Trenutno planirani postupak imenovanja u Tužilačkom savjetu, neposredno prije ljetnje pauze, nije pogodan za obezbjeđivanje šireg konsenzusa, već ugrožava postizanje šireg dvotrećinskog konsenzusa za dalja imenovanja u pravosuđu – poručio je juče crnogorskim vlastima ambasador SR Njemačke Robert Veber.
On se oglasio, kako je saopšteno, povodom najavljenih izmjena u Tužilačkom savjetu i istakao da podržavaju „sve glasove koji se zalažu za postupak koji vodi ka dostizanju konsenzusa“.
Politički uticaj
– Nakon što smo se već kritički izjasnili o usvojenom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu, prije svega jer pri njegovoj izradi nijesu prihvaćene sve preporuke Venecijanske komisije u cilju depolitizacije pravosuđa, sada je posebno u fokusu implementacija navedenog zakona – obrazložio je Veber svoje javno obraćanje.
Istakao je da je naročito važno da „za člana Tužilačkog savjeta budu izabrane stručno kompetentne i ujedno politički neutralne osobe, koje se osjećaju odgovorne isključivo prema vladavini prava“.
– Kako bi se postigao taj cilj, neophodan je široki konsenzus, s obzirom na to da je za dalja imenovanja u pravosuđu potrebna dvotrećinska većina u Skupštini – poručio je njemački ambasador.
Nova crnogorska vlast ubrzano je, nakon što su usvojili izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, oglušujući se o dio preporuka Venecijanske komisije, pripremala teren za promjenu sastava Tužilačkog savjeta. Samo tako, sa svojim ljudima u ovom tijelu, na čelo tužilačke organizacije mogu postaviti svog čovjeka, što im omogućava da otvore i proces smjene glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, koji im je glavna meta.
Plan im je bio da na skupštinskom zasijedanju koje je u toku, a sjednica mora biti okončana do 31. jula, izaberu pet članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika, za što im je potreban 41 glas, koliko nova većina i ima. Izbor je bio upitan zbog bojkota parlamenta najvećeg konstituenta nove vlasti Demokratskog fronta, ali su oni najavili da će se pojaviti na plenumu i glasati.
Upravo DF insistira na smjeni Katnića jer žele da mu se osvete zato što su po njegovoj optužnici dvojica lidera ove koalicije nepravosnažno osuđena za učestvovanje u pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine.
Rusija je tada, preko svojih obavještajaca, pripremila plan da nasilno sa vlasti svrgne Demokratsku partiju socijalista i njenog lidera, predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
Katnićevom istragom, tokom koje je sarađivao sa brojnim obavještajnim službama zapadnih zemalja, ali i susjedne Srbije, dvojica lidera DF-a optuženi su da su bili dio ove zločinačke misije.
Nova vlast, čim je preuzela institucije, bila je namjerila da izmjenom tužilačkih zakona ukine Specijalno tužilaštvo i tako se jednostavno i brzo riješi Katnića, ali su ih osujetili Brisel i Vašington, s jasnom porukom da evropska i američka administracija neće dozvoliti ovako brutalan i direktan politički obračun sa Katnićem.
Crnogorski zvaničnici onda su pribjegli planu B, pa su „umekšanom“ izmjenom Zakona o državnom tužilaštvu, koji je predstavio potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, za razliku od lidera DF-a rado viđen gost zapadnih adresa, namjerili da Katnića razriješe manje direktno.
Dijalog
Stranim zvaničnicima, čini se, tek sada je jasno da će novi Tužilački savez u suštini biti politički instrument preko kojeg će parlamentarna većina preuzeti kontrolu tužilačke organizacije, te su zbog toga krenuli u snažnu diplomatsku kampanju.
Dan prije obraćanja javnosti njemačkog ambasadora, u srijedu, oglasila se šefica kancelarije Evropske unije u Podgorici Oana Kristina Popa s porukom da „političke većine dolaze i prolaze“ a da su „stručne institucije ulaganje u bolji život“, te da interese građana i budućnost u EU treba staviti ispred partijskih interesa.
– Konstruktivni dijalog je put ka imenovanju nezavisnih, politički neutralnih i stručnih članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika i NVO – istakla je ona u objavi na Tviteru.
DF međutim, sudeći prema jučerašnjoj izjavi jednog od funkcionera Predraga Bulatovića, neće tek tako odustati od namjere da na tekućoj sjednici Skupštine izabru novi Tužilački savjet. On je reagovao na Veberovu izjavu s porukom da i opoziciju pozove na „široki dijalog i konsenzus“.
– Gospodinu Veberu poručujem i sljedeću stvar. Oni članovi ovog Odbora, koji su bili na saslušanjima kandidata za članove TS-a i kvalifikovali na najgori mogući način kandidate koji su se prijavili – da li on njih poziva na široki dijalog i konsenzus – kazao je Bulatović juče na skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu.
Pozvao je kolege iz opozicije da do kraja redovnog zasijedanja otvore „najširu raspravu“ i zajedno izaberu nove članove Tužilačkog savjeta.
– Da pošaljemo poruku njemačkom ambasadoru Veberu, koji u punom kapacitetu uvažava suverenitet ove države i uči nas kako treba da radimo. Da mu pošaljemo da smo spremni za široki konsenzus, jer ako imamo spremnost da dođemo do rješenja, mi možemo da dođemo u ova dva dana, do kraja redovnog zasijedanja – rekao je Bulatović.
Sve je izvjesnije da njegova molba neće biti uslišena, jer Evropska unija insistira na širokom konsenzusu za članove Tužilačkog savjeta, da ovo tijelo ne bude instrument vladajuće političke elite, ali i da se uspostave kriterijumi za izbor uglednih pravnika.
Tužilački savjet, osim pet uglednih pravnika čine i predstavnik Ministarstva pravde, te pet tužilaca.
Ako bi Tužilački savjet bio izabran na način kako je to smislila nova parlamentarna većina teško da bi mogli da se oslobode hipoteke da su pod direktnim političkim uticajem parlamentarne većine i vlasti, što je, kako smo i juče pisali, u Briselu očito upalilo alarm da će politički i partijski interes biti dominantan u izboru strukture Savjeta.
Burić predložen za vrhovnog tužioca
Tužilački savjet juče je predložio Dražena Burića za vrhovnog državnog tužioca. On je sada vršilac dužnosti na ovoj funkciji, a prijavio se na konkurs koji je aktuelni Tužilački savjet raspisao 22. juna.
Kako je saopšteno iz Savjeta, Burić je karijerni tužilac koji obavlja tužilačku funkciju skoro 26 godina, a u „karijeri je napredovao na svim nivoima tužilačke organizacije, od Osnovnog državnog tužilaštva, preko Višeg i Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina do Vrhovnog državnog tužilaštva, te konačno do obavljanja funkcije v. d. vrhovnog državnog tužioca“.
Ovaj konkurs razbjesnio je potpredsjednika Vlade i koordinatora službi bezbjednosti Dritana Abazovića, koji, prema sopstvenim najavama, čeka smjene u tužilaštvu, da bi on i njegov tim (u kojem je i kandidat za člana Tužilačkog savjeta Stevo Muk) procesuirali brojne predmete koje su pripremili.
[…] Aktuelno […]