petar Drugi Petrović Njegoš je nesumnjivo jedna od najistaknutijih ličnosti naše države“.

“Takav inkvizicijski nastup, gdje se stavlja meta na prsa obilježenoga „državnog neprijatelja“, gdje se stihija uličnoga linča ujedinjuje s djelovanjem aparata vlasti, gdje se otvorenozadaju ideološki toposi i svetinje obvezujućeg pravovjerja, zavrjeđuje najdublje gnušanje. U iole pristojnoj državi, koja poštuje minimum minimuma demokratskih standarda, ministrica Maša Vlaović, kao i njezin politički patron, predsjednik Vlade Dritan Abazović, bili bi prisiljeni napustiti svoje funkcije, a i politički život, bez povratnih karata. Jer ambicija da se kontroliraju misli građana, da se legalizira odmazda prema kritički raspoloženim intelektualcima i da se utvrđuju kultovi o kojima nije dopušteno slobodno govoriti, može biti tolerirana samo u ambijentu strahovlade, ne i u društvu koje teži „europskim vrijednostima“, kakoto vladajuća elita u Crnoj Gori voli naglašavati”, naglasio je Ivančić.

Sloboda, dodao je on, nije ono što nam vlast omogućuje, već ono što nam ona ne može oduzeti.

“Stoga je zaprepašćujuća i imbecilnost i osionost crnogorske vladajuće vrhuške u nastojanju da „stane na kraj“ Nikolaidisovu kritičkom duhu. Svi smo dužni pružiti otpor tom odurnom napadu na slobodu. Svi smo ugroženi, jer progon nepodobnih pisaca spada u omiljene mokre snove svih ovdašnjih režima, a poznato je da se zaraza represijom u upravljačkim slojevima brzo širi. Nema nikakve dvojbe da će nas književno djelo Andreja Nikolaidisa nadživjeti, dok će imena Maše Vlaović i Dritana Abazovića – budemo li imali sreće – ostati zabilježena u fusnotama kronike propalih balkanskih tiranija”, zaključio je Ivančić.

Evropska unija je Andreju Nikolaidisu dodijelila nagradu za književnost, i to za roman “Sin”. Državnu nagradu ”Miroslavovo jevanđelje ”dobio je za roman “Odlagenje, Parezija”, a za “Mađarsku rečenicu”, kao najbolji roman na prostoru BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, priznanje ”Meša Selimović”. Posljednja u nizu je Trinaestojulska nagrada, dodijeljena 2022. Nikolaidisovi romani prevedeni su na više od 20 jezika.