Ambasadori pet najmoćnijih država – SAD, Njemačke, Francuske, Italije i Velike Britanije – uz učešće šefice Delegacije Evropske komisije, razgovarali su sa ministrom vanjskih poslova Đorđem Radulovićem o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori i posebno se interesovali za najavljene izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti i Zakona o državnim službenicima i namještenicima koje je nova parlamentarna većina usvojila na sjednici Skupštine 29. decembra, a predsjednik države Milo Đukanović odbio da potpiše.
Sastanak je održan u utorak u sali Direktorata za NATO u Ulici Stanka Dragojevića, a sastanku je osim ambasadora Kvinte i EU prisustvovao i šef kabineta MVP-a Đorđe Janković.
Susreti ovakvog tipa uobičajeni su u državama regiona, ali je posljednji susret sa uticajnim ambasadorima bio od posebnog značaja, jer je ministar vanjskih poslova morao da obrazloži najnovije zakonodavne inicijative.
Prema informacijama Pobjede, ambasadore najuticajnijih država posebno su interesovale ekspresne izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je predložen bez neophodne javne rasprave i bez prethodnog mišljenja Venecijanske komisije, najznačajnijeg stručnog tijela Savjeta Evrope.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti je usvojio stari saziv parlamenta decembra 2019. godine nakon višegodišnje javne rasprave i nakon zelenog svjetla Venecijanske komisije. Za razliku od tog postupka, izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti ekspresno je predložio ministar pravde Leposavić početkom decembra ove godine. Ambasadori zemalja Kvinte su se interesovali i za validnost izjave episkopa SPC Joanikija koji je otvoreno rekao da su izmjene pisali pravnici Srpske pravoslavne crkve.
Osim izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ambasadore najmoćnijih država je posebno interesovao sadržaj predloženih izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima, njihova usklađenost sa evropskim standardima, ali i motiv ekspresnog donošenja.
Crnogorska opozicija je, kritikujući predložene izmjene, ocijenila da se one donose kako bi se omogućilo partijsko zapošljavanje “po dubini državne uprave” kadra iz tri koalicije koje čine novu parlamentarnu većinu.
Podsjetimo, portparolka Evropske komisije Ana Pisonero u izjavi za Pobjedu pozvala je vlast u Crnoj Gori da sva imenovanja u državnoj upravi sprovede kroz postupak zapošljavanja koji je u skladu sa crnogorskim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, naglašavajući da je EK “spremna da obezbijedi dalje smjernice za poboljšanje trenutnog Nacrta izmjena i dopuna zakona”.
Pisonero je kazala da su “depolitizovane i stručne javne institucije od najveće važnosti za efikasnu, nezavisnu, transparentnu i uslužno orijentisanu javnu upravu, koja uživa povjerenje javnosti”.
Nakon te “sugestije” brzopotezno je iz Prijedloga zakona o državnim službenicima i namještenicima izbrisana odredba kojom je bilo predviđeno da i lice protiv kojeg je pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti može zasnovati radni odnos, kao i da na rukovodećoj funkciji može biti imenovano lice bez radnog iskustva na najvišim funkcijama.