Da li će doći do izbora jednog sudije kako bi se odblokirao Ustavni sud zavisi od pregovora koji će se održati u petak i tada ćemo vidjeti da li postoji spremnost za dijalog i kompromis, poručio je poslanik DPS-a Nikola Rakočević u emisiji “Pressing” na Gradskoj RTV.
Rakočević je rekao da je u interesu svih građana da se organizuju vanredni parlamentarni izbori, a da se prije toga ispoštuje ustavno-pravni poredak, prvenstveno u institucijama.
“Zbog toga vjerujemo da su zahtjevi sa protesta objektivno potrebni crnogorskom društvu i vjerujemo u njihovo ispunjenje”, poručuje Rakočević.
Ugrožavanje ustavnog poretka
Sa druge strane, kako navodi, ukoliko se “krnja parlamentarna većina” ogluši o jasnu potrebu o organizovanju vanrednih parlamentarnih izbora, a posebno na potrebu da se poštuje ustavno-pravni poredak, pribjeći će intenzivnijem vaninstitucionalnom djelovanju.
“Šta je mijenjati Ustav zakonom nego ustavni puč? Ako Ustav za koji je potrebno dvije trećine poslanika mijenjate sa 41 na način što usvajate zakon u koji inkorporirate ono što vam je potrebno u tom trenutku za neki dnevnopolitički poen, to je izuzetno zabrinjavajuće. To kažu sve relevantne međunarodne adrese od State Departmenta do Brisela”, kaže Rakočević.
Riječ je, dodaje, o ugrožavanju ustavnog poretka u NATO zemlji i to od strane onih koji su radili sve kako ne bismo ni pristupili Alijansi i koji rade sve kako bi Crnu Goru zaustavili na evropskom putu.
Raspisati novi poziv za izbor sudija Ustavnog suda
Naglašava da je demokratičnije raspisati novi poziv i dvotrećinskom većinom izabrati sudije Ustavnog suda.
Ističe da je proces izbora sudija Ustavnog suda bio krajnje netransparentan i neusklađen s Ustavom, budući da predložena četiri kandidata nijesu imala dvotrećinsku većinu u prvom krugu.
Pojašnjava da je to uslov da bi se u drugom krugu odlučivalo tropetinskom većinom poslanika.
“Jedva sastavljena parlamentarna većina je sjela za sto i dogovorila četvoro kandidata sa 41 glasom i sad očekuju da oni drugi koji nijesu učestvovali u tom procesu budu konstruktivni da izaberu sudije Ustavnog suda koji su izabrani na netransparentan način”, kaže Rakočević.
Ekonomski populizam
Kada je riječ o budžetu, Rakočević ističe da predloženi budžet nije razvojni, već socijalni – potrošački.
“Svjetska banka je stanje u Crnoj Gori nazvala ekonomskim populizmom. Taj ekonomski populizam je, bez potrebnih analiza, dopustio da u pravnom prometu imamo zakone koji se odnose na rashodnu stranu budžeta. Sjetite se svih onih socijalnih izdataka koje je morala tada vlada Zdravka Krivokapića da prihvati od političkih partija da bi dobila prohodnost za svoj budžet”, kazao je Rakočević.
Dodaje da je sve to proizvelo ozbiljne probleme.
“Na 2,8 milijardi imate oko 750 miliona za socijalna davanja, a 650 miliona za plate. To je ukupno više od 150 miliona nego lani. U godini krize imamo mnogo više izdataka za tekuće obaveze. Ministar finansija je kazao da je 700 miliona eura nedostajućih sredstava za budžet”, ističe Rakočević.
Da bi bilo sredstava za finansiranje svih tih rashoda moralo bi, naglašava, na prihodnoj strani budžeta biti novih ekonomskih vrijednosti i investicija, vizija i perspektiva daljeg razvoja Crne Gore.
“Rashodi su pažljivo strukturirani, a kada je riječ o prihodima, tu nema ništa. Neophodno je uspostaviti novo povjerenje sa investitorima da bismo imali nove ekonomske cikluse i radna mjesta. Umjesto toga, protjerivani su investitori, a dodatno zaduživali preduzeća koja su bila u većinskom vlasništvu i tamo zapošljavali hiljade novih fizičkih lica”, pojašnjava Rakočević, dodajući da je takav pristup dugoročno neodrživ.
“Možete neko vrijeme zamajavati ljude da će živjeti bolje, međutim, kada se čaša prelije tada ćete doći do situacije u kojoj morate praviti aranžmane sa MMF-om da biste izbjegli bankrot koji je u ovakvim situacijama potpuno neizbježan”, ocjenjuje Rakočević.
Podsjeća da je sa međunarodnih adresa predloženo Crnoj Gori da radi na racionalizaciji javne uprave, kako bi je učinila funkcionalnijom, uskladila broj novozaposlenih sa realnim okolnostima i pridružila se Evropskoj uniji.
“U izvršnoj vlasti je prisutan potpuni autizam na takve ekonomske analize. Povećavaju broj zaposlenih, partijski zapošljavaju i najavljuju rast plata u javnom sektoru. To je realno da se dogodi u narednoj godini, tako što će se zadužiti kod komercijalnih banaka i na ino tržištu pod izuzetno lošim uslovima, ali nije održivo u dugoročnom roku”, navodi Rakočević.