Izvjestilac EU za Crnu Goru Toinino Picula kazao je u intervjuu za portal “European Western Balkans” da su se od posljednjeg Izvještaja o Crnoj Gori, mnoge stvari promijenile. On ističe da je nastavak dijaloga od presudnog značaja i kao nužno ocijenio da Skupština funkcioniše kao centralno mjesto demokratske političke akcije.
“Plenarna rasprava dolazi u posebnom kontekstu prve tranzicije vlasti. Rekordni odziv na prošlogodišnjim izborima predstavljao je jasnu poruku građana Crne Gore. Građani Crne Gore u velikoj mjeri podržavaju EU, skoro 80 posto, i njihovi domaći političari bi to trebali imati na umu. Očekujem da će Crna Gora ispuniti preostale obaveze, kao predvodnik proširenja EU. Crna Gora treba da napreduje u pravosudnim reformama, borbi protiv korupcije i jačanju slobode medija. Istovremeno, pozdravljam usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom spoljnom politikom EU i njenu konstruktivnu ulogu u regionu. Sa svoje strane mogu da kažem da ću i dalje podržavati građane Crne Gore u njihovim naporima da postignu cilj pristupanja EU”, kazao je Picula.
Komentarišući usvajanje Zakona o tužilaštvu picula je kazao da Crna Gora već ima mehanizme potrebne za osiguranje i sudske i tužilačke nezavisnosti i dodao da, “njihova nadogradnja ne bi trebalo da dovodi u pitanje principe podjele vlasti”.
“Pažljivo sam pratio događaje iz prošle nedjelje u Skupštini i glasanje o Zakonu o državnom tužilaštvu. Podržavam konsultacije sa Venecijanskom komisijom, ali očekujem potpuno, a ne djelimično usklađivanje zakona sa oba skupa preporuka. Vanredni postupci i djelimična rješenja mogu dovesti u pitanje ionako ograničeni napredak koji je do sada postignut u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije”, kazao je Picula.
Ocjenjujući rad nove vlade u pogledu pristupanja Crne Gore EU, Picula je kazao da se mirna tranzicija vlasti nažalost nije pretvorila u konstruktivan dijalog i saradnju sa opozicijom.
“Vjerujem da je važno kontaktirati opoziciju, njegovati dijalog i dogovoriti se o vitalnim pitanjima. Od suštinske je važnosti za ubrzanje procesa pristupanja zemlje EU”, kazao je Picula.
On ističe da je nastavak dijaloga od presudnog značaja i kao nužno ocijenio da Skupština funkcioniše kao centralno mjesto demokratske političke akcije.
“Podsjetio bih da se, iako je prošla skoro polovina ove godine, još uvijek očekuje da Crna Gora glasa o budžetu za tekuću godinu, što sigurno stvara dodatni politički pritisak. Govoreći iz svog ličnog iskustva stečenog u složenoj hrvatskoj tranziciji, želim naglasiti da je neophodno prihvatiti pozitivne elemente trenutne političke baštine, nadograditi je i učiniti efikasnijom”, kazao je Picula prenio je Rtcg.
On je dodao da članstvo u EU ne smije biti alibi za političke blokade ili političku manipulaciju bilo kojom političkom opcijom. Suprotno tome, kako je kazao, politički sporazum ili takozvani savez za EU su presudni za ubrzanje procesa pristupanja EU.
“Mislim da je potrebno ublažiti retoriku sa obje strane, ali možda je važnije reći da bi se u situaciji takve polarizacije crnogorske politike Vlada trebala uzdržati od poteza koje opozicija doživljava kao kršenje osnovnih vrijednosti zemlje. Očigledno je da čak i unutar vladajuće koalicije ne postoji jasan konsenzus o takvim pitanjima, a još manje kada se pokušava generalizovati kroz zakonodavne predloge”, kazao je Picula.
U pogledu daljeg napretka Crne Gore ka EU kao najveći izazov naveo je zatvaranje otvorenih poglavlja.
“Podržavam usvajanje nove metodologije, ali je jasno da će ukupni napredak u svim poglavljima ili klasterima zavisiti od napretka u vladavini zakona, odnosno poglavljima 23 i 24. Bio bih veoma srećan ako bi se to moglo postići do kraja ovog mandata, ali očigledno zavisi od volje crnogorske vlade da usvoji i sprovede reforme”, kazao je Picula.
Govoreći o pomoći EU Crnoj Gori u otplati duga kineskoj EskIm banci kazao je da misli da bi EU trebalo da pomogne Crnoj Gori u pregovorima sa međunarodnim finansijskim institucijama o zajmovima, kako bi zemlja mogla da preuredi spoljni dug prema Kini, što, kako je ocijenio, ozbiljno ugrožava održivost javnih finansija i ima značajne političke i ekološke posljedice.
“Međutim, dodatna pomoć EU biće od punog značaja samo ako se odnosi na zakonodavne reforme koje su u skladu sa evropskim standardima i preporukama. Uspješno partnerstvo uvijek se zasniva na uzajamnom doprinosu”, zaključio je Picula.