Pavlićević: Antifašisti u Crnoj Gori, sa novom vlašću, poraženi

Antifašisti u Crnoj Gori su poraženi i na vlast su došli neki novi ljudi, koji nijesu fašisti, ali sve miriše na to, ocijenio je publicista Veselin Pavlićević u emisiji “Znam da znaš” Gradske radio televizije, navodeći da u takvoj situaciji za ličnost i ideje Milovana Đilasa nema mjesta.

Na pitanje otkud interesovanje za Đilasa, kome je posvetio veliki dio publicističkog rada, navodi da je u čovjekovoj psihologiji da želi da sazna sve što je skriveno.

“U otkrivanju te ličnosti našao sam zlatnu kost koja mi je bila neprekidni vreo istraživanja. To je bio čovjek koji je vidio “iza brda”, tu je pokazao svoju ingenioznost”, rekao je Pavlićević.

Komentarišući gdje je istina između veličanja i negiranja Đilasa, kaže da je on u vrhu u demokratičnom, liberalnom društvu, dok je u društvu koje ide ka dnu nepoznat.

“On nije vršio eksperimente nad narodom. Sve što je bilo epohalno i progresivno htio je da implementira na crnogorsko društvo”, rekao je Pavlićević.

“Đilas bio na talasu liberalizacije crnogorskog društva”

Kaže da je Đilas, kad je bio najjači, osjetio moralnim gestom dramu koja se nadvila nad Jugoslavijom i pokušao da spasi što se spasiti može.

“On je bio na talasu liberalizacije crnogorskog društva. Vjerovatno bi se pobunio i ranije, ali otpor Staljinu nije mu dao da ustukne, jer je bio uz Tita. Đilas je smatrao da je 1948. i Kominform vrhunac jugoslovenske revolucije i vjerovatno je bio u pravu. U ratnom periodu svi su bili staljinisti, i to je tada bilo odlično. Sa vjerom u besklasno društvo mogli su da pobijede neman koja se zvala fašizam. Đilas je pokrenuo dedogmatizaciju društva”, istakao je Đilas.

Navodi da je Đilas pokušao da liberalizuje mnoge pravce razvoja crnogorskog društva.

“Vidio je da je revolucija pojela svoju djecu, ili je nova klasa pojela revoluciju. Pokušao je da revitalizuje neke ideje na građanskiji način. Već tada je sumnjao u klasu kao progresivnu ideju, već se okrenuo ideji čovjeka kao pojedinca koju će kasnije, kao disident, da favorizuje”, kazao je Đilas.

Napominje da su na Kongresu Komunističke partije na kojem je smijenjen Đilas svi Crnogorci glasali protv njega.

“Časopis “Nova misao” bio je neuspio pokušaj Đilasa da napravi kulturnu opoziciju u zemlji. Niko ga nije podržao osim Komnen Cerović i Andro Mugoša. Na plenumu Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije u januaru 1954. godine je zbačen sa svih državnih i partijskih funkcija. To je bio inkvizitorski proces. Smatra se da su ga branili bivša žena i Vladimir Dedijer. Đilas je jedva spasio glavu”, rekao je Pavlićević.

Napominje da je Tito dao Đilasu mjesto predsjednika Savezne skupštine FNRJ, drugog čovjeka u državi, ali da Đilasu to ništa nije značilo.

“Grupa crnogorskih generala prije plenuma nudila je Đilasu pomoć, što je on odmah odbio. Na plenumu su svi Đilasu okrenuli leđa. Malo je poznato da ga je kasnije Veljko Milatović i te kako favorizovao, davao mu mogućnost da se preseli u Podgoricu, ali je on to odbio”, istakao je Pavlićević.

“Nova klasa” bila kost u grlu Titu”

Dodaje da je uprkos Titovom pritisku, Đilas bio otporniji kako je pritisak rastao.

“U zatvoru je pisao romane, pripovijetke, studiju o Njegošu. Bio je fasciniran Njegošem i Markom Miljanovim”, naveo je Pavlićević.

Podsjeća da je Đilas imao podršku intelektualnih krugova širom Zapada i djelimično od nekih skandinavskih socijaldemokrata koji nijesu bili na vlasti.

“Đilasova “Nova klasa” bila je kost u grlu Titu. “Novom klasom” izbacio je iz sebe lenjinizam. Đilas se od 1948. do 1953. distancirao od Staljina, a u “Novoj klasi” od lenjinizma”, naglasio je Pavlićević.

Napominje da u Amsterdamu postoji trg Milovana Đilasa, kao i avenija u Santjago de Čileu, ali da nema ulicu u Crnoj Gori.

“Živimo u svijesti koja je vrlo tradicionalna. Treba da dođe novo vrijeme da bismo shvatli Đilasov značaj. Antifašisti su poraženi u Crnoj Gori, na vlast su došli neki novi ljudi, koji nijesu fašisti, ali miriše na to”, ocijenio je Pavlićević.

Kaže da je Đilas bitan u današnje vrijeme zato što je postavio čovjeka u centar.

“Ako je on sebe izmijenio, onda i mi sebe moramo da prevrednujemo. Koliko smo mi spremni kao društvo da sebe mijenjamao, to je drugo pitanje, često razmišljamo iz inata, i to je nešto najgore u Crnoj Gori. Promjene kod nas su obično na gore”, ukazao je Pavlićević.

Navodi da je Đilas založio sebe, odužio dug prema sebi, jugoslovenstvu, crnogorstvu.

“Vrijeme ne dozvoljava da te vrijednosti dođu do izražaja. Imamo memljiv podrumski nacionalizam. Mi nemamo kulturu prevrednovanja, zavisi od elite da li će biti takva. Nacionalizam je folklor, vrelo emocija koje se lako prima na narod. Đilas je upotrebljiv jer je njegov primjer potpuno drugačija logika”, zaključio je Pavlićević.