Andrija Nikolić, poslanik DPS-a danas je u Skupštini Crne Gore konstatovao da je nedavno sa najviših adresa Vlade Crne Gore građanima stiglo upozorenje da štede gorivo i struju zbog rastuće globalne krize energenata i hrane.
“Građani slušaju uporno da je pred nama jedna teška godina, veoma izazovna zima, a čini mi se iz Vlade Crne Gore nije bilo odgovarajuće i adekvatne stručne analize koja bi objasnila ekonomsko stanje u Crnoj Gori”, kazao je on.
Nikolić je, između ostalog, podvukao da najveća briga ove Vlade treba da bude šta će se to događati sa standardom stanovnika Crne Gore na jesen, te da umjesto razgovora o izuzetno kompleksnoj ekonomskoj situaciji, mi ponovo ulazimo u hroničnu slabost našeg političkog sistema da ponovo kandidujemo teme koje nas polarizuju.
U nastavku diskusije Nikolić je podsjetio da su danas od ministra Jokovića čuli da planiraju da se na Vladi u petak izjašnjavaju o ugovoru sa SPC. Dalje, on je ukazao na to da nije nikakav problem da i to bude jedna od tema, te da je pravedno da se urede odnosi SPC sa Crnom Gorom, ali da je obaveza Jokovića kao potpredsjednika Vlade Crne Gora da zaštiti interese Crne Gore, jer u Vladi predstavlja državu, a ne crkvu.
“Ova Vlada je dobila podršku da deblokira proces evropskih integracija i konsoliduje ekonomiju Crne Gore”, bio je jasan Nikolić.
EU ima određene zalihe gasa, kako je saopštio do septembra, ali najavljuje se povećanje potrošnje električne enegrije.
“Neminovno to treba da ima svoju reflesksiju i na Crnu Goru, ali kako će sa tim posljedicama da se suočavaju oni koji su najugroženiji, a najugroženiji su penzioneri, oni koji imaju najmanju minimalnu penziju od 147-160 eura, a njih je 16 hiljada”, pitao je on naglašavajući ga to mora da bude tema ove Vlade.
Nikolić je objasnio da, ako smo locirali da je ključna slabost ekonomije Crne Gore to što je visoko uvozno zavisna zemlja, onda treba da definišemo hitnu terapiju kako da taj problem riješimo, zbog toga ga, kako kaže, i čudi da se kao ekonomski model predlaže Otvoreni Balkan ili agresivna liberalizaciju tržišta.
Pojašnjavajući to, on je istakao da je Crna Gora svoje zakonodavstvo u značajnoj mjeri harmonizovala sa pravnim zakonodavstvom EU.
“I sad bi mi trebalo da prilagođavamo naše zakonodavstvo zemljama koje nijesu u pregovorima sa EU, zemljama koje imaju političke i teritorijalne probleme i zemljama koje su izvozno i proizvodno mnogo snažnije od Crne Gore”, elaborirao je Nikolić.
On je dalje pojasnio da u tom poslu otvorenih granica, najveću korist bi imala Srbija tako što bi mogla bolje da organizuje izvoz svojih proizvoda u Crnu Goru i ostale zemlje Zapadnog Balkana, ali da to nije odgovor na problem visoke uvozne zavisnosti koju ima Crna Gora, jer će na taj način biti napadnuti domaći proizvođači kojih nema puno, čiju produkciju i produciranje proizvoda treba da zaštitimo na najbolji mogući način i da smislimo način kako da proizvodimo više da bismo više izvozili.
U krajnjem on je podsjetio na svijetli primjer da je Hrvatska je prošle godine dobila 800 miliona bespovratne pomoći iz EU za suočavanje sa posljedicama s kovid krizom, te da je dobila bezvizni režim sa SAD-om.
“Zar to nije dovoljno primamljiv mamac da Crna Gora uradi sve da iskoristi svoju poziciju i da ubrza svoju evropsku agendu, a ne da se s evropskog terena seli na balkanski teren igrajući po balkanskim pravilima umjesto da igra po evropskim pravilima i da u ubrzanoj proceduri stekne bolju i povoljniju poziciju za brzo članstvo u Evropskoj uniji”, zaključio je Nikolić.