Advokata Nikolu Martinović pitali smo za komentar Prijedloga zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu, u koje je Antena M imala uvid. Podsjetimo, Skuptšini su juče taj akt uputili šefovi pet poslaničkih klubova parlamentarne većine: Slaven Radunović (DF), Boris Bogdanović (Demokrate-Demos), Branka Bošnjak (PZP), Dragan Ivanović (SNP) i Miloš Konatar (CNB).
Martinović se prvo osvrnuo na čl. 2 st. 2 Zakona o izmjenama i dopunama Prijedloga zakona o DT, za koji tvrdi da je apsurdan i diskriminatoran. Tim članom mijenja se čl. 18. Prijedloga zakona o DT mijenja se struktura i način izbora članova Tužilačkog savjeta, a jedna od novina je da NVO sektor predlaže jednoga kandidata.
“Ako Skupština bira pet uglednih pravnika, i od tog broja izvdaja samo jednog kandidata po kriterijumu ‘ugledan pravnik’ kojeg uslovljava da bude predložen od neke NVO, time se diskriminišu u pogledu kandidovanja ostali kandidati iz reda uglednih pravnika”.
Martinović ukazuje i na logičnije rješenje:
“Ako je cilj da se uspostavi grupa od pet uglednih pravnika u Tužilačkom savjetu, onda je logički bolje rješenje da se svih pet biraju na isti način, a ne da se privileguje jedan kandidat koji se bira isključivo po predlogu NVO.
Na taj način, izborom svih kandidata jednako i bez određivanja ekskluzivnosti predlagača u vidu NVO, ničim se ne sprečava bilo koji NVO da istakne kandidaturu osobe za koju smatra da zadovoljava kriterijum ugledni pravnik.
Ovakvim rješenjem se očigledno pokušava pribaviti ekskluzivitet nekim NVO na uštrb šireg i kvalitetnog izbora”, smatra ugledni podgorički advokat.
Martinoviću nije logično ni zašto je ekskluzivnost data NVO, kad u Crnoj Gori imamo Advokatsku komoru već duže od 100 god?
On smatra da predložene izmjene nijesu na tragu otklanjanja prigovora Venecijanske komisije, jer nova rješenja stvaraju još i više uslove za politički uticaj na rad Državnog tužilaštva.
“Ako je dosadašnja intencija bila da se tužilaštvu osigura nezavisnost i odsustvo političkog uticaja, onda je nazadovanje u odnosu na aktuelno rješenje, predlog da se u Tužilačkom savjetu smanji broj lica koja dolaze iz tužilaštva i izborom kroz Konferenciju tužilaca (ranije 5, sada 4), a poveća broj lica koja dolaze izborom političkih struktura, (ranije 5, sada 6)”, precizira Martinović i kategorično tvrdi:
“Smanjenjem broja članova Tužilačkog savjeta iz kvote članova koji dolaze iz tužilačke organizacije, u korist članova koje bira političko tijelo, direktno se utiče na politizaciju Tužilačkog savjeta”.
Juče predatim Izmjenama i dopunama predviđeno je da Tužilački savjet, kad bude izabran u skladu sa novim zakonom, na konstitutivnoj sjednici odredi novog vršioca dužnosti državnog tužioca i konstatuje prestabak dužnosti aktuelnog, izabranog prije stupanja na snagu novog zakona, odnosno – prije konstitutivne sjednice novizabranog Tužilačkog savjeta.
“Čl. 184c koncipiran je samo za smjenu Ivice Stanovića i izbor novog V.D. Vrhovnog državnog tužioca. Ako ova norma ostane, onda bi i budući Tužilački savjet na prvoj sjednici morao odrediti V.D. Vrhovnog državnog tužioca, koji će nadamo se, biti u punom mandatu.
Očigledna je intencija, zato i lako uočljiva, da predlagač želi omogućiti presudan uticaj političke većine u Parlementu na izbor tužilaca kroz većinu u Tužilačkom savjetu i na njihov rad kroz disciplinske postupke u kojima odluke donosi većina koja ne dolazi iz reda tužilaca”, zaključuje advokat Nikola Martinović.