Napredak na EU putu ne zavisi samo od sprovođenja strateških dokmenta i akcionih planova, već je potrebno pokazati jaču političku volju na nivou vlade, navodi se u neformalnom dokumentu EK za poglavlja 23 i 24. U Komisiji upozoravaju i na hitno rješavanje pitanja kadra u pregovaračkim strukturama.
U izvještaju se ističe da se nakon promjene sastava vladajuće većine poslije avgustovskih izbora i formiranja nove koalicione vlasti, funkcionisanje administrativnih struktura u oblasti vladavine prava suočava sa novim izazovima, “zbog široko rasprostranjenih zamjena i promjena na upravljačkim nivoima, uključujući i vakuum u izboru šefova i članova radnih grupa za oba poglavlja (23 i 24), što je spriječilo nastavak njihovih aktivnosti”.
To je pitanje koje, kako naglašavaju, treba riješiti kao hitno.
Komisija međutim naglašava da ispunjavanje privremenih mjerila u Crnoj Gori ne zavisi samo od sprovođenja odgovarajućih akcionih planova i strateških dokumenata.
“To takođe podrazumijeva demonstraciju jače političke volje na nivou vlade za rješavanje preostalih izazova, posebno u pogledu oblasti koje obuhvata poglavlje 23 i onih koja spadaju pod nadležnost Ministarstva pravde i ljudskih i manjinskih prava. Ovo uključuje odbacivanje i osudu svakog poricanja, relativizacije ili pogrešnog tumačenja genocida u Srebrenici”, navodi se u non-paperu.
Osigurati politički dijalog
Na nivou parlamenta, dovoljna većina za sva očekivana imenovanja u pravosuđu i drugim institucijama može se osigurati samo političkim dijalogom, kaže se u dokumentu.
Dodaje se da zakonodavne promjene, koje su od suštinskog značaja za uspjeh reforme u oblasti vladavine prava, moraju biti pripremljene u skladu sa evropskim standardima, najboljom praksom i preporukama Venecijanske komisije i nakon širokog i inkluzivnog procesa konsultacija.
“To se posebno odnosi na mišljenje Venecijanske komisije o zakonskoj inicijativi o tužilaštvu, kao i u pogledu finalizacije i sprovođenja tih zakonskih rješenja“, navodi se u dokumentu.
Uzdržati se od pritiska na novinare
U dijelu koji se odnosi na slobodu medija kosntatuje se da je nastavljen rad na medijskom zakonodavstvu.
“Transformacija Javnog emitera RTCG u nezavisni i profesionalni javni servis zavisiće od očekivanog imenovanja novog Savjeta RTCG”, ističe se u dokumentu, uz ocjenu da “medijska scena ostaje polarizovana, i da je pandemija dodatno pogoršala tešku ekonomsku situaciju novinara i medijskih radnika, stvarajući dodatne rizike za autocenzuru i uticaj vlasnika na uređivačku politiku“.
Promjene u sastavu i načinu rada komisije za praćenje slučajeva nasilja nad medijima trebalo bi, kako se navodi, da dovede do konkretnih rezultata u pogledu istrage starih slučajeva napada na medijsku imovinu.
„Stvaranje okruženja pogodnog za slobodu medija zahtijeva od vlasti i svih političkih strana da se uzdrže od pritiska na novinare, uključujući i kroz javne izjave“, navodi se u izvještaju.
Poboljšati pravosudni odgovor na korupciju
U dijelu koji se odnosi na borbu protiv korupcije, u Komsiji smatraju da će povećani rezultati i povjerenje javnosti u Agenciju za sprečavanje korupcije zavisiti od kontinuiranih napora Agencije da osigura svoj integritet, nepristrasnost, odgovornost i ispravi nedostatak u donošenju odluka.
“Povećane aktivnosti Tužilaštva u pogledu istraga slučajeva korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala trebalo bi da dovedu do ubjedljivijih evidencija optužnica, suđenja, pravosnažnih sudskih odluka i oduzimanja imovine u ovim slučajevima. Efikasnost i kredibilitet pravosudnog odgovora na korupciju i organizovani kriminal tek treba da se poboljšaju, uključujući rešavanje česte upotrebe nagodbi”, ističe se u dokumentu.
U dokumentu se konstatuje i da nije bilo “niti jedne jedine” presude za pranje novca, i navodi da sposobnost istrage, krivičnog gonjenja i presuđivanja u slučajevima pranja novca još nije na očekivanom nivou.