Aktuelna politička kriza mogla se izbjeći i riješiti da su se vlasti Crne Gore rukovodile principom lojalne saradnje državnih organa. To, između ostalog, piše u zaključcima nacrta mišljenja Venecijanske komisije na izmjene Zakona o predsjedniku u koje je Pobjeda imala uvid.
Nepoštovanje institucija i građana
– Odbijanje predsjednika da predloži kandidata za premijera za formiranje Vlade ili da imenuje onog koga je predložila skupštinska većina, izostanak političkih konsultacija ili odbijanje da u njima učestvuje, međusobne optužbe za neustavno ponašanje, prijetnje bojkotom parlamenta ili obaranjem, odbijanje izbora sudija Ustavnog suda, sve do ishitrene zakonodavne inicijative koja se materijalizovala u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku sveukupno su simptomi nepoštovanja institucija i građana, kao i siromašne političke i ustavne kulture – ocijenjeno je u nacrtu mišljenja VK.
Venecijanska komisija, takođe, preporučuje da se ne usvoje amandmani putem običnog zakona, te da se zato ne usvaja Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, i poziva na odgovornost državne institucije i svakog pojedinačnog poslanika, kao i sve političke partije da konstruktivno učestvuju u rješavanju aktuelnog ćorsokaka.
– Kriza se ne može riješiti ustavno problematičnim izmjenama običnog zakona. Ne mogu se svi detalji u postupku formiranja vlade zakonski regulisati, ali mnogo toga mora biti prepušteno ustavnim konvencijama. Međutim, oni se mogu razviti samo uz poštovanje principa lojalne saradnje. Ukoliko su potrebne dodatne zakonske odredbe, one ne bi trebalo da budu usvojene prostom skupštinskom većinom, već kvalifikovanom većinom i to kroz inkluzivni proces koji daje prostor za javnu raspravu – ističu iz Venecijanske komisije.
Kvalifikovana većina
Ipak, dodaju, postizanje kvalifikovane većine zahtijeva poštovanje principa lojalne saradnje.
– Ako se s jedne strane ove odredbe zakona mogu smatrati pragmatičnim pokušajem da se praznine u Ustavu dopune na način koji bi olakšao formiranje vlade, s druge strane moraju se poštovati proceduralne granice za reviziju Ustava – ocijenili su u nacrtu mišljenja VK.
Takođe, pozivaju na pronalaženje konstruktivnog kompromise neophodnog za donošenje vitalnih odluka, uključujući i posebno izbor sudija Ustavnog suda – zaključeno je u mišljenju Venecijanske komisija.
U dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, podsjeća se da je Đukanović zatražio je od Venecijanske komisije hitno mišljenje o ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore, na koji je stavio veto i vratio ga u parlament.
Parlament je preispitivanje zakona zakazao za 12. decembar 2022.
Predstavnici skupštinske većine, kao i parlamentarne opozicije, takođe su izrazili interesovanje da dobiju mišljenje Venecijanske komisije prije sledeće skupštinske sjednice.
Ustavni sud
U zaključcima se navodi da o pitanjima ustavnosti odlučuju ustavni sudovi, a da Venecijanska komisija ne želi, niti ima mandat da se miješa u ulogu ovih sudova. Ipak, podsjeća da Ustavni sud Crne Gore trenutno ne može da funkcioniše zbog nedostatka kvoruma.
Venecijanska komisija je, kako dalje navode, analizirala ustavne odredbe o formiranju vlade, koje su zaista veoma oskudne, i utvrdila da izmjene i dopune Zakona o predsjedniku ne samo da ne razjašnjavaju ove odredbe, već im i protivriječe.
– Promjena odredaba o formiranju vlasti kroz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, koji je običan zakon, značila bi, dakle, promjenu Ustava manjom većinom od one koju Ustav zahtjeva (41 glas umjesto 54) – navodi se u mišljenju.
Iako Komisija priznaje da bi Ustavu dobro došla dodatna regulativa o formiranju vlade, posebno kako bi se spriječili zastoji, i shvata da zakon koji se razmatra predstavlja “pragmatičan pokušaj rješavanja institucionalnog ćorsokaka”, ona ponavlja da sve odredbe koje utiču na sistem “provjera i ravnoteže” predviđen Ustavom treba dodati putem ustavne revizije za koji je potrebna kvalifikovana većina – navodi se u tački 53 zaključka mišljenja VK.
Kompromis
Komisija izražava žaljenje zbog paralize Ustavnog suda, koja je , ističu posljedica nespremnosti političkih stranaka da nađu konstruktivne kompromise.
Smatraju i da je Ustavni sud mogao dati bitne smjernice o tumačenju ustavnih dužnosti predsjednika i parlamenta.
Komisija, međutim, ističe i da se sadašnja politička kriza mogla izbjeći i riješiti da su se vlasti Crne Gore rukovodile načelom lojalne saradnje državnih organa.
– Venecijanska komisija preporučuje da se ne usvoje amandmani putem običnog zakona, te da se zato ne usvaja Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, i poziva na odgovornost državne institucije i svakog pojedinačnog poslanika, kao i sve političke partije da konstruktivno učestvuju u rješavanju aktuelne ćorsokaka i da pronađu konstruktivne kompromise neophodne za donošenje vitalnih odluka, uključujući i posebno izbor sudija Ustavnog suda – zaključeno je u mišljenju Venecijanske komisija.