Crna Gora se nalazi u teškoj i rizičnoj političkoj društvenoj krizi koja prijeti da uništi demokratsko biće i dovede u pitanje demokratski opstanak države ne stavljajući u prvi plan njen razvoj i kvalitet života svakog građanina, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore Duško Marković.
On je, gostujući u emisiji “Znam da znaš” na Gradskoj RTV kazao da je ustavna kriza samo jedna od mnogih koje trenutno imamo u Crnoj Gori.
“Kada je riječ o Ustavnom sudu od 2021. godine propustili smo mnogo prilika. Sjećate se da smo imali konkurs sa sudiju Ustavnog suda kojeg je nova većina u parlamentu poništila samo zbog toga što je taj konkurs raspisala prethodna vlast, što je samo po sebi apsurdno. Onda smo imali više pokušaja u 2022. godini, čak i situaciju u kojoj jedan poslanik parlamentarne većine nije glasao ni za jednog kandidata od njih 18. I naravno, imamo situaciju gdje je parlamentarna većina, bez političkog i parlamentarnog dijaloga, izglasala prostom većinom četiri kandidata i ponudila ih na izbore”, podsjetio je Marković.
Sada imamo novi proces kroz konkurs, napominje, koji je juče počeo intervjuom svih kandidata.
“Moram da kažem da sam kao građanin i političar zapanjen onim što sam imao prilike da vidim i čujem kako od samih kandidata, tako i od onih koji su ih intervjuisali. Zaista je nevjerovatno da čovjek koji je kandidat za sudiju Ustavnog suda u parlamentu kaže da je došao kao Srbin a ne kao kandidat koji treba da štiti ustavni poredak zemlje. Ili grupe poslanika iz DF-a, kojima je ključno pitanje kandidatima koje je vjerske ili nacionalne pripadnosti, što je neprihvatljivo”, naglasio je Marković.
Pitanje nacionalne i vjerske pripadnosti nije relevantno ni za jedan posao u državnoj službi, podsjeća, posebno ne za sudiju Ustavnog suda. Relevantna je, ističe, pravna i stručna biografija, moralni kredibilitet kandidata i njegova spremnost da radi po Ustavu i Zakonu.
“Imali smo priliku da jedna od članica Ustavnog odbora pita kandidatkinju koje je nacionalne pripadnosti i kada je dobila odgovor da je crnogorske nacionalne pripadnosti, ali islamske vjeroispovjesti, bila je zatečena i kazala je ‘Ne znam kako da vas gledam i šta da vas pitam’. To dovoljno govori o spremnosti i odgovornosti ljudi u parlamentu, posebno poslanika većine, da se tom pitanju posvetimo na ozbiljan i odgovoran način u interesu države i pravnog poretka”, istakao je Marković.
Smatra da ni vlast ni opozicija nijesu do kraja svjesni koliko zemlja gubi ne izborom sudija Ustavnog suda, odnosno njegovom nefukcionlanošću.
“Nefunkcionlanost Ustavnog suda se u ovom trenutku dovodi u kontekst izbora i neregularnosti istih, odnosno njihovom zakonitom sprovođenju i verifikaciji. Međutim, to razara pravni poredak Crne Gore. Ona dovodi u svakodnevno nezakonito i bahato ponašanje institucije i pojedinca”, naglasio je Marković.
Kada nemamo Ustavni sud, naglašava, nemamo ustavnu i pravnu kontrolu ostalih grana vlasti koje moramo obezbijediti u skladu sa Ustavom.
“Po onome što je rezultat takvog ponašanja jasno se vidi da njima nije u interesu vladavina prava i zakonitost. Oni vladavinu prava posmatraju samo kao mogućnost da oni vladaju bez ograničenja. Vidjeli smo kako reaguje ministar pravde na odluku Vrhovnog i Upravnog suda. Ako neko mora iz profesionalnih, etičkih i drugih standarda da poštuje odluke sudova onda je to ministar pravde i član Sudskog savjeta, a on dovodi u pitanje sudske odluke i sa prijetnjom da će preispitati odgovornost onih koji su učestvovali u donošenju takvih odluka”, smatra Marković.
Djelovanje vlasti u smislu nekonstituisanja Ustavnog suda i nespremnošću da se izabere sudski savjet, kaže, vrhovni državni tužilac u javnom političkom diskursu stvara opšti nered koji im odgovara u smislu njihove političke agende.
“To je destrukcija države, obesmišljavanje njenog demokratskog sadržaja i zaustavljanje Crne Gore na njenom evropskom i građanskom putu”, dodao je Marković.
Kaže da je u ukupnom broju prijavljenih kandidata vidio da ima dosta ljudi koji imaju stručni i pravni kredibilitet i onih koji ispunjavaju sve uslove.
“Ti ljudi imaju i moralne i lične kvalitetne referense, tako da među tim kandidatima imamo dobrih koji bi mogli biti birani da se Ustavni sud upotpuni u ukupnom broju. Međutim, jučerašnji početak intervjua sa kandidatima mi ne daje optimizam da će se to i desiti. Ako propustimo ovu priliku, mislim da nijesmo svjesni šta propuštamo. Ne samo kada je riječ o Ustavnom sudu, nego o državi i njenom demokratskom opstanku”, upozorio je Marković.
Ako nemamo pravosudne institucije i Ustavni sud, vladavinu Zakona, ako nam se Vlada ponaša neustavno, ako je predsjednica parlamenta prva u prometu koja ne poštuje Ustav već ga gazi onda, ističe Marković, zemlja polako nestaje.
“Njen demokratski potencijal se gubi, građani gube nadu za sigurnost i kvalitet života. Vjerujem da zera odgovornosti za težinu situacije još postoji. Makar da izaberemo dvoje ili troje, ako ne možemo četvoro sudija Ustavnog suda, bilo bi dragocjeno za demokratski opstanak, kao i za ustavnu i pravnu funkcionlanost u zemlji”, poručio je Marković.