Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Mekalister: Evropski poslanici izrazili oprez prema „Otvorenom Balkanu“ jer ne uključuje svih šest zemalja

Evropski parlament je uvijek podržavao radnje zemalja Zapadnog Balkana kojima bi se uspostavili dobrosusjedski odnosi. Regionalna ekonomska saradnja na Zapadnom Balkana mora biti inkluzivna i prihvatljiva za svih šest zemalja, i mora uspostavljati partnerstvo na jednakim osnovama, istovremeno jačajući dalja usaglašavanja sa EU pravilima i standardima - istakao je Mekalister.

Evropski parlament je uvijek podržavao radnje zemalja Zapadnog Balkana kojima bi se uspostavili dobrosusjedski odnosi. Regionalna ekonomska saradnja na Zapadnom Balkana mora biti inkluzivna i prihvatljiva za svih šest zemalja, te mora uspostavljati partnerstvo na jednakim osnovama, istovremeno jačajući dalja usaglašavanja sa EU pravilima i standardima, kazao je Pobjedi predsjedavajući Odbora za spoljne poslove Evropske unije (AFET) Dejvid Mekalister.

Pojasnio je i da su evropski poslanici izrazili oprez prema inicijativi „Otvoreni Balkan“, jer ne uključuje svih šest zemalja.

– Regionalna saradnja bi trebalo da utre put ka Zajedničkom regionalnom tržištvu, vodeći punom pristupu jedinstvenom tržištu EU. Regionalna inicijativa „Otvoreni Balkan“ može ubrzati ekonomske integracije zemalja regiona, a trebalo bi ujedno i da ubrza ekonomsku integraciju u EU – istakao je Mekalister.

POBJEDA: Na konferenciji za medije koju ste održali u Podgorici istakli ste da je EU neutralna u odnosu na regionalnu inicijativu „Otvoreni Balkan“, kao i da je na Crnoj Gori da odluči hoće li joj pristupiti ili ne. Ipak, amandmanskim djelovanjem na novi izvještaj za Crnu Goru, Evropski parlament je izrazio oprez prema ovoj inicijativi, a poslanica EP Viola fon Kramon ocijenila je da je „Otvoreni Balkan“ opasan. Možete li nam pojasniti kako EU posmatra i razumije ovaj projekat i zbog čega se u izvještaju izražava oprez?

MEKALISTER: Evropski parlament je uvijek podržavao radnje zemalja Zapadnog Balkana kojima bi se uspostavili dobrosusjedski odnosi. Regionalna ekonomska saradnja na Zapadnom Balkana mora biti inkluzivna i prihvatljiva za svih šest zemalja, te mora uspostavljati partnerstvo na jednakim osnovama, istovremeno jačajući dalja usaglašavanja sa EU pravilima i standardima.

U tom kontekstu evropski poslanici su izrazili oprez prema inicijativi „Otvoreni Balkan“, jer ne uključuje svih šest zemalja. Regionalna saradnja bi trebalo da utre put ka Zajedničkom regionalnom tržištvu, vodeći punom pristupu jedinstvenom tržištu EU. Regionalna inicijativa „Otvoreni Balkan“ može ubrzati ekonomske integracije zemalja regiona, a trebalo bi ujedno i da ubrza ekonomsku integraciju u EU.

 

POBJEDA: Ruski ministar Sergej Lavrov takođe je nedavno podržao ovu inicijativu. Kako komentarišete ovakav potez Rusije i da li postoji mogućnost da je zvanična Moskva ovu inicijativu podržala želeći da kroz nju, a zahvaljujući bliskim vezama koje ima sa Srbijom kao jednim od inicijatora inicijative, širi uticaj?

MEKALISTER: Cilj Rusije je da ometa procese koji vode dubljoj saradnja između zemalja koje se nalaze u njihovom neposrednom susjedstvu. Ovo je posebno tačno kada govorimo o procesu evropskih integracija. Inicijativa „Otvoreni Balkan“ gradi se na osnovi već postignutog nivoa regionalne saradnje i povjerenja koje je uspostavljeno kroz Berlinski proces. Ni EU, ni SAD, niti bilo ko drugi nije kreirao ovu ideju. Naprotiv, Evropska komisija bila je podstaknuta inicijativom kada je planirala Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan. Ovaj program će ostvariti više, ukoliko regionalna saradnja bude unaprijeđena. Riječ je o rješavanju glavnih „uskih grla“ ispred regiona, a ne jedne pojedinačne zemlje.

POBJEDA: Evropski parlament nedavno je usvojio Rezoluciju o stranim uplitanjima u demokratske procese, u kojoj se spominje i region Zapadnog Balkana. U dokumentu se izražava zabrinutost zbog pokušaja pravoslavne crkve u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Republici Srpskoj da promoviše Rusiju kao zaštitnicu tradicionalnih porodičnih vrijednosti i da učvršćuje odnose između crkve i države. Zbog čega je EU ovo tek sada primijetila, da li je to moglo biti učinjeno ranije?

MEKALISTER: Evropski parlament otvarao je pitanje izloženosti Zapadnog Balkana malignim spoljnim uticajima i kampanjama dezinformisanja u svojim godišnjim rezolucijama koje se odnose na zemlje Zapadnog Balkana. Ipak, skala problema i pažnja koja mu se poklanja je porasla sa povećanim uplitanjima u demokratske procese širom kontinenta. Agresorski rat Rusije protiv Ukrajine ogolio je hibridne informacije koje ga prate, pokazujući da se informacije mogu koristiti kao oružje. Evropski parlament pozdravio je zabranu, širom EU, ruskih propagandnih medija, kao što su Sputnik i Russia Today, a kao dio šestog paketa sankcija, a podjednako pozdravljamo i odluku Crne Gore da zabrani ove medijske kuće.

POBJEDA: Kako EU može pomoći regionu u borbi protiv malignih miješanja Rusije i drugih strana?

MEKALISTER: Autoritarni režimi su ovladali operacijama hibridnog uticaja. Demokratije sada moraju da podignu svoju odbranu. Stvaranje i njegovanje okruženja za slobodu i pluralizam medija, uz visokokvalitetno nezavisno izvještavanje, ključni su alati u borbi protiv zlonamjernih dezinformacija. Novinari moraju biti u mogućnosti da vrše svoje istraživačko izvještavanje u bezbjednom okruženju bez napada i uznemiravanja.

Razotkrivanje i uklanjanaje lažnjaka umnoženih fabrikama trolova i suspenzija lažnih naloga još je jedan važan alat. Sankcionisanje državnih propagandnih medija koji ne izdržavaju nikakav test nezavisnosg izvještavanja je pravi put naprijed. Konkretno, za Crnu Goru, izvještaj našeg odbora, podstiče vlasti da blisko sarađuju sa relevantnim EU i NATO inicijativama i programima u cilju jačanja njene sajber bezbjednosti i izgradnje otpornosti na zlonamjerno strano uplitanje.

POBJEDA: Prošlogodišnji izvještaj za Crnu Goru bio je zabrinjavajući, jer naša zemlja nije ostvarila nikakav značajan napredak. Pratili ste situaciju i dešavanja u Crnoj Gori. Da li prepoznajete neke napore i napretke koji će obezbijediti bolji izvještaj ove godine?

MEKALISTER: Crna Gora je cijenjena članica evropske porodice, sa stabilnim doprinosom evropskoj bezbjednosti. Mi pozdravljamo nepokolebljivu posvećenost Crne Gore evroatlantskim integracijama i njenu punu usaglašenost sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući i sankcije koje je usvojila u svjetlu ruskog rata agresije protiv Ukrajine.

U posljednjem izvještaju za Crnu Goru, koji je usvojen na AFET-u, mi smo još jednom ponovili našu stalnu podršku evropskim integracijama Crne Gore. Nepokolebljiva podrška koju građani Crne Gore daju za budućnost u EU je takođe stavka koju je potrebno istaći. Prepoznat je rekord koji je zemlja ostvarila kao najnaprednija država kandidatkinja u procesu pregovaranja. Ali kako nijedno poglavlje nije zatvoreno od 2017. godine potrebno je da se ostvari napredak i ubrzanje u izbornoj i reformi pravosuđa, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Pozdravlja se i ohrabruje riješenost nove manjinske vlade da napreduje u ključnim oblastima. Ona mora da bude podržana inkluzivnim političkim dijalogom i posvećenošću svih strana za postizanje ovih ciljeva i prevazilaženja polarizovane političke klime.

POBJEDA: Ističe se da je agresija Rusije na Ukrajinu pokazala da region Zapadnog Balkana ne može ostati izvan EU. Što Vi mislite o tome i da li vidite priliku za Crnu Goru i druge države da ubrzaju proces pregovaranja?

MEKALISTER: Ruski rat protiv Ukrajine doveo je do nove geopolitičke realnosti, tjerajući EU da preispita politiku proširenja. Potreban je novi podsticaj procesu proširenja. To uključuje poboljšane oblike saradnje sa sadašnjim i budućih zemljama proširenja. Moramo osigurati da nove forme saradnje ne supstituišu, već olakšaju krajnji cilj – punopravno članstvo u EU. Zasluge i uslovljenost će ostati vodeći principi procesa proširenja.

POBJEDA: Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak krajem prošle godine kazao je da se u Briselu više niko ne bori i niko ne spominje Crnu Goru. Da li je situacija sada drugačija?

MEKALISTER: Svaka zemlja koja želi da se pridruži EU procjenjuje se na osnovu sopstvenih zasluga. Implementacija neophodnih reformi određuje napredak na putu pristupanja. Najbolji saveznik kojeg ima Crna Gora je njen napredak u oblasti vladavine prava i drugim kriterijumima. Njen najveći protivnik su kriminal, korupcija i unutrašnje političke turbulencije. EU aktivno ohrabruje novu vladu u Podgorici da ostvari značajan napredak na putu evropske integracije. Za AFET u Evropskom parlamentu, Zapadni Balkan, koji uključuje i Crnu Goru, je među prioritetima na agendi. To je podvukla i naša nedavna posjeta regionu. Takođe sam u više navrata pozivao predstavnike Vlade Crne Gore da se obrate našem odboru. Nastavljamo da stojimo uz Crnu Goru, ne samo riječima podrške i ohrabrenja, već i kroz našu tehničku i finansijsku pomoć. Ekonomski i investicioni plan, kao i instrumenti pretpristupne pomoći olakšavaju napredak na proevropskom putu i njeguju zelenu i digitalnu transformaciju.

POBJEDA: Ministarka Evropskih poslova Jovana Marović, ali i drugi predstavnici Vlade, kažu da je moguće da Crna Gora dobije završna mjerila do kraja ove godine. Mislite li da je to moguće?

MEKALISTER: Pozdravljam snažnu pro-EU agendu novoizabrane vlade i njenu odlučnost da ostvari značajan napredak u ključnim reformskim oblastima, naročito na polju vladavine prava, radeći na ispunjavanju privremenih mjerila i konačno zatvaranju poglavlja.

Tokom sastanaka koje smo imali sa kreatorima politika u Podgorici, snažno sam ohrabrio i Vladu i parlament da iskoriste priliku napredujući u reformama za dobrobit građana Crne Gore.

Nadamo se da će se sve strane uključiti u konstruktivan politički dijalog, te u posvećenu saradnju u okviru demokratskog parlamentarnog procesa i uz značajne javne konsultacije, uključujući sve relevantne aktere i civilno društvo.

Treba imati na umu širi cilj ostvarivanja težnji građana Crne Gore. Nadam se da ću vidjeti dalji napredak u reformi pravosuđa, uključujući imenovanja u ključnim institucijama, a što podrazumijeva i sudije Ustavnog suda. Pozdravljam što se posao intenzivirao nedavno završenim, a dugo očekivanim, imenovanjima u pravosudnim institucijama. Ovo su pozitivni znaci. Sada bi zamah trebalo da se nastavi.

IzvorPobjeda

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Rade
19.06.2022-08:19 08:19

Tvoji Britanci izašli iz EU a nas guraš u tu istu EU? Ima logike …