Predsjednik Udruženja pravnika i univerzitetski profesor Branislav Radulović ocijenio je da je, od teme legalnosti izbora nove vlade, mnogo važnije da se obezbijedi deblokada sve tri grane vlasti. On je na Radiju Crne Gore, kazao da se ne ostvaruje puni ustavno-pravni kapacitet ustavno definisanih institucija.
“Pristupi temi legalnosti izbora nove vlade mogu biti različiti, ali među nama iz akademske zajednice nema spora. Neupitno je da u postojećem mandatu skupštine imati više vlada, to pitanje više nije predmet interesovanja, mnogo važnije je pitanje da se obezbijedi deblokada sve tri grane vlasti”, kazao je Radulović.
On je u “Linku” pojasnio “koncept 49” – politički sporazum minimum 49 poslanika.
“Za slučaj da je obezbijeđeno 49 poslanika, mi bismo već sada mogli govoriti o punoj deblokadi insitucija sistema, sa cifrom 46, 47, 41, 48, omogućiće se deblokada parlamenta i izvršne vlasti, ali će biti neophodno u parlamentu stvarati neke dodatne ad hoc većine koje će omogućiti deblokadu institucija sistema”, naveo je Radulović.
“Ostaje da u narednom periodu vidimo da li će ova parlamentarna većina imati neki širi sporazum sa drugim konstituentima crnogorskog parlamenta u postizanju dvotrećinske ili tropetinske većine. Naravno, bilo bi neuporedivo bolje da je na samom početku sporazum postignut na 49 ili 54 poslanika”, dodao je on.
Na pitanje o zakazivanju sjednice parlamenta, što nije učinio prvi potpredsjednik Strahinja Bulajić, sagovornik Radija, između ostalog, kaže:
“Stvar moramo posmatrati u širem ustavno-pravnom kontekstu. Ustavna je obaveza predsjedavajućeg paralamenta da obezbijedi rad te institucije, postavlja se pitanje ko je kršio poslovnik.”
“S obzirom na to da je obaveza parlemanta da prva tačka dnevnog reda bude izbor predsjednika parlameta, kada to urade, parlament se vraća u regularno stanje, to stanje bi trebalo da obezbijedi zakonodavnu aktivnost”, naveo je Radulović.
Istakao je da je izuzeto važno da ustavne institucijie što prije počnu vršiti svoje ustavne funkcije.
Ostavka će, dodaje, biti konstatovana, što je neupitno.
“… ali zamislite da predsjednik države neće da proglasi izbore, da predsjednik Vrhovnog suda neće da sazove sjednicu, mnoge druge situacije kada jednostavno kažete da nećete ili ne želite, to su prave i pravne blokade institucija sistema”, ocijenuje Radulović.