Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici usvojila je informaciju o ugovorima između Crne Gore i vjerskih zajednica. Protiv te informacije su bili potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konjević i njegov partijski kolega ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić. Konjević i Krivokapić su objasnili da ministar pravde Marko Kovač (SNP) u Informaciji nije naveo Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Krivokapić je kazao da temeljni ugovor ne treba da bude potpisan sa Crkvom Srbije jer je to strani subjekat u Crnoj Gori.
Na kraju, dogovoreno je da se do utorka pripremi nova šira Informacija u kojoj će biti ispravljeni nedostaci koji se odnose na CPC. Upravo ta tačka dnevnog reda izazvala je najviše polemike među ministrima.
Konjević: U informaciji o vjerskim zajednicama ne pominje se jedino CPC
Konjević je po tačkama o ugovorima između Crne Gore i vjerskih zajednica kazao da je potrebno prije svega formirati komisiju koja bi prethodno izvršila analizu o ovim pitanjima.
Međutim, premijer Abazović je kazao da je potrebno bez odugovlačenja riješiti ovo pitanje jer je ovo rješenje jako dugo očekivano.
Konjević je kazao da odnos naše države nije definisan jedino sa Crnogorskom pravoslavnom crkvom, pa je taj ugovor potrebno što prije potpisati.
“Neće vam poći za rukom da oduglačimo ovo. Ovdje smo da završavamo stvari”, odgovorio je Abazović.
Krivokapić je kazao da ”temeljni ugovor ne treba da bude potpisan sa Crkvom Srbije jer je to strani subjekat u Crnoj Gori”.
Abazović navodi da je ovaj proces započet 2012. godine.
“Ugovor koji treba da se potpiše ne može da bude izvan Ustava ove države. To je legetimisanje međusobnog priznanja”, naveo je Abazović.
On dodaje da ne želi da bude u timu gdje bilo ko opstruira postizanje konsenzusa.
Šef diplomatije Krivokapić ipak tvrdi da ne postoji uzajamno priznanje države i crkve, već postoji samo priznanje crkve od države.
“Ovo je sekularna država, crkva i država su odvojene upravo zbog toga, nas nijedna crkva nema pravo da prizna ili ne prizna. Crkva nema što da priznaje”, direktan je Krivokapić.
Joković se usaglasio sa činjenicom da je nonsens govoriti o međusobnom priznanju, međutim kazao je da ne smatra crkvama one koje Vaseljenska patrijaršija ne priznaje. Dodao je da one nijesu relevantne za pravoslavne vjernike.
Konjević je kazao da je potrebno biti fer prema svakoj zajednici, pa ukoliko postoji inicijativa za potpisivanje ugovora sa Crkvom Srbije, onda je potrebno nominovati i Crnogorsku pravoslavnu crkvu za potpisivanje ugovora.
Konjević je kazao da je potrebno biti fer prema svakoj zajednici, pa ukoliko postoji inicijativa za potpisivanje ugovora sa Crkvom Srbije, onda je potrebno nominovati i Crnogorsku pravoslavnu crkvu za potpisivanje ugovora. Dodaje da ipak, kako mu se čini, ne postoji volja da se odnos sa CPC definiše i da se ona uvrsti u informaciju predloženu od Ministarstva pravde.
Krivokapić ističe da ministar Kovač očigledno favorizuje kanonsko pravo u odnosu na državno, te da izbjegava da stvari nazove pravim imenom i izgovori “Crnogorska pravoslavna crkva”, dodajući poznatu pravnu izreku “nomen est omen” (ime je sve).
Ministar pravde opet je ponovio da nijednu vjersku zajednicu ne stave u diskriminatoran odnos.
Abazović je predložio da se opsežna informacija pripremi za utorak, kako bi se stvari koje su se danas spomenule uzele u obzir.
“Premijer Crne Gore će staviti potpis na papir sa svim vjerskim zajednicama”, poručio je on.
Damjanović: Nasljeđe prethodne Vlade veoma teško, obaveze ćemo ispuniti
Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je da je prethodno Ministarstvo ekonomskog razvoja očigledno pokušalo da skupi jeftine političke poene preko politike dodjeljivanja dječijeg dodatka, odnosno naknade za novorođenčad.. Kako tvrdi, prethodna Vlada nije izmirila preuzete obaveze, te nije dostavila nikakva uputstva o realizaciji ovih aktivnosti.
“Svakako treba da realizujemo ovu priču, neće biti lako, ali kao odgovorni ljudi, uradićemo to za našu državu i građane, iako smo svjedoci jako ružnih manevara i spekulacija, te teškog nasljeđa”, jasan je Damjanović.
Premijer Dritan Abazović pružio je podršku izlaganju Damjanoviću, kazavši da je jako važno da sve obaveze budu realizovane, uz potrebu da se prirodni priraštaj poboljša.
Marović: Zadržaćemo članove radnih grupa za pregovore
Jovana Marović, ministarka evropskih poslova rekla je da je ovo Ministarstvo krenulo u reformu pregovaračke strukture, uz zadržavanje institucionalne memorije.
Vlada je usvojila Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obligacionim odnosima, Predlog zakona o izmjenama Zakona o parničnom postupku i Predlog zakona o izmjenama Zakona o vanparničnom postupku. Ministri Ibrahimović i Joković izdvojili su mišljenje po pitanju ove tri tačke.
Usvojen je i Predlog odluke o privremenom oslobađanju od pribavljanja vize za državljane Arapske Republike Egipat.
Kovač: Moramo ubrzati donošenje ključnih odluka u reformi pravosuđa
Vlada je usvojila godišnji izvještaj o sprovođenju Akcionog plana za implementaciju Strategije reforme pravosuđa 2019-2022 (za 2021. godinu).
“Moramo ubrzarti donošenje ključnih odluka kad je u piranju reforma pravosuđa, kako bi ispunili zahtjeve iz poglavlja 23”, poručio je ministar pravde Marko Kovač.
Abazović je kazao i da se nada da će do izbora članova Sudskog savjeta uskoro doći.
Lalošević: Naći rješenje za prostorne kapacitete ministarstava
Ministar Lalošević predložio je da se na kraju svake sjednice desetak minuta odvoji za iznalaženje rješenja za prostorne kapacitete ministarstava.
Joković je predložio da se izgradi posebna zgrada za određena ministarsta da ne bi, kako je kazao, bili uvijek u zakupu.
“Solucija je da se odredi parcela gdje će da budu sva ministarstva i centralna zgrada Vlade”, prijedlog je Abazovića.
On je dodao i da treba da se razmisli o izgradnji Palate Pravde.
“Bojim se da olako ulazimo u rješenja, ne sagledavajući kompletnu sliku”, kazao je ministar odbrane Raško Konjević.
Kako je kazao, redosljed koraka nije dobar.
“Ja jesam za odlučivanje, ali imamo zgradu koja zjapi prazna, iako je u nju uloženo nekoliko miliona eura. Prema tome, mislim da malo sistematičnije treba da pogledamo, jer nas ovo ne vodi niđe”, kazao je Konjević.
Abazović je kazao da je ipak vrlo važno donijeti dugoročna rješenja, koja će biti utemeljena na čvrstim odlukama. On je dodao da je jako važno sistematizovati sve objekte koje Vlada zakupljuje, kako bi stanje stvari bilo jasnije i slika cjelokupnija.
“Ukoliko postoji neka državna parcela, morali bismo vidjeti da izgradimo zgradu u koju bismo mogli smjestiti sve te institucije koje smo smjestili u prostore u zakupu. Međutim, ovo je kompleksno pitanje i potrebno je da pokrenemo priču van ove sjednice”, istakao je Abazović.
Gradiće se žičara Lovćen-Kotor
Usvojen je i Predlog Rješenja kojim se odbija zahtjev službenika Zorana Braunovića, zaposlenog u Upravi policije, za izuzeće predsjednice Disciplinske komisije u disciplinskom predmetu broj 01-DP-123/20-109, podnijetom dana 26.07.2021. godine, kao neosnovan, kao i predlog Rješenja kojim se odbija zahtjev službenika Sretena Jabučanina, zaposlenog u Komunalnoj policiji Prijestonice Cetinje na radno mjesto samostalni referent – komunalni policajac, za izuzeće predsjednice Disciplinske komisije u disciplinskom predmetu.
Vlada je usvojila i Informaciju o izboru nezavisnog Inženjera za projekat izgradnje žičare Kotor-Lovćen, kao i Predlog za kandidovanje projekta ,,Izgradnja hotela Magnum Kolašin, po kondo modelu poslovanja” na Listu razvojnih projekata u oblasti turizma.
“Ovo je veoma značajan projekat za narednu sezonu. Ni sami nijesmo svjesni koliko dobijamo tim projektom”, naveo je Abazović.
Kadrovska pitanja
Državna sekretarka u ministarstvu rada i socijalnog staranja biće Edina Dešić.
Jakov Milatović i Vesna Bratić razriješeni su iz Socijalnog savjeta, kao i njihove dosadašnje kolege.
Konjević je kazao da po pitanju kadrovskih rješenja treba obratiti pažnju na biografiju i obrazovanje, te da mnoga iskustva nijesu adekvatna u tim biografijama da bi predstavljala državni kapital.
“Kondukter i ugostitelj ne treba da budu predstavnici državnog kapitala, jer očigledno je da nemaju dovoljno iskustva i znanja da bi funkcionisali u državnim institucijama”, izričit je Konjević.
Abazović je kazao da je manje važno govoriti o iskustvu na ovaj način, te da je potrebno dati povjerenje ljudima koji do sada nijesu imali iskustva u državnom sektoru. On je podržao predlog koji je prethodno iznio, s obzirom na to da nije potrebno, kako tvrdi, suditi po prethodnim poslovima i iskustvima koja nijesu u direktnoj vezi sa budućom pozicijom kandidata.
Ibrahimović je kazao da ipak predlozi kandidata dolaze od iskusnih i ozbiljnih ljudi, te da je potrebno pojedincima dati šansu.
“Ukoliko budemo sudili po određenim stavkama, onda ćemo mnoga naimenovanja odložiti i nećemo ispuniti naše ciljeve”, kazao je Ibrahimović.
Krivokapić je kazao da se od početka svoje političke karijere susreće sa lošim kadrovskim politikama, te da ova Vlada treba da formira komisiju posvećenu ovim pitanjima kako bi se to pitanje riješilo.
Kovač je kazao da treba napraviti dogovor ko može i na koji način da bude naimenovan.