Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Radulović: Nije dobro imati krnje institucije, potrebno izabrati četiri sudije Ustavnog suda

Na jučerašnjoj sjednici saslušana su dva kandidata, a za danas je predviđeno da Odbor sasluša preostala četiri kandidata

Završena je 23. sjednica Ustavnog odbora na kojem su saslušani kandidati za sudiju Ustavnog suda.

Na jučerašnjoj sjednici saslušana su dva kandidata, a za danas je predviđeno da Odbor sasluša četiri kandidata.

Kandidatkinju Draganu Đuranović poslanica Pavićević pitala je da li se prijavila za sudiju kako bi zaokružila svoju karijeru, ili je to još jedna ambicija da doprinese što većoj zaštiti ljudskih prava kroz Ustavni sud, te da da mišljenje o ustavnom uslovu “ugledni pravnik”.

Đuranović je istakla da bi znanje koje je stekla koristilo da se smanji broj neriješenih ustavnih žalbi u čemu vidi glavni problem.

“Ja bih najviše voljela da se pojam ugledni pravnik bolje precizira. Nije samo dugogodišnji staž ono što opredjeljuje da bi neko dobio zvanje uglednog pravnika. Po meni to je osoba koja ima svoje stavove, radove, stručne reference da bi taj pojam mogao da znači nešto. Ako sam obavljala sudsku funkciju to ne znači da sam samo zbog toga ugledni pravnik”, kazala je Đuranović.

Poslanik Vladimir Martinović pitao je kandidatkinju da li je član neke političke partije i da li smatra da je opravdan manjak povjerenja u pravosudne institucije.

Đuranović je kazala da dok je bila sudija nikada nije bila član neke političke partije.

“Od 2017. član sam DPS-a i ima njihovu člansku kartu”, rekla je ona, dodajući da nije sigurna da li će joj ovaj odgovor koristiti i štetiti”

Ona je navela i da se nikada ne bi kandidovala u bilo koji Sud da smatra da je politički.

“Ukoliko postoji takva percepcija, mislim da je najbolji način da se ona prevaziđe da u Ustavnom sudu budu izabrani stručni ljudi nezavisno od toga da li su članovi neke partije, jer onaj ko ima svoje moralne i profesionalne reference i nezavisnost, taj sigirno neće donositi političke odluke i neće dozvoliti da se na njega vrši politički pritisak”.

Istakla je da na nju u redovnom sudstvu niko nikada nije vršio politički pritisak.

Dodala je da bi Ustavni sud trebalo popuniti kvalitetnim kadrovima.

Martinović je kazao da mu je ostalo u glavi da je ona još uvijek sudija i da joj ne zamjera što je kazala kojem političkom subjektu pripada.

“Potrebno je samo reći istinu, znamo da Zakon to ne brani i suvišno je komentarisati o tome”.

Poslanik Luiđ Škrelja konstatovao je da nije problem što je Đuranović rekla da je član DPS-a, nego je dobro što je izabrala pravu stranu.

Zanima ga kako gleda na odvijanje procesa restitucije u CG, te da li je pročitala Temeljni ugovor i kakvo je njeno mišljenje o tome.

Đuranović je saopštila da je restitucija jako složen proces, koji dugo traje u CG i koji je vezan za stanje u katastru.

“Potrebno je da vidimo ko su lica kojima treba vratiti restituciju. Ima slučajeva da se imovina vodi na, na primjer, Luiđa Škrelju, a taj čovjek nijeste vi nego neki koji je živio prije 50 godina. Mislim da Komisije nijesu dovoljno ažurno radile svoj posao, to je vrlo složen proces, u jednom periodu je to krenulo malo bržim tokom, međutim i dalje smatram da nam je to veliki proces posebno u Ulcinju”.

Govoreći o Temeljnom ugovoru, Đuranović je kazala da ga je vidjela djelimično u medijima te da nikada nije dobila čitav tekst.

“Moram da ponovim, znam da neću ostaviti dobar utisak ovakvim odgovorom, ali moram biti iskrena – ako bi kojim slučajem bila izabrana za sudiju Ustavnog suda za ovaj Temeljni ugovor može bilo ko pokrenuti inicijativu za ocjenu ustavnosti. Ako bi ja sad iznijela stavove, onda bi moje mišljenje već bilo formirano kako kod mene lično, tako i u javnosti, što ne bi bilo dobro sjutra kod donošenja odluke pred Ustavnim sudom jer bi se mogle pojaviti neke činjenice koje bi mogle uticati na to da mišljenje bude promijenjeno”.

Poslanik Dragan Ivanović pitao je kandidatkinju kako vidi značaj Ustavne žalbe, s obzirom na to da je CG zemlja sa navjećim brojem predstavki pred Evropskim sudom po broju stanovnika.

Ona je kazala da Ustavna žalba jeste djelotvorno pravno sredstvo, te da bi i dalje ostala takva one se moraju što prije rješavati.

“Moramo učiniti sve da rješavamo zaostale Ustavne žalbe. Rok od 18 mjeseci za rješavanje ustavne žalbe treba da ostane. Ipak, nije proporcija takva da možemo reći da se u Crnoj Gori dominantno krše ljudska prava”, istakla je Đuranović.

Poslanik Momo Koprivica kazao je da se Ustavni sud nalazi u ozbiljnoj krizi, funkcioniše sa četiri sudije iako je propisano da ima sedam članova.

Pitao je kandidatkinju da li bi podnijela ostavku u DPS ukoliko bude izabrana za sudiju Ustavnog suda.

“U ovom momentu ne postoji Zakon koji zabranjuje da neko ko je član političke partije bude kandidat za sudiju Ustavnog suda. Ostavku na članstvo u partiji ne bih podnijela jer se ne ustručavam da kažem da sam član političke partije. Upravo zato smatram da onaj ko je sudija bilo kog suda ne može svoja partijska opredjeljenja stavljati ispred ustavnosti i zakonitosti. Takve osobine su ili u ličnosti jednog čovjeka ili nisu. Članstvo u partiji neće uticati na moju nezavisnost i nepristrasnost u donošenju odluka”, kazala je Đuranović.

Koprivica je kazao da je sudiji redovnog suda zabranjeno da bude član političke partije, te smatra da bi tako trebalo da bude i u slučaju sudije Ustavnog suda jer on donosi odluke koje se tiču upravo političkih pitanja.

Poslanik Marko Milačić kazao je da ne može povjerovati da će član jedne partije u predmetima preispitivanja ustavnosti biti nepristrasan po pitanju presuda vezanih za ustavnost odluka koje je donio predsjednik Milo Đukanović.

“Treba promijeniti DPS da bismo došli do one teme za koju ste se obrazovali, da bismo uveli vladavinu prava i mogli da imamo pravdu u Crnoj Gori. Bitno je da mislimo da Vas činjenica da ste član DPS-a diskvalifikuje”, kazao je Milačić.

Pitao je da li smatra da je sjednica na kojoj je donesen Zakon o slobodi vjeroispovijesti bila Ustavna, da li je ustavan treći mandat bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i kako komentariše, kako je kazao, brutalni pritisak na pravosuđe od strane Mila Đukanovića.

Poslanica Laličić je reagovala proceduralno te kazala da Milačić nastoji da minira “sve ovo što mi radimo”, da je njegova namjera jasna – da remeti red na ovim Odborima.

“Stalno ću da miniram, remetim posebno ono što vi iz DPS-a radite, to mi je fetiš u političkom smislu”, odgovorio je Milačić.

Poslanica Pavićević rekla je Milačiću da je svaka promjena dobra, ali da će sada trebati mnogo da se vratimo na evropski put.

“Samo vi remetite, nije problem”, kazala je ona.

Milačić je kazao da ne voli da ruši harmoniju Odbora, već harmoniju DPS-a.

“Zbog te harmonije DPS-a mi smo imali mrtve ljude, organizovani kriminal, ubistva nerasvijetljena, u centru policije centar organizovanog kriminala, većina ljudi živi na rubu egzistencije, podijeljeno društvo, marginalizaciju…i vi se čudite što želim da rušim, i te kako. Vidjeli smo najgore, a tek ćemo da vidimo što se dešavalo”, naveo je Milačić.

Poslanik Škrelja kazao je da je neprihvatljivo da se na ovakav način neko ophodi prema kandidatima.

Đuranović je kazala da svako ima pravo na svoj stav i da neće ulaziti u to.

“Inicijativa za provjeru ustavnosti sjednice predata je već, i ja ne mogu da je komentarišem, jer pravnički to ne bi bilo korektno. Što se tiče trećeg mandata, smatram da je svaki treći mandat neustavan jer Ustav kaže da ne može biti trećeg mandata. Što se tiče trećeg pitanja i konstatacije da je Đukanović izvršio pritisak na Tužilaštvo, ja ću Vam odgovoriti na svoj način – osuđujem svaki pritisak na pravosuđe, međutim, sa druge strane sve optužnice koje nisu potvrđene pred sudovima, svi predmeti koji su završeni oslobađajućom presudom usljed dokaza koji nisu bili valjani, ili usljed utvrđenog stanja da neko nije izvršio krivično djelo doveli su do toga da je država plaćala ogromna materijalna sredstva kao odštete ljudima koji su boravili u pritvoru”, istakla je Đuranović.

Poslanik Martinović kazao je da su sudije odgovorne što su kriminalci prolazili nekažnjeno do sada.

Đuranović je rekao da se postupak njenog razrješenja sa mjesta zaštitnika imovinsko pravnih interesa vodi pred sudom te da će odluka biti donijeta 1. avgusta.

Kandidatkinja Zdenka Perović zamjerila je to što, pored ogromnom iskustva koje posjeduje, poslanici nijesu ranije glasali za nju.

Martinović je kazao da činjenično nije tačno da je neko glasao protiv nje.

“Imali smo desetak kandidata, o tim kandidatima nijesmo glasali ni za ni protiv, što znači da nijedan kandidat nije dobio podršku i oglas se ponovio. Vi ste se nakon toga prijavili na još dva oglasa, pa se postavlja pitanje zašto se i dalje prijavljujete na oglase ako mislite da je neko protiv vas. Ovaj Odbor je uvijek pokazivao širinu kada su u pitanju kandidati. A svi mi imamo pravo da glasamo po sopstvenom nahođenju. Ovdje sada govorim i o sebi i o kolegama koji su bili uzdržani taj dan”, kazao je Martinović.

Pavićević je pitala Perović šta misli o ustavnom uslovu ugledni pravnik, koje karakteristike treba da posjeduje, i šta je ono što veže uglednog pravnika i sudiju Ustavnog suda.

Perović je odgovorila da na takva mjesta treba da budu naimenovani ljudi koji imaju širi dijapazon stručnosti, istakavši da su svi njeni predmeti potvrđeni.

Poslanik Škrelja je pitao kandidatkinju da li smatra da je pravni naziv Temeljni ugovor, te da li bi ušla u osnovu sadržine tog ugovora.

Perović je kazala da je jedan ugovor dvostrani pravni akt i da u njemu treba da postoje obje strane.

“Mi imamo u tom ugovoru, što je meni problematično, da se javna ovlaštenja ne mogu davati ugovorom već moraju biti određena Zakonom. Trebalo bi bolje da se odradi evidencija vjerskih zajednica. Tom pitanju je posvećeno jako malo stručnog vremena i rada sa obje strane i zao je izazvao ovoliku polemiku”, odgovorila je Perović.

Kandidat Branislav Radulović smatra da bi trebalo da se biraju četiri sudije Ustavnog suda, jer na današnji dan u sudu ima više od tri hiljade predmeta.

Poslanik Martinović pitao je Radulovića da li pripada nekoj političkoj partiji. Takođe, kako je dodao, zanima ga njegov stav o izjavi Đikanovića koji je kazao da će izvršiti “neprimjeren pritisak na Tužilaštvo, te da li takve poruke šalju signale da idemo korak unazad kada je u pitanju put ka EU”.

Radulović smatra da bi se trebalo mijenjati zakon o Ustavnom sudu, baš zbog povjerenja.

“Prezumpcija nevinosti je nešto o čemu moramo da vodimo računa. Između političara i kolega staću uvijek na stranu kolega. A ako je vaša konstatacija da je najgori Ustavni sud, ta konstatacija je jako teška. Bez obzira što se razlikujemo, imperativ je da se zatvore poglavlja 23 i 24”, istakao je Radulović, dodavši kako smatra da Đukanovićeva izjava nije prijetnja.

Poslanica Pavićević pitala je Radulovića šta čini uglednog pravnika i kakvo bi prethodno radno iskustvo trebalo da posjeduje sudija Ustavnog suda.

Radulović je kazao da je njegov izazov može biti samo napredovanje u funkciji.

“Ne postoji pravilo koje kaže jedan je takav. Potrebno je da dolazite sa različitim kvalifikacijama. Neophodno je da bude jedan sudija, jedan advokat, jedan praktičar, profesor iz realnog sektora i tako dalje…nemojmo da idemo na opciju formiranja krnjih institucija, mislim da treba da izaberete četiri sudije Ustavnog suda, da konstituišete organ i u vijeću od sedam zaista se treba izboriti za mišljenje, a ako ostanete u manjini imate jedan izuzetan elemenat a to je izdvojeno mišljenje koje se objavljuje u Službenom listu. I onda svojim imenom branite dignitet. Mislim da je to jedan izuzetan izazov”, objasnio je on.

Poslanica Jovanka Bogavac kazala je Raduloviću da izuzetno dobro zvuče sve njegove karakteristike te da joj je “tu nešto sumnjivo”.

Pitala je Radulovića da li je njegova kandidatura rezultat nekog političkog pritiska, kombinatorike, ili nekog unaprijed napravljenog dogovora koji se naglo desio jer nije ranije bio kandidat i odjednom je odlučio da se kandiduje, “normalno da je sumnjivo”.

Bogavac je pitala i da li je Radulović siguran u to da je izmjenama Zakona o stečaju, na kojima je radio, spriječio da se fingiraju izbori stečajnih upravnika.

Radulović je odgovorio da nije moguće fingiranje, ako se radi zakonito.

“Nisam se kandidovao ni prvi ni drugi put vjerujući da će ovaj visoki dom urediti instituciju koja je od presudnog značaja. Mislim da je preuzeta jedna vrsta odgovornosti da se iz tog profesionalnog komfora izađe, ja nisam osoba koja se može nagovoriti na nešto..nisam idealan kandidat, već jedan zabrinuti kandidat”.

Poslanica Laličić pitala je kandidata kako doći do većine potrebne za deblokadu pravosuđa.

“Mislim da je potrošeno dosta vremena i da je potrebno što prije rješavati stvari. Potrebno da sud ima sedam sudija i da oni počnu da rade. Ustavne sudije moraju da budu proaktivnije”, istakao je Radulović.

Poslanica Suada Zoronjić pitala je kandidata šta bi uradio, ukoliko bude izabran, da se poboljša efikasnost Ustavnog suda te kako bi smanjio nepovjerenje.

Nju zanima i koji značaj i kakav karakter ima izuzeće sudija Ustavnog suda.

Radulović je odgovorio da izuzeto mišljenje postoji samo u Ustavnom sudu jer to sudiji daje dozvolu da se objavi u Službenom listu, “da se u Ustavnom sudu ne možete sakriti iza većine, primorani ste da branite svoj dignitet i da ga javno saopštite”.

Poslanik Luiđ Škrelja kazao je da nema pitanje za kandidata, imajući u vidu, kako je istakao, Radulovićevu radnu biografiju i činjenicu da je riječ o “vrsnom pravniku”, te da su Crnoj Gori potrebni ovakvi kanddati.

Poslanik Milačić je pitao kandidata za mišljenje o Temeljom ugovoru.

“Da li smatrate da je sjednica na kojoj je izglasan Zakon o slobodi vjeroispovijesti bila neustavna”, pitao je Milačić Radulovića.

Radulović je kazao da treba da se zaključi ugovor sa svim vjerskim zajednicama pa i sa SPC.

Istakao je da mu je žao što nije bilo više društvenog dijaloga na tu temu.

“Skrenuo bih pažnju, izvršna vlast treba da povede računa o preporukama CANU. Siguran sam da smo u jednoj finoj formi dijaloga to sad ne bi bio problem.

On će stupiti na snagu kada ga potpišu obje ugovorne strane. To može postati predmet Ustavnog suda kada on postane akt, pa ga “neko napadne”, dodao je.

Poslanica Zoronjić je pitala kandidatkinju Momirku Tešić na koji način bi poboljšala rad Ustavnog sudas i smanjila broj ustavnih žalbi.

Tešić je kazala da bi unaprijediila rad suda na način što bi kada bi zadužila predmete počela da radi na njima.

“Postoji mogućnost da se neki broj ustavnih žalbi odbaci, ukoliko se utvrdi da je o toj žalbi već odlučeno, da je neosnovana ili proistekla iz zloupotrebe prava”.

Smatra da je potrebno da se odredi rok kako bi se odlučivalo o tim ustavnim žalbama.

“Kada biste imali mogućnost da birate zemlju iz EU u kojoj je uređen na najkvalitetniji način Ustavni sud, pa da recimo to prenesete na naš, koja bi to bila zemlja i zbog čega”, pitao je Martinović.

Tešić je odgovorila da nije vršila nalizu stanja u drugim državama, ali misli da CG ima stručnog kadra koji bi mogao da radi kvalitetno.

Škrelja je pitao kako gleda na ugovor sa SPC, da li je “Ugovor” i da li je “Temeljni”.

Takođe, kazao je da je naišao na brojne komentare vezano za odluke koje je Tešić donijela kao sudija, te pitao da li je zato odlučila da se kandiduje za ovu funkciju.

“Kada sam se prijavila to sam uradila ne jer želim da pobjegnem iz Osnovnog suda iz Kotora, taj sud volim. Na ovaj oglas sam se prijavila iz razloga jer želim da napredujem. Zaista ne bježim, da sam mislila da bježim ja bih i unazad nekolike godine samo uzela torbu i izašla preko vrata. Tačno je da su se neke moje odluke komentarisale, htjela sam i da se javnosti obratim zbog jednog predmeta, ali ne smijem iznositi sve podatke iz tog predmeta jer se radi o predmetu sa čijeg suđenja je javnost isključena jer se radi o maloljetniku”.

Govoreći o ugovoru sa SPC, smatra da ga treba što prije potpisati, te da bi sve ugovore trebalo potpisati istog dana.

Poslanik Milačić je podsjetio na, kako je kazao, “slučaj ubistva u kojem je maloljetnik osuđen na 120 sati društveno korisnog rada, zbog toga što je jahtom naletio na čamac u kojem je bila Maja Šljivančanin”, te upitao da li je 120 sati društveno korisnog rada bilo dovoljno.

Tešić je kazala da se nije radilo o krivičnom djelu ubistvo, već o krivičnom djelu “teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja”.

“Sa suđenja je bila isključena javnost jer se upravo radi o maloljetniku, i dan danas taj predmet nije pravosnažno okončan pa neću moći sve podatke iznositi. Nesporno je da je izvrešnjem tog krivičnog djela došlo do teške posljedice, koja se ogleda u smrti mlade djevojke i taj gubitak se njenoj porodici ne može nadoknaditi.

Kada se sudi maloljetnicima, tada se sudi po pravilima Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku u kojem je propisano postupanje prema maloljetnicima, taj postupak se zasniva na što većem izbjegavanju ograničenja slobode maloljetnika, i da se da prednost vaspitnim mjerama koje se ne izvršavaju u institucionalnim uslovima.

To sam sve imala u vidu, kao i odredbu čana 32 u kojoj su propisani uslovi kada se može izreći kazna maloljetničkog zatvora gdje je propisano da će se ona izreći kada se radi o visokom stepenu krivice ili visokom stepenu vaspitne zapuštenosti maoljetnica, a u ovom slučaju ta dva uslova nijesu bila ispunjena”, objasnila je ona.

Kaže da javnost od početka nije bila pravilno informisana o toj nezgodi, te da je i ona promijenila mišljenje kada je uzela predmet i počitala sve dokaze koji se nalaze u njemu.

Kazala je i da smatra da Medenica nije izabrana ustavno.

“Đukanovićeva izjava nije bila baš primjerena, ali je ne smatram pritiskom jer ja ne podliježem pritiscima”, navela je Tešić.

Sjednicu možete pogledati na linku ispod.

IzvorantenaM

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve