Najvažnije pozitvno što se desilo u vremenu pandemije je prelazak na primjenu digitalnog u svakoj sferi i na svakom koraku, rekao je premijer Zdravko Krivokapić na Konferenciji o ekonomiji – Montenegro 2021, koju Privredna komora Crne Gore organizuje u partnerstvu sa Centralno-evropskom inicijativom i koja se održava u “Splendidu”.
“Ta digitalna transformacija je neophodna svima nama, a pandemija je pokazala kako se može brzo odgovoriti na mnoge probleme. I to je samo dokaz da ova Vlada, koja je kao jedan stub postavila digitalnu transformaciju je bila apsolutno u pravu”, rekao je Krivokapić.
On je ocijenio da je Crna Gora imala najveći izazov u prethodnoj godini, jer su se u prethodnoj godini, kako je rekao, desile nevjerovatne stvari.
“Desila se prva smjena vlasti i formirana je nova Vlada koja pokušava da odgovori mnogobrojnim izazovima. Nije slučajno da kada se desi velika kriza, ta velika kriza ima jasne uzroke, a ti uzroci daju posljedice na koje svi moramo da odgovorimo što prije i na najbolji način za svoje građane, prevashodno za investitore i za privredu. Naš prvi zadatak kao Vlade bio je da obezbijedimo dva najvažnija resursa da bi stabilizovali finansije i omogućili da ostvarimo ovaj jedan, izuzetan rezultat. Krenuli smo s obveznicama koje su lansirane već 9. decembra prošle godine i zatečeno stanje je bilo nula vakcina i nijedan ugovor oko onoga što je neophodno da biste mogli da pokušate da virus koji djeluje, a on uvijek napada najosjetljivije i u pojedinačnom tijelu traži najslabija mjesta”, istakao je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, ta kriza slična je krizi poslije Drugog svjetskog rata.
“I to isto kao u ratu, trudite se da pobijedite, a poslije pobjede razmišljate šta treba da uradite. Tako se i ovoga puta desilo sa kovidom. Ako pogledamo rezultat koji je ova Vlada ostvarila, on je najbolji u poređenju s onim što se desilo prethodne godine. Prethodne godine, kao što je uvažena gospođa Drakić rekla, imate minus od 15,3 odsto, a ove godine rast koji će biti između 13 i 14 posto. To je kao u fudbalu, bili ste na zadnjem mjestu, pa se naći na prvom je skoro nemoguće. Ali, to se desilo, znate zašto? Zato što smo odlučili u najkritičnijem trenutku a to je kada se lomite, između zatvaranja države i kakvog, takvog očuvanja ekonomije, odlučili smo se da zdravlje bude prije svega, a ekonomija iznad svega. I u tom susretu smo pobijedili. Pobijedili smo, jer smo dobro projektovali”, mišljenje je premijera.
Projektovali smo, dodao je, da će budžet biti 65 odsto na osnovu turističke sezone 2019. godine i to se ostvarilo.
“Projektovali smo da ćemo u junu imati 30 posto onih koji će biti vakcinisani i to se desilo. Ako dobro projektujete, vi ćete na kraju imati dobar rezultat. Ako ste loše projektovali ne može vam pomoći bilo ko u prevazilaženju problema koje imate”, napomenuo je Krivokapić.
Kakav je odgovor na ekonomske izazove koji slijede?
“Mi smo jednu fazu prešli, kako krenuti u drugu? Odlučili smo se da koristimo iskustva prethodnih ekonomskih događanja u svijetu. To jedno iskustvo je Ruzvelt definisao kada je bila velika recesija i rekao je da treba povećati javnu potrošnju. To je bio ekonomski šok u tom trenutku, ali je dao rezultat. I drugi, imate poslije Drugog svjetskog rata Maršalov plan, koji je spasio Evropu i ta iskustva bila su nam mjera da ono što smo propisali ekspozeom realizujemo u praksi i javio se taj program, projekat koji se zove “Evropa sad”. Evropa sad će da poveća i javnu potrošnju i da ovaj jaz, koji se sa stanovišta određenih teoretičara najavljuje, a to je jaz između bogatih i siromašnih. Jer vi najnižu cijenu rada izdižete na 450 eura. Neko kaže da je to misaona imenica. Ne, to je matematički dokazano da je moguće”, naglasio je Krivokapić.
S druge strane, dodao je, da privreda ne bi bila oštećena desilo se po prvi put smanjenje poreza i doprinosa koje je projektovano ovim programom, 20,4 odsto. Time se, kako naglašava, daje šansa investitorima da kucaju što više na vrata Crne Gore.
“Ova pandemija je izazvala i diferencirala probleme i ti problemi su vrlo jasni. Ako se oslanjate samo na jednu granu, kao što je većinski bilo ili jedna četvrtina crnogorskog prihoda, zavisi od te grane, onda vi vidite koliko je to opasan projekat. Jer ovoga puta najviše su stradali turizam i saobraćaj. Ali građevina, kao što vidite, skoro da nije bila ugrožena, pogotovo ne u Crnoj Gori. I to nam samo daje putokaz šta treba da radimo u sljedećem vremenskom periodu”, objašnjava Krivokapić.
On tvrdi da je Vlada nezavisno od toga da li će biti na ovim pozicijama ili ne, razmišljala u pripremnom periodu.
“Definisali smo jedan koncept, koji je nekako ostao, čini mi se, nedorečen. Ne da nije razrađen, nego nekako nije prihvaćen. A to je koncept humane, dualne ekonomije, koji daje rarješenje u jednom dijelu, pogotovo, sjevera Crne Gore. To je moguće vrlo lako primijeniti, a ti modeli nisu izmišljeni, nego su već postojali, ali nažalost u Crnoj Gori nikada nisu bili prihvaćeni”, smatra premiejr.
Takođe, kaže, kada pogledate odnos prema zdravlju naših građana, bez obzira na sve napade koje vrše oni koji su prethodno bili vlast, vrlo je jasno, da je Crna Gora obezbijedila preko million i 200 hiljada vakcina, što znači da svaki građanin može ta dva ciklusa vakcinacije da prođe.
“I nemojte zaboraviti, da u tom vremenskom periodu, kada smo mi došli na vlast, postojala je samo kovid bolnica, a znate da, pogotovo na prostorima Zapadnog Balkana, ispada na osnovu karakteristika koje govore, a najčešće to proizlazi iz potrošnje lijekova da je ovaj prostor, prvo, najviše izložen određenim bolestima, a drugo, velikom siromaštvu. Jer po zvaničnim statističkim podacima 25 odsto građana je u sferi siromaštva, a 40 odsto je na sjeveru. I zato je ova Vlada odlučila da pokrene i drugi projekat, “Crna Gora odmah”. Taj projekat treba da napravi povezivanje Crne Gore u skladu sa projektima Investiciono razvojnog fonda za Zapadni Balkan. I ako to uradimo, mi ćemo učiniti ono što je mjera života u drugim krajevima. Jer Crna Gora ipak je malena država, a malena država može fleksibilno i fleksibilnije da se ponaša u odnosu na velike sisteme. A to znači da ćemo učiniti da neko radi u Podgorici, a živi možda u Pljevljima. Zar se tako ne radi u ostatku svijeta!? Ali kad nemate infrastrukturu, koja je prilagođena tome, onda ne možete to ni da uradite”, zaključio je Krivokapić.