NEPRAVEDNO OSTAO BEZ PRIZNANJA: Vladimir Putin – najveći promoter NATO-a i Zapada

Samit NATO-a koji je prije nekoliko dana održan u Madridu po važnosti odluka koje su donesene, u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, mogao bi bez mnogo kalkulisanja da bude označen kao ključni, ako ne i istorijski.

Lideri zemalja članica NATO usvojili su novi “Strateški koncept” u kojem se ističe da su “Zapadni Balkan i oblast Crnog mora od strateške važnosti za Atlantski savez”, dok je Rusija označena kao “najvažnija direktna prijetnja bezbjednosti, miru i stabilnosti evro-atlantskog područja”.

Sjevernoatlanstski savez takođe je označio Kinu kao ’’izazov’’, napominjući u odluci da su ’’ispoljene težnje i politike prinude NR Kine izazov za interese, bezbjednost i vrijednosti saveza’’.

Osim ovih strateških odluka treba napomenuti da je NATO i zvanično pozvao Švedsku i Finsku da se pridruže najvećem vojnom savezu, nakon što je ruska invazija natjerala Stokholm i Helsinki da odustanu od svoje tradicionalne neutralnosti.

Putin ’’uskraćen’’ za nagradu

Iako je NATO Samit u Madridu obilovao izuzetno važnim odlukama, treba napomenuti da su lideri zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza u potpunosti zaboravili da odaju priznanje predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, koji je ironijom sudbine, postao najveći promoter NATO i Zapada ne samo u 2022. godini, već i u posljednjih nekoliko decenija.

Prije par mjeseci na društvenim mrežama objavljeno je satirično priznanje koje je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg navodno uručio ruskom predsjedniku Putinu za sve zasluge koje je učinio za promociju NATO i Zapada.

Ali, ako objektivno analiziramo situaciju koja je nastala nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, shvatićemo da se u ovoj pošalici koja kruži društvenim mrežama, krije prilična doza istine zasnovane na činjenicama.

Treba podsjetiti da je cilj upada ruske vojske u Ukrajinu 24. februara za Putina bio, prije svega, da spriječi prošiterenje NATO-a na istok.

Međutim, sad je jasno da je invazija Rusije na Ukrajinu izazvala kontraefekat jer će se Sjevernoatlantski savez ubrzo i zvanično proširiti, prijemom novih članica – Švedske i Finske.

Ruska invazija povećala granice NATO-a za preko 1300 kilometara!

Crna Gora dobila je 2. decembra 2015. godine poziv za pristupanje NATO-u, da bi 5. juna 2017. godine zvanično postala punopravna članica Alijanse. Našoj zemlji je trebalo oko godinu i po da postigne taj cilj, ali zbog situcije u Ukrajini i generalno zbog trenutnog geopolitičkog stanja, očekuje se da vlade zemalja članica NATO Švedskoj i Finskoj mnogo brže odobre status punopravnih članova.

Poziv ove dvije zemlje u NATO označava jedan od najvećih pomaka u evropskoj bezbjednosti u posljednjim decenijama, jer će se nakon prijema Švedske i Finske, granica NATO sa Rusijom povećati za 1375 km!

Mirne duše se može reći da je Vladimir Putin svojim potezom od 24. februara i napada na Ukrajinu, najzaslužniji za ovu veliku ekspanziju NATO-a.

Osim toga, jasno je da Finska i Švedska neće biti nebitno pojačanje za Alijansu, jer se radi o zemljama koje su izuzetno vojno i ekonomski razvijene, tako da će sjeverno krilo NATO-a nakon njihovog prijema biti daleko jače.

Razbijene sumnje koje je unio Tramp

Ruska invazija na Ukrajinu, osim gore pomenutih benefita za Alijansu, direktno je zaslužna za otklanjanje sumnje u jedinstvo i budućnost NATO-a koje je svojevremeno unio bivši američki predsjednik Donald Tramp.

Osim toga NATO će po novom konceptu koji je usvojen na samitu u Madridu djelovati kao globalna organizacija – imaće interese u cijelom svijetu.

Nakon ruske invazije, takođe smo u situaciji da će mnoge članice NATO-a doborovoljno trošiti više na modernizaciju naoružanja i brzo će svi postići famoznih dva odsto GDP-a koje treba izdvojiti na naoružanje.

Tipičan primjer je Njemačka koja je prije mjesec izdvojila rekordnih 100 milijardi eura na modernizaciju svog naoružanja, što je presedan u njenoj istoriji.

Ojačana i EU

Osim što će NATO za nekoliko mjeseci postati mnogo jači i stabilniji, lako se da zaključiti da je Putin svojim potezom ojačao i Evropsku uniju. Mnogi sporovi unutar EU su prošlost.

Još prošle godine Brisel je pričao o kažnjavanju, čak i mogućem isključenjnu Poljske i Mađarske iz EU, ali sada, nakon što su sve članice glasale za sankcije Rusiji i usvojile šest paketa sankcija, stvari se mijenjaju iz korijena i EU ulazi u eru novog jedinstva.

Takođe treba konstatovati da je nakon invazije na Ukrajinu mnogo veće jedinstvo između SAD i Evrope, a nasljeđe bivšeg američkog predsjednika Trampa, koji se na svakom samitu G7 svađao sa liderima EU, potpuno je prevaziđeno!

Kada je u pitanju ekonomski segment, nakon početka rata u Ukrajini Evropa je shvatila da treba da se oslobađa od energetske zavisnosti od Rusije i već je krenula u tom pravcu.

Tako da ekonomska uloga Rusije u svijetu nikad više neće biti kao što je bila, i to sve zahvaljujući potezu režima Vladimira Putina od 24. februara.

Sve u svemu, nakon onoga što je izloženo, Jens Stoltenberg ne bi pogriješio da je ironiču plaketu za zasluge jačanju NATO-a i Zapada dodijelio upravo Putinu! I to treba konstatovati bez ikakve ironije i sarkazma.

U.P.A.