Picula: Sadašnja vlast u CG ne može da računa na beskonačno strpljenje EU

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula upozorio je da sadašnja vlast u Crnoj Gori, kako kaže,  ne može računati na beskonačno dugo strpljenje Evropske unije.

„Nekonzistentnost, improvizacija i neozbiljnost političkih institucija i osoba zasigurno neće naići na odobravanje u redovima Evropske unije”, istakao je Picula u intervjuu Dnevnim novinama.

Ptema njegovim riječima, moraju se smiriti političke turbulencije i redukovati prevelika polarizacija, jer su toksične za društvo koje može i treba napredovati, smatra izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru. Poručuje i da međunarodna zajednica mora još opreznije pratiti razvoj situacije u Crnoj Gori.

Komentarisao je i istupe vladajuće strukure iz Srbije na račun dešavanja u Crnoj Gori i kazao da politika države Srbije ne doprinosi stabilnoj Crnoj Gori.

„Upravo zbog toga EU treba značajnije posvetiti pažnju regiji i ne svoditi politiku proširenja na deklarativno izjašnjavanje ili dopuštati da ona služi kao oruđe za političke blokade i ucjene”, poručuje Picula.

U izjavi „povodom nasilja na Cetinju” kazali ste da očekujete da situacija neće dugoročno ugroziti međunarodni položaj Crne Gore i dugu istoriju mirnog suživota među ljudima različitih vjerskih pripadnostii etničkih skupina. Koliko je u ovom trenutku, zapravo, ugrožen međunarodni položaj Crne Gore, jeste li zabrinuti i, ako jeste, šta Vas najviše brine?

Picula: Što se tiče napretka Crne Gore na putu prema EU, sve donedavno se moglo jasno utvrditi kako je Crna Gora, bez sumnje, predvodnik EU puta i jedina zemlja kandidat koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja, s jasnim usmjerenjem. Nakon ovog događaja možemo, ipak, ustvrditi da je došlo do određeniji nedoumica o kapacitetu da se održi zadano usmjerenje. Veliki problem jeste što su snažne podjele u Crnoj Gori vidljive ne samo između vlasti i opozicije, veći unutar heterogene vladajuće koalicije, što znatno usporava i ograničava funkcionalnost izvršne vlasti. Uz snažnu polarizacijui turbulentnu političku scenu, brine me i rast dezinformisanjaitenzija, kojem doprinose i mediji iz susjednih zemalja, ali i određeni politički akteri.

Bivši ministri zemalja regiona uputili su, takođe, svojevrstan „ apel za Crnu Goru’‘ predsjedniku Evropskog savjeta Šarlu Mišelu, predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen i generalnom sekretaru NATO saveza Jensu Stoltenbergu, u kojem je izražena zabrinutost zbog situacije u Crnoj Gori. Snažnijeg odgovora, bar za sada, nema. Zašto? Da li je za očekivati u narednom periodu jaču reakciju sa međunarođnih adresa?

Picula: Smatram da, s obzirom na nedavna događanja, Crna Gora može očekivati kritike i s domaćih i stranih adresa, ali prilikom ocjenjivanja stanja u zemlji, ipak, treba zadržati političku racionalnost i analitičku odmjerenost. Politika proširenja je neposredno prije pandemije ponovo dobila određenu dinamiku. Nažalost, sad se ta dinamika opet usporava, što vidimo s bugarskom blokadom Sjeverne Makedonije, te stanovitim statusom quo zbog nadolazećih izbora u Njemačkoj. Međutim, međunarodna zajednica svakako mora još opreznije pratiti razvoj situacije u Crnoj Gori jer je riječo zbivanjima od uticaja i na procese za koje sama EU mora biti iznimno zainteresovana.

Trenutna dešavanja ostavila su po strani mnoga važna pitanja u Crnoj Gori. Naime, uprkos upozorenjima iz EU o neimenovanju novog ministra pravde, nema naznaka da bi se to moglo desiti. Osim toga, proglašen je nepotpun Tužilački savjet… Kada sve saberete, na kakav prag tolerancije sadašnja vlast u Crnoj Gori može računati sa evropskih adresa o ovim važnim pitanjima? Šta bi mogao biti alarm za međunarodnu zajednicu?

Picula: U ozbiljnoj demokratiji koja poštuje načela vladavine prava nije uobičajeno da se manipulisanjem u okviru parlamentarnih saveza predugo utiče na vladinu politiku. Od svake zemlje koja teži pristupanju Evropskoj uniji očekuje se da poštuje i promoviše evropske vrijednosti ljudskih prava, demokratrije, tolerancije i pravde te u pravo u tom svijetlu svi izvršitelji javnih političkih funkcija moraju i te kako biti svjesni svojih političkihi moralnih obaveza te posljedica koje njihovi potezi imaju. Stoga je razrješenje dužnosti ministra pravde potpuno opravdano i dobar primjer postupanja s osobama koje pogrešno interpretiraju istorijske činjenice. Takođe, nekonzistentnost, improvizacija i neozbiljnost svih oblika političkih institucija i osoba zasigurno neće naići na odobravanje u redovima Evropske unije. Važno je imati na umu kako EU mora štititi i vlastitu reputaciju i odbraniti se od svakojakih neliberalnih i ekstremističkih uticaja koji mogu imati negativne reperkusije na tu zajednicu kao cjelinu. Dakle, ne bih rekao dabi sadašnja vlast mogla računati na beskonačno dugo strpljenje Evropske unije. Smatram da bi se prije morala fokusirati na područja u kojima je nužno ostvariti znatan dalji napredak.

Nakon svega, da ii postoji opasnost od aktiviranja klauzule balansa i šta mogu biti eventualne posljedice?

Picula: Sama klauzula balansa značila bi usporavanje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Neupitno je da u zemlji postoji nesklad između usvojenih zakonai njihove primjene. Korupcija i djelovanje kriminalnih mreža predstavljaju prepreke evropskoj tranziciji crnogorske politike i njenog društva. Ipak, demokratska promjena vlasti pohvalna je i indikativna zanjenu uspješnu integraciju, a napredak u reformama zasigurno će biti zapaženi nagrađen.

Crnogorsko društvo naglašava svoje proevropske ambicije, a nadam se da će i vladajući poraditi nausklađivanju zakonodavstva s pravnom tekovinom Evropske unije, što će spriječiti dalje sumnje evropskih donosilaca odluka. Evropska komisija smatra kako alctivacija klauzule balansa dolazi u obzir samo onda kada reforme u vladavini prava zaostaju za procesom usklađivanja sa Evropskom unijom u cjelini te pritom podrazumijeva rigorozni je sankcije. Vjerujem kako se Crna Gora još uvijek nije dovela u situaciju ozbiljne stagnacije i nazadovanja u sprovođenju reformi. To svakako ne znači da ne treba biti oprezan u procjenama. Nadam se da najodgovorniji prepoznaju kako je ključno opravdati i sačuvati povjerenje evropskih partnera i prijatelja Crne Gore.

Jedan od konstituenata vlasti Demokratski front najavio je za septembar proteste protiv pemijera kojeg su sami birali. Sada proteste, međutim, niko nepominje.Vjerujete li da će do protesta uopšte doći i kako bi EU i međunarodna zajednica gledale na takav potez?

Picula: Smatram da najave takvog protesta služe kao sredstvo pritiska, ali je upitno koliko se za nju može dobiti podrška javnosti. U svom radikalizmu i destruktivnom ponašanju, takvi političari se u stvari udaljavaju i od svojih nekadašnjih saveznika, ali i od opravdanih očekivanja građana Crne Gore u vezi sa firma i djelotvornijom politikom. Politikom koja bi donosila rezultat i reformama poboljšala izgled društva za prosperitet.

Ranije ste kazali da samo nezavisna i jaka Crna Gora koja sama upravlja vlastitom vanjskom i unutrašnjom politikom može svim svojim građanima donijeti stabilnost i napredak. Iz Vašeg ugla, koliko je Crna Gora u ovom trenutku nezavisna i jaka?

Picula: Crna Gora je predvodnik evropskog puta regije i član NATO saveza. U tom pogledu Crna Gora ima dobru poziciju i kredibilitet koje mora očuvati. Isto tako, podsjećam i da je Crna Gora visoko usklađena s vanjskom politikom Evropske unije, donosila je i neke teške odluke u tom pogledu, te takve stvari nijesu prošle nezapamćeno u Briselu. Cijeni se i dosadašnji doprinos Crne Gore u okviru NATO mirovnih misija. Dakle, u pogledu vanjske politike postoje već zadate evroatlantske smjernice koje ne treba dovoditi u pitanje.

Govorećio složenoj političkoj situaciji kakva je trenutno u Crnoj Gori, kakav rasplet očekujete i, još važnije, koji scenario bi, prema Vašem mišljenju, doprinio da Crna Gora ostane na evropskom putu?

Picula: Moraju se smiriti ove političke turbulencije i redukovati prevelika polarizacija, jer su toksične za društvo koje može i treba napredovati. Cma Gora se decenijama razvijala kao sekularno, multietničko i multikonfesionalno društvo u kome se i nadalje moraju poštovati razlike, identiteti, ali svakako i senzibiliteti. U tom pogledu, očekujem da se napokon energija i fokus crnogorske politike usmjere na prijeko potrebne reforme, odnosno efikasnije rješavanje otvorenih pitanja.

Kada sve saberete, koliko je Crna Gora daleko u ovom trenutku od članstva u EU i da li je uopšte više realno uzimati 2025, kako je ranije isticano sa evropskih adresa, kao godinu kada bi EU mogla upaliti zeleno svijetlo za Crnu Goru kao svoju članicu?

Picula: Kada se uzmu u obzir postojeće okolnosti, a one nijesu jednostavne, volio bih da Crna Gora dovrši pretpristupne pregovore do kraja mandata ovog Evropskog parlamenta i Komisije, dakle do sredine 2024, godine. To je u skladu s javno objavljenim ambicijama Evropske komisije s početka mandata, da završi pregovore bar s jednom državom kandidatkinjom. Smatram da je to ambiciozan cilj koji i dalje ostvariv. Međutim tempo pregovora i brzina implementiranja reformi zavise prije svega od Crne Gore. Moja podrška Podgorici na tom putu neće izostati.

Srpska politika pokušava oživjeti opasne projekte

Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković nedavno je Vašu izjavu da ne isključujete ulogu Srbije u događajima na Cetinju ocijenio kao „apsurdnu i neutemeljenu”, te da „nemate pravo da perete ruke od odgovornosti institucija EU za nasilje ekstremista na Cetinju”, Vaš komentar.

Picula: Rekao bih da čak i bez uzimanja u obzir istorijskog konteksta, te gledajući ponašanje i istupe aktuelnih srbijanskih vladajućih struktura, možemo jasno zaključiti da njihova politika ne doprinosi stabilnoj Crnoj Gori.

Na taj način skreću pažnju sa aktuelnih problema u vlastitoj zemlji, te pokušavaju oživjeti neke ranije, opasne i srećom poražene projekte.

Njihov megafon su svakako provladini mediji, ali i društvene mreže, gdje je modus operandi preko dezinformisanja odavno poznat. Upravo zato EU treba značajnije posvetiti pažnju regiji i ne svoditi politiku proširenja na deklarativno izjašnjavanje ili dopuštati da ona služi kao oruđe za političke blokade i ucjene.

Koliko trenutna dešavanj a u Crnoj Gori mogu imati odjeka na region i stabilnost na Zapadnom Balkanu?

Picula: Crna Gora kao zemlja kandidat koja je najdalje napredovala u pregovorima, sa svim predispozicijama za efikasan nastavak pregovaranja i uz uspješnu regionalnu saradnju, ne smije sebi dozvoliti da se ti aspekti dovode u pitanje zbog negativne spirale unutarpolitičkih događanja. Vjerujem da su ova nedavna događanja ujedno i ozbiljna opomena te da će odgovorni voditi računa da se smanje tenzije i otvori prostor za nužan dijalog. Istakao bih i da je Zapadni Balkan regija koja se isključivo graniči s EU, ali su tu prisutni izvanevropski geopolitički igrači koji imaju svoje interese i čije vrijednosti nijesu kompatibilne s EU ili NATO savezom. Upravo zato, stabilnost Crne Gore je izuzetno bitna za cijelu regiju i ona mora nastaviti svoj zacrtani put prema EU.