Održan je peti nastavak treće sjednice Drugog redovnog zasijedanja Skupštine Crne Gore.
Planirano je da poslanici razmatraju sljedeće tačke dnevnog reda: Izvještaj o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2021. godinu; Godišnji izvještaj o radu Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2020. i 2021. godinu; Poseban Izvještaj „Položaj djece u domovima učenika/internatima u Crnoj Gori”; Poseban Izvještaj „Uticaj mjera za sprečavanje širenja virusa COVID – 19 na mentalno zdravlje djece u Crnoj Gori“ i Izvještaj o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2021. godinu.
Paunović: Treba razgraničiti slobodu govora i govor mržnje
Poslanica Paunović kazala je da određene NVO pokušavaju da spinuju ono što je ona izjavila na prethodnoj sjednici, da je javna uprava preopterećena zahtjevima za slobodan pristup informacijama.
“U ovu raspravu više neću ulaziti na bilo koji način. Ne branim i neću državne službenike, postoje povrede prava građana i to treba svesti na najmanju moguću mjeru”, kazala je Paunović.
Dodaje i da treba razgraničiti slobodu izražavanja i govor mržnje.
“Pošto nema nikakvih kočnica i barijera, određeni političari hoće da sele ljude samo zato jer se ne slažu s njihovom politikom, niko ne snosi odgovornost za izgovorene riječi. Uvrede i kleveta su dekriminalizovani, a mislim da za to nijesmo bili spremni”, kazala je on.
Kako dodaje, nijedan portal ne poštuje Zakon o medijima, niko ne uklanja uvredljive sadržaje.
Vujović: Povećava se broj građana koji trpe diskriminaciju
Poslanica Vujović kazala je da vidimo da se povećava broj građana koji trpe diskriminaciju i da je to važno tretirati.
Mustafić je kazao da ohrabruju napore Bjekovića i njegvoog tima, kako bi odgovorili na izazove kojih ima, a tiču se zaštite temeljnih ljudskih prava.
Jelušić: Pronaći institucionalni način borbe protiv diskriminacije
Poslanica Jelušić je istakla da misli da je izvještaj kvalitetan i sveobuhvatan i da ono što je, kako kaže, čini manje zadovoljnom jeste da razrješenje određenih slučajeva traje duže nego što je potrebno.
“Ovo je sveobuhvatna lsika crnogorsko društvenog organizma. Ukupna problematika vezana za djecu i njihov položaj u Crnoj Gori oslikava društvenu nebrigu i to je jedan od najtraumatičnijih djelova. Ako zaista stremimo EU vrijednostima, onda ne bismo smjeli da dozvolimo da nam je svako treće dijete u riziku od gladi”, istakla je Jelušić.
Za zabrinjavanje je, kako dodaje, porast diskriminacije na osnovu vjere i nacije..
“Moramo pronači institucionalni način kako da sa tim izađemo na kraj”, navodi Jelušić.
Ovaj izvještaj Ombudsmana nikome, kako ističe, ne služi na čast.
Bečić: Insistiramo da ponedjeljak bude neradan zbog Njegoševog dana
Bečić je tražio da se Njegošev dan proslavi u ponedjeljak i da taj dan bude neradan, jer je nedjelja kad praznik pada već neradan dan.
“Ako se Vlada ogluši, spremne su izmjene zakona kojim ćemo tražiti dva neradna dana za ovaj praznik”, kazao je Bečić.
Đurović je kazala da je komunicirala i s predsjednikom i s ministrima i očekuje da danas u toku sjednice Vlade bude donešen stav saglasan onome koji postoji u Parlamentu.
“Ponedjeljak 14. novembar, po mom uvjerenju, će biti neradan”, kazala je Đurović.
Bjeković: Ćutanje administracije nije rijetkost
Bjeković je kazao da se organi nijesu izjašnjavali u odgovarajućem roku, pa su neki zahtjevi morali da budu ponovljeni.
“Ćutanje administracije nije rijetkost”, istakao je Bjeković.
Izvan granica Parlamenta, kako dodaje, govor mržnje često se koristi kao oblik kritike, ali da se tome mora stati na put.
“Za priču o čiščenjima po politikoj osnovi potrebni su i dokazi”, kaže Bjeković.
Mustafić: Vlada samo produbljivala tenzije u društvu
Mustafić kaže da treba detektovati probleme i preporukama svim pokušamo da utičemo na sve društvene činioce da se smanjuju tenzije i da se govor mržnje eliminše iz javnog života.
“Vlada je samo produbljivala tenzije u društvu. Pravdali su revanšizam nekakvim ispravljanjem nepravde”, kazao je Mustafić.
Bošnjak: Sloboda govora prelazi granice
Bošnjak smatra da se treba dati više poluga moću ombudsmanu, jer se državni organi nerijetko ogluše o preporuke.
“Odmah nakon dekriminalizacije klevete ispostavilo se da smo mi potpuno nespremno društvo za to”, tvrdi Bošnjak.
Sloboda govora, kako dodaje, prelazi granice.
“Rješavanje problema mislim da je uvijek u obrazovanju. Naši mediji i društvene mreže plasiraju sve i svašta, nema tolerancije”, navela je Bošnjak.
Đurović je kazao da smo došli u ćorsokak iz kojeg se teško vidi izlaz.
“Čini mi se da je danas svako u sebii pronašao nekog novinara, ali to su samo kvazi novinari”, tvrdi Đurović.
Podsjeća i na Dučićeve riječi: mržnja izopači i najširi um, unese nered u cijelu čovjekovu prirodu.
Koprivica: Ombudsman nije zamjena za sud
Koprivica kaže da Ombudsman nije zamjena za sud, ali nudi mnoge povoljnosti i dopuna je sudske zaštite.
“Ako gradonačelnik glavnoog grada počne da omalovažava sudije Upravnog suda i prijeti krivičnim prijavama, gdje je onda tu pravna svijest u našem društvu”, pita Koprivica.
Kako dodaje, djelovanje da bi djelovanje ombudsmana imao uticaj potrebno je da se mijenja pravna svijest stanovništva.
Bjeković: Nastavićemo tamo gdje smo stali
Bjeković je poručio da e nastaviti tamo gdje su stali.
“Nikakvi spoljašnji pritisci neće poremetiti rad Institucije zaštitnika. Trudim se da ignorišem zahtjeve koji nijesu u skladu s Ustavom i zakonima ove države”, kazao je Bjeković.
Nije baš, kako dodaje, da nije sve definisano zakonom.
“Uticaj koji imaju političari je jak, jer djeca i te kako doživljavaju ono što se objavi u medijima kao apsolutnu istinu”, tvrdi Bjeković.
Pita i kako smo prošli iz vremena kad su mediji odgovori u period kad niko nije odgovora.
Bogdanović: Silu koju planiraju i dalje da sprovode u djelo moramo spriječiti
Poslanici razmatraju i Godišnji izvještaj o radu Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2020. i 2021. godinu.
Bogdanović kaže da će ovaj izvještaj ostati u sjenci događaja kad je ograničena sloboda kretanja Amfilohiju.
“To je prvorazredni državni skandal koji će biti upisan u istoriju. Postavlja se pitanje kome je sve to odgovaralo i u čijem interesu je bila suspenzija ovlašćenja državnog Tužilaštva”, naveo je Bogdanović.
Takvo vrijeme je, kako tvrdi, trajalo tri decenije.
“Tu silu koju planiraju i dalje da sprovode u djelo moramo spriječiti, jer pokušavaju da nepravdu pretvore u zakon”, kaže Bogdanović.
Demokratska Crna Gora ovaj izvještaj, kako ističe, neće podržati.
Božović navodi da postoji nedostatak plana rada s maloljtnim licima i kadar koji radim stim licima u zatvoru nije adekvatna.
“Moramo pažljivo pristupiti rješavanje ovih problema i očekujem da država obrati posebnu pažnju kad su u pitanju ovi problemi”, kazao je Božović.
Jelušić: Rodno sljepilo Izvještaja
Jelušić smatra da ovaj izvještaj nije dobar kao prethodni.
“Sigurno je da osobe koje trpe torturu nijesu samo muškarci, ovdje je evidentno rodno sljepilo izvještaja”, navela je Jelušić.
Izostala je, kako dodaje, rodna statistika.
Saradnica Ombudsmana kazala je da u godišnjim izvještajima su opisivali njihova postupanja po pozivima.
Koprivica smatra da Parlament treba da bude vlast koja misli i vlast koja brine.
“Ne možemo kvalitetno promijeniti stvari ako ne dođe do utvrđivanja odgovornosti. Potrebno je utvrditi ko poštuje propise a ko ne”, kazao je Koprivica.
Kad je u pitanju poseban Izvještaj „Položaj djece u domovima učenika/internatima u Crnoj Gori”, Mijušković je kazala da je ovo prvi izvještaj ove vrste koji je napravljen u Crnoj Gori, a po njihovim informacijama i u regionu.
“Ovoj djeci treba posebna briga prilikom dolaska u ustanovu i period prilagiđavanja na domski život je veoma značajan”, kazala je Mijušković.