Nevladina organizacija „Ne damo Crnu Goru“, koju je sa grupom univerzitetskih profesora u julu osnovao budući premijer Zdravko Krivokapić, prilježno prati javne istupe i objave na društvenim mrežama kritičara nove vlasti i Srpske pravoslavne crkve i procesuira krivične prijave protiv njih, pa su u ponedjeljak tužili građanskog aktivistu Velibora Ivanovića zbog komentara na račun SPC.
Njihov advokat Goran Čađenović, za portal „Srpske novine“, kazao je juče da je u proteklih skoro dva mjeseca podnio dvadesetak krivičnih prijava koje se „u najvećem broju odnose na takozvani govor mržnje, odnosno zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, koje su usmjerene protiv Mitropolije crnogorsko-primorske, Njegovog Preosveštenstva gospodina Amfilohija Radovića, sveštenstva, srpskog naroda i svih onih koji su direktno stali i dali jasnu podršku ‘odbrani svetinja'“.
– Svjedoci smo da se u velikom broju postupaka prema privilegovanim izvršiocima krivičnih djela, krivične prijave odbacuju od strane nadležnih tužilaštava, jer se navodno ne radi o krivičnim djelima koja se gone po službenoj dužnosti, ili ti postupci predugo traju i nerijetko se završavaju oslobađajućim presudama – rekao je on.
Budući premijer, samo nekoliko sedmica pošto je osnovao NVO „Ne damo Crnu Goru“, već 1. avgusta podnio je ostavku na mjesto predsjednika ove organizacije, nakon što je prihvatio da predvodi prosrpsku koaliciju „Za budućnost Crne Gore“.
On je odluku obrazložio navodima da smatra da njegovo političko angažovanje nije spojivo sa funkcijom u NVO.
– Moj budući angažman je i dalje saglasan sa uspostavljenim principima NVO – naveo je on u objavi na Fejsbuk nalogu ove organizacije i poručio: „Vi ste moja jedina baza. Ne damo Crnu Goru“.
Krivokapićeva NVO je u septembru podnijela krivičnu prijavu zbog govora mržnje protiv publiciste Ranka Đonovića.
„Jedinu bazu“ budućeg premijera, uz njega, osnovalo je više profesora Univerziteta Crne Gore koji su podržali SPC i takozvane protestne litije i molebane koje je ova crkva, uz podršku prosrpskog bloka u našoj zemlji, mjesecima organizovala u pokušaju da prisile vlast da povuče Zakon o slobodi vjeroispovijesti.
Na čelu organizacije ,,koja ne da Crnu Goru“ sada je dr Vesna Bratić, profesorica na Filološkom fakultetu u Nikšiću.
Ona je ranije saopštila da je „u samoj srži djelovanja ove NVO odbrana naših svetinja na sve legalne načine“.
Krivokapićeva „jedina baza“ u julu je, u Podgorici, organizovala okrugli sto na temu „Pravoslavlje i nacija“, navodeći da su „pravoslavno biće u Crnoj Gori podijelile političke ideologije i ta podjela danas ima težinu koja opterećuje i crkvu i državu i narod“.
– Ima li utemeljenih i racionalnih razloga za podjelu na Srbe i Crnogorce i zahtjeve dijela društva, iz ideoloških i političkih razloga, da svako ima svoju crkvu ili je Mitropolija zaista saborna crkva za sve njih – navedeno je, pored ostalog, u najavi ovog skupa.
Crnogorsko tužilaštvo godinama je odbijalo da pokrene bilo kakav postupak protiv poglavara SPC u Crnoj Gori Amfilohija Radovića čiji skoro svi javni istupi obiluju govorom mržnje, prije svih prema nacionalnim Crnogorcima, ali i Muslimanima/Bošnjacima.
Desetine prijava koje je inicirala NVO Crnogorski pokret odbijene su kao neosnovane.
Jedino je iniciran prekršajni postupak 2011. godine koji je rezultirao izricanjem opomene Radoviću.