Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Abazović: Nije moj problem ako bi neko da ruši Vladu zbog ugovora sa SPC, Tužilaštvo da ispita eventualne malverzacije u državnim preduzećima

Temeljni ugovor obaveza države. Mislim da će ovaj biti najviše u skladu sa zakonom u odnosu na sve što je potpisala država. Druge vjerske zajednice koje budu iskazale želju za potpisivanjem ugovora, među njima i CPC, imaće apsolutno identičan tretman. Svi imaju jednaka prava i obaveze - rekao je Abazović

Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović saopštio je danas da nije njegov problem ukoliko neko odluči da sruši Vladu zbog potpisivanja ugovora sa SPC. On je najavio da će se narednih dana nastaviti usaglašavanje tog dokumenta, ali tvrdi da će sve biti urađeno u skladu sa Ustavom i zakonima. Prema njegovim riječima, i Crnogorska pravoslavna crkva imaće isti tretman. Abazović je, tokom sjedinice parlamenta na čijem dnevnom redu je bio Premijerski sat, pozvao Tužilaštvo da preispita sve eventualne malverzacije prilikom poslovanja i zapošljavanja u državnim preduzećima.

 

Premijerski sat je trajao skoro četiri sata. U nastavku donosimo tekstualni prenos sjednice parlamenta:

PREMIJERSKI SAT – Tok rasprave:

Ugovor sa SPC od 19 članova

Predstavnik Kluba poslanika Socijaldemokratska partija – Liberalna partija (LP), Andrija Popović pitao je zašto Vlada preduzima nelegalne, protivustavne poteze, beznačajne za javni interes, u teškoj socijalno-ekonomskoj situaciji.

– Sve to radite u tradicionalnom roku od 100 dana datom Vladi koji treba da odgovori LP i ostalim konstituentima nove parlamentarne vecine. Jesmo li pogriješili dajući Vam podršku prije 60 dana, slijedi li naše preispitivanje iste – upitao je Popović.

Konstatovao je da pitanja ugovora sa SPC, Otvoreni Balkan dijele crnogorsko društvo.

Pitao je Abazovića namjerava li njegova vlada zaustaviti progon građana koji su protestovali na Cetinju i Belvederu u septembru prošle godine.

Premijer je rekao da se trudi da ne nameće teme koje je pominjao Popović.

– Ne mislim da su te teme od presudnog značaja niti mislim da se radi bilo što protivustavno. Naravno, moći će da prođe provjeru vas poslanika koji dajtete i uskraćujete podršku Vladi, ali i drugih insititucija države Crne Gore. Temeljni ugovor će imati 19 članova i za Vladu je interesantno samo ono što je u njemu, ništa van toga. Isto kao što sam rekao jutros, sve vjerske zajednice imaju identičan tretman. Ako to ne bude, uzeću na sebe tu obavezu da se ta nepravda ispravi – rekao je Abazović.

Kad je riječ o Otvorenom Balkanu, Abazović je rekao da je prvi interes Crne Gore članstvo u EU i da se naprvi ubrzanje na tom putu, donošenjem odluka.

– Pozdravljam formiranje radne grupe, neka se iznesu svi argumenti, napravi cost-benefit analiza i to je to. Ako većina misli da to (Otvoreni Balkan) nije produktivno, nije smak svijeta – rekao je premijer.

On je kazao da ne radi u Sudu za prekršaje Cetinje i da nije davao ovlašćenja da radi bilo šta.

– Žao mi je, ali ne mogu namećati što će da radi Uprava policije ili sud za prekršaje. Podržavam formiranje anketnog odbora, neka dođu svi predstavnici institucija i neka se donesu zaključci koje će Skupština verifikovati. Ja mislim da nema političkog progona, iako, ako me pitate, nisam zadovoljan radom sudova i ima prostora da se stvari unaprijede. Ali ne bih stvara zlu krv, smatrajući da su se institutcije okomile na određeni dio građana – rekao je Abazović.

Ekonomska kriza

Predstavnik poslanika BS-a Amer Smailović uputio je ptanje Abazoviću koje glasi: “Vlada planira da uradi kako bi se smanjio negativan uticaj ekonomske krize koja utiče na standard građana i da li imate viziju kako da smanjite uvoznu zavisnost i stimulišete domaću proizvodnju?”

“Želimo male pobjede na sjeveru, da sa njima počenemo kako bi se poboljšao standard građana”, jasan je Abazović.

U Pljevljima se, dodao je premijer, ljudi guše u lošem vazduhu.

“Moramo da vidimo kako da pomognemo tim građanima”, poručio je on.

“Drago mi je da ste potencirali temu sjevera i projekata na sjeveru. Razvoj sjevera ne treba da bude floskula. Nije bila floskula kada su pokrenuti projekti u mandatu Vlade Duška Markovića. Gotovo svi projekti za vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića su bili zaustavljeni. Raduju najave da će biti dovoljno novca za sva socijalna davanja kao i za penzije. Moramo pomoći poljoprivrednim proizvođačima”, istakao je Smailović.

Povratak Luke Bar u stoprocentno državno vlasništvo

Šef poslaničkog kluba DF – Pokret za promjene Branko Radulović pitao je premijera da li uviđa da se mora urgentnim finansijskim i drugim mjerama značajno unaprijediti socijalni i ukupni status građana i preduprijediti brojni izazovi.

– Nadam se da neće biti velike ekonomske kataklizme, ali treba da djelujemo brže i ne treba da se plašimo. Ovu ekonomiju drži taj iracionalni strah, od otvaranja, ulaženja u velike projekte… mi možemo kao i sve druge zemlje svijeta. Intencija je da vratimo Luku Bar u stoprocentrno državno vlasništvo. Nakon toga da se nađe svjetski operater koji će je totalno promijeniti. Jer ko bi ušao u to, uticao bi na investitore da se završi autoput i Crna Gora poveže sa Srbijom, jer ga ne interesuje tržište od 600.000 ljudi. Spremni smo da uđemo u razgovore jer je trenutni investitor izrazio spremnost da izađe iz posla – rekao je Abazović uz konstataciju da državnu imovinu treba uvećavati.

Čekalo se šest mjeseci na komentar Evropske komisije

Poslanica koalicije Crno na bijelo Suada Zoronjić pitala je Abazovića šta planira da učini da državne institucije rade transparentno i budu servis građana i da li najavljeni zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću može vratiti poljuljano povjerenje u institucije i državu.

Abazović je kazao da taj zakon kasni jer se čekalo šest mjeseci na komentar Evropske komisija koja je imala neke primjedbe.

– On mora da bude funkcionalan, ali ne pokazuje rezultate. Najveće je pitanje ko će da vrši nadzor. Poreski organi ili tužilaštvo. Mi bi voljeli da to radi tužilaštvo ali bi im to značajno povećalo obim posla. Želimo potpuno jasna i čista posla kako je neko sticao imovinu – rekao je Abazović.

Obavještajne službe, korupcija… 

Poslanik Miodrag Lekić pitao je Abazovića kako je njegova vlada formirana.

– Građani traže odgovore, inevjerili smo ih. Uspjeli ste da prebacite partiju za koju se vezuje sistem endemske korupcije, u vlast. Ovo je urađeno protiv volje građana. Da li je vlada nastala u nekom obliku međunarodnog paket-aranžmana, autokolonijalne svijesti…da li je produkt nekih službi? Stvarate utisak da su vas izbušile određene obavještajne službe. Kako može vaš predstavnik da kaže da neko ne može u jedan odbor jer ne dijeli NATO vrijednosti? To su diskvalifikacije. A kažem da se radi i o korumpiranim pozadinama, jer NATO postaje posljednja linija kriminala u Crnoj Gori. Ne zato što oni to traže, jer zato što ga vi zloupotrebljavate – pitao je Lekić.

Abazović je rekao da je njegova vlada nastala iz nefukncionalnosti prethodne.

– Nije pronašla zajednički jezik sa parlamentarnom većinom. Postojale su dvije solucije. Da se nastavi tako i druga koju smo legitimno izabrali – da ponudimo, a ne prinudimo bilo koga na model manjinske vlade. Dali smo model koji nije perfektan, ali koji smo smatrali optimalnim u tim uslovima. Možemo i sada da odemo na izbore, ali da bi to uradili trebaju nam članovi Ustavnog suda i izborna reforma. Neće niko uzbjeći sud građana – rekao je Abazović.

Govoreći o uticaju obavještajnih službi koji je Lekić pominjao, Abazović ističe da je Crna Gora puna teorija zavjere.

– Mi ne možemo zabraniti ljudima da promišljaju kako žele. Imamo podršku međunarodne zajednice, ali nema uticaja. Niti mislim da bi oni lili krokodilske suze da u parlamentu padne 43. Vlada Crne Gore – rekao je Abazović.

Lekić je u dopunskom pitanju tražio od Abazovića da kaže da li će ukinuti oznaku tajnosti sa podataka o letu predsjednika države Mila Đukanovića u Pariz 2020. godine.

– Sve što može da se objavi i da se makne stepen tajnosti, neka se makne sjutra ujutru. Što se mene tiče, sve. Nemam nikakvu obavezu prema bilo kome, sem prema građanima. Ako mislite da ću nekoga da štitim, to neću činjeti – odgovorio je Abazović.

– Generalni sekretar Vlade razumije pravo i zahtjeve NVO sektora, mislim da je on prava adresa da se isporuče svi dokumenti. Ima tamo i dokumentacije koja je nestala. Ali to što ima, apsolutno imate moju podršku da se sve učini javnim i da javnost sudi o djelovanju prethodnih Vlada, komisija, sekretara… – dodao je premijer.

Sporo se donose odluke

Abazović je “izuzetno zadovoljan” radom njegove vlade, nakon 50 dana njenog trajanja.

– Mislim da ispunjavamo svoju agendu. Dobro je što neko ima različitih mišljenja. Vlada je raznolika i inkluzivna. Samo se trudim da povećamo efikasnost. Ako ima jedna stvar s kojom nisam zadovoljan je što stvari za moje poimanje sporo donosimo odluke – rekao je Abazović odgovarajući na pitanje poslanika SNP, Dragana Ivanovića.

Prema njegovim riječima, ima pozitivnih stvari o kojima se ne priča, poput otvaranja autoputa, bulevara prema Danilovgradu i postavljanja kamena temeljca za žičaru Kotor – Lovćen.

– Očekujemo i tri fabrike do kraja ljeta u Tuzima, jedna, koja će zapošljavati najmanje 100 ljudi će krenuti sa radom do kraja ovog mjeseca – naveo je, između ostalog, premijer Abazović.

Ugovor sa SPC, popis, Otvoreni Balkan…

Bez obzira na sve kritike i brojnu propagandu, sve što sam rekao iza toga stojim. Nema od toga nikakvog mrdanja. Što sam najavio u ekspozeu to ćemo da realizujemo, jedno po jedno. Politički ima određene tačke. Lično se trudim da stvari skidam sa dnevnog reda i da one ne ostaju na stolu – rekao je Abazović odgovarajući na pitanje šefa kluba Demokratskog fronta Slavena Radunovića koji je pitao da li dalje važi njegovo i obećanje potpredsjednika Vladimira Jokovića da će Vlada u najskorije vrijeme potpisati Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, organizovati popis u ovoj godini i najozbiljnije razmotriti savjet SAD i EU da se Crna Gora uključi u Otvoreni balkan.

– Temeljni ugovor obaveza države. Mislim da će ovaj biti najviše u skladu sa zakonom u odnosu na sve što je potpisala država. Prema drugim vjerskim zajednicama koje budu iskazale želje, među njima i CPC, naš tretman biće apsolutno identičan. Svi imaju jednaka prava i obaveze – rekao je Abazović.

Rješenje ugovora očekuje uskoro.

– Narednih dana ćemo javnost obavijestiti, nakon što ode na komisije. Ima li disonantnih tonova, ima. Da li neko želi da ruši vladu oko toga, to nije moj problem. Dok sam premijer bavim se državnim pitanjima. Ni moja URA me ne interesuje. Koliko će vlada trajati neka odluči Parlament. Tretiranje ovih tema treba da se završi na pošten način i da se prelazi na druge teme – rekao je Abazović.

Popis je, kako navodi, tehničko pitanje koje se pravi političkim u Crnoj Gori.

– Svako će se danas, za godinu dana isto izjasniti. Bio je 2011, zbog korone nije bio 2021, dajte da vidimo da se u razumnom roku ispoštuje. Ne bih samo volio da bude u periodu izbornih kampanja, a znate da nas čekaju, lokalni, parlamentarni i predsjednički…

Ponovio je afirmativan stav prema Otvorenom Balkanu, koji, kako je naveo, nikako ne smije biti zamjena za članstvo u Evropskoj uniji.

Rudnik uglja, CEDIS, Uhljebistan…
Šef poslaničkog Kluba Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitao je premijera šta namjerava da preduzme povodom drastičnog povećanja broja zaposlenih u prethodne dvije godine u preduzećima koja se nalaze u većinskom vlasništvu države.
– Da li ćete pozvati tužilaštvo da preispita rad izvršnih direktora i odbora direktora ovih kompanija, koji su od finansijski stabilnih preduzeća pretvorena u gubitaše – naveo je u pitanju Živković.
Konstatovao je i da je tokom prethodne vlasti od bivšem ministra Mladena Bojanića dobio podatke da je u državnim preduzećima zapošljeno preko 900 ljudi.

– Imate li informaciju da se u Rusniku uglja planira zaposliti još 400 ljudi na neodređeno i da se rješenja kucaju do četiri ujutru? Da li ćete preduzeti nešto u pravcu sprječavanja urušavanja ovih ekonomskih stubova Crne Gore. Kad se oni uruše više nazad nema – rekao je Živković.

Premijer je rekao da je Vlada pričala o broju zaposlenih u državnim preduzećima, otvoreno i transparentno.

– Sjednice smo otvorili baš da ne bi bilo različitih interpretacija. Ministar je izvijestio Vladu o povećanju broja zapošljenih, ali i o svojoj urgenciji da se ne nastavi neracionaln broj zapošljavanja. Sistem, koncept, majndest koji funkcioniše da je Crna Gora i državna preduzeća Uhljebistan, nije promijenjen u zavisnosti od toga ko je na vlasti. Svi to vide kao jako ružnu mogučnost partijskog plijena – rekao je Abazović i najavio da će pozvati Tužilaštvo da pogleda neke malverzacije.

– Ni po babu ni po stričevima. I molim ljude koji budu i već su imenovani, što god nađete da je činjeno protiv zakona, ako vi niste spremni da obavijestite institucije, obavijstiti Vladu, pa ćemo ih mi obavijestiti – rekao je premijer.

On je rekao da je “Rudnik uglja” malo proširio svoju djelatnost i bavi se proizvodnjom ljekovitog bilja.

– Taj rudnik je prije pet godina imao 14 miliona poreskog duga. Bio je drugi poreski dužnik. Sad je situacija drugačija, nije perfektna, ali je značajno drugačija. Hajde da svi damo doprinos da državna preduzeća ne budu bastioni partijskog zapošljavanja – rekao je premijer.

Broj zaposlenih porastao za 500

Živković je odgovorio da je u periodu od 2014-2020 u Rudniku uglja vraćen kreditni dug od ukupno 20 miliona eura, poreski dug 18 miliona, pokriven gubitak od 20 miliona eura, a dobit je bila preko 20 miliona…

– Kad je taj menadžment napustio Rudnik uglja nije bilo preko 830 zaposlenih. Danas ih je sigurno makar 1300. Neko kaže povećao se obim posla. Nije tačno. Dobro treba i vi i ministar da se pozabavite pitanjem rudnika. Znate li da je taj menadžment poništio tender za izmještanje rijeke Ćehotine. Ako se to ne riješi staće isporuka uglja. Ovo morate ozbiljno shvatiti, ako već govorite o energetskoj krizi – rekao je Živković i poručio da je čelnik kompanije iz Demokratskog fronta isto radio u pljevaljskom vodovodu “koji je pred stečajem”.

Cijene, kriza, energetika

U svom pitanju Abazaoviću poslanik SD-a Boris Mugoša konstatuje da je Vlada Crne Gore formirana prije dva mjeseca.

“Zbog čega, u izuzetno kompleksnoj ekonomskoj, a prije svega socijainoj situaciji prouzrkovanoj drastičnim rastom troškova života, u navedenom dvomjesečnom periodu ključni prioriteti Vlade nisu bili usmjereni u pravcu zaštite socijalno ugroženih kategorija građanki i građana, već dominiraju teme koje dodatno političku scenu čine nestabilnijom, još vise polarizuju i zbunjuju crnogorsku javnost, oko kojih ne postoji adekvatan stepen saglasnosti donosioca odluka i koje svakako ne doprinose poboljšanju ozbiljno ugroženog životnog standarda značajnog broja građanki i građana Crne Gore”, pita Mugoša.

Mugoša je ukazao na veliku stopu inflacije u Crnoj Gori ocjenjujući da je ona i posljedica, kako je kazao internih ranjivosti naše države.

Mugoša je ukazao na veliku stopu inflacije u Crnoj Gori ocjenjujući da je ona i posljedica, kako je kazao internih ranjivosti naše države, odnosn da nije posrijedi samo “uvezena inflacija”.

“Molim vas da fokus pomjeramo ka suštinskim stvarima. Moramo da spašavamo preozbiljn ugrožen standard većine građana Crne Gore”, poručio je Mugoša.

Abazović je rekao da se slaže sa onim što je Mugoša kazao.

– Što se ove vlade tiče u fokusu rada su ekonomske teme. Ono što je u fokusu medija, Vlada ne može da bude odgovorna. U petak smo bili u Privrednoj komori, proveli četiri sata u konstruktivnom razgovoru, na kraju su sve medije interesovale teme koje nisu ekonomske. To je političko biće Crne Gore, zašto je to tako, ne znam – rekao je premijer.

Prema njegovim riječima, svi ministri rade na tome da se na jesen ne desi velika energetska i ekonomska kriza koja će pogoditi Crnu Goru.

Narasatajući recesiju, kako je naveo, prati velika inflacija na svim osnovima i to će se osjetiti.

– Danas u Crnoj Gori građani plaćaju najjeftinije gorivo i namirnice, osim u Srbiji. Strane direktne investicije su od januara na nivou od 306 miliona eura što je najveći prihod u posljednje četiri godine. Usvojene su i odluke koje su značajno povećale socijalna davanja. Povećali smo i minimalnu, ali i ostale zarade. Povećana su izdavanja za socijalu i to će biti izazov za budžet, ali je to činjenica. Imali smo i povećanje penzija od 1. maja, a sledeće će biti 1. septembra i to na nivou 36 odsto, što nije zanemarljivo – naveo je premijer.

Vladi fokus na ekonomiji, medijima na politici

Poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugošu interesovalo je zbog čega, u izuzetno kompleksnoj ekonomskoj, a prije svega socijalnoj situaciji, ključni prioriteti Vlade nijesu bili usmjereni radi zaštite socijalno ugroženih kategorija građana, već dominiraju teme koje dodatno političkii scenu čine nestabilnijom i još više polarizuju i zbunjuju crnogorsku javnost.

Kako je kazao, javnost se mjesecima zbunjuje, polarizuje i maltretira. Upitao je i što je sa penzionerima i mogu li oni izdržati “divljanje cijena” sa svojim niskim primanjima.

– Što se ove vlade tiče u fokusu rada su ekonomske teme. Ono što je u fokusu medija, Vlada ne može da bude odgovorna. U petak smo bili u Privrednoj komori, proveli četiri sata u konstruktivnom razgovoru, na kraju su sve medije interesovale teme koje nisu ekonomske. To je političko biće Crne Gore, zašto je to tako, ne znam – odgovorio je premijer.

Prema njegovim riječima, svi ministri rade na tome da se na jesen ne desi velika energetska i ekonomska kriza koja je moguća i u Crnoj Gori.

Narasatajući recesiju, kako je naveo, prati velika inflacija na svim osnovima i to će se osjetiti.

– Danas u Crnoj Gori građani plaćaju najjeftinije gorivo i namirnice, osim u Srbiji. Strane direktne investicije su od januara na nivou od 306 miliona eura što je najveći prihod u posljednje četiri godine. Usvojene su i odluke koje su značajno povećale socijalna davanja. Povećali smo i minimalnu, ali i ostale zarade. Povećana su izdavanja za socijalu i to će biti izazov za budžet, ali je to činjenica. Imali smo i povećanje penzija od 1. maja, a sljedeće će biti 1. septembra i to na nivou 36 odsto, što nije zanemarljivo – naveo je premijer i rekao da “neminovno slijedi šok” koji će, nada se, proći bez velikih posljedica.

– Ukoliko se obistini da na jesen ne bude isporuka gasa prema Zapadnoj Evropi na nivou koji zadovoljava njihiove potrebe, nastaće opšti energetski kolaps. To znači da ni uz novac nećete moći doći do energije. Ne samo do povećanja cijene, već je neće biti uopšte. I druge zemlje razmišljaju o tome. Mi nismo zavisni od gasa, nismo dio mreže. Želio bih da nekad postanemo, ali svakako treba da budemo spremni za ono što dolazi – dodao je Abazović uz poruku da se do tada treba fokusirati na izvlačenje maskimuma iz turističke privrede.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

2 Komentara
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
KLEMENTINA
27.06.2022-14:43 14:43

Više POLTRONA na jedno mjesto nema na zemaljskoj kugli,no na ovom malom prostoru.Sve klizač do klizača, koji vire iz zadnjice stranih nalogodavaca i fašista.

Milica
27.06.2022-19:20 19:20

Koliko gluposti isprica onaa iz fronta veli 1918 je bila podgoricka skupstina srpskog naroda koji je cekoo vjekove za ujedinjenje e ovoliku kolicinu falsifikata je moguce jedino u cg dje gradjani prate vuckove rijalitije i zvezde granda