Iako ni danas nije iskazao eksplicitan stav Vlade u vezi sa nedavno promovisanom regionalnom inicijativom, takozvanim, “malim Šengenom”, premijer Duško Marković je, čini se, ipak bio dovoljno jasan.
„Crna Gora ispunjava obaveze i ne ulazimo u nove inicijative, a da nijesmo realizovali prethodno preuzete obaveze koje se tiču regionalne saradnje, lakšeg poslovanja i trgovine“, rekao je Marković tokom današnjeg susreta sa Savjetom stranih investitora, naglasivši da je Crna Gora te obaveze preuzela u Trstu, u okviru Berlinskog procesa, potpisivanjem Akcionog plana o regionalnom povezivanju.
„Taj dokument uključuje sve elemente ove regionalne inicijative“, rekao je Marković.
„Crna Gora nema nikakvu vrstu ograničenja za sve koji posluju sa kompanijama u Crnoj Gori. Nema necarinske barijere, nema posebna opterećenja, za razliku od drugih zemalja u regionu koje to nameću našoj privredi u poslovanju sa njihovim kompanijama“, rekao je Marković uz ocjenu da je „svaka regionalna inicijativa dobra ako ubrzava proces evropske integracije, a ne da predstavlja njegovu zamjenu“.
„Veoma pažljivo ćemo se odnijeti prema ovoj inicijativi koja je došla od dvojice predsjednika naših susjeda, ali ćemo morati da na sto stavimo činjenice, a ne političke interese“, rekao je premijer.
Govoreći o francuskom prijedlogu budućeg evro-integracionog procesa, Marković je rekao da u Crnoj Gori postoji svijest o unutrašnjim problemima Evropske unije i da Crna Gora nema nikakav nervozan stav prema francuskom non-paper-u i ovom pristupu.
„Iako mala zemlja, Crna Gora je zrela da razumije probleme njenih partnera, u ovom slučaju, Evropske unije“, istakao je Marković.
Premijer je, govoreći o stranim investicijama, rekao da je u Crnoj Gori 60 posto više investicija iz zemalja članica NATO, a da se za sljedeću godinu planira davanje u dugoročni zakup podgoričkog i tivatskog aerodroma za koje je rekao da je, nakon skoro dvije godine mučenja zbog nesaglasnosti svih članica vladajuće koalicije, Vlada konačno pokrenula proces pretkvalifikacionim postupkom koji po interesovanju koje je izazvao, prema Markovićevim riječima, premašuje sva očekivanja.
„Imamo preko 22 interesovanja za koncesiju, od strane kompanija i konzorcijuma. Neviđeno je interesovanje najjačih kompanija u ovom segmentu, globalno. Ni sam nijesam mogao da vjerujem“, kazao je premijer dodajući da je veoma ohrabren – kako u ovoj vazi izgleda situacija sa interesovanjem strateških investitora iz Amerike, Azije, Evrope…
Među projektima koji će naročitu važnost imati u narednoj godini, premijer Duško Marković je pomenuo ekonomsko državljanstvo.
„Ovaj razvojni program predstavlja priliku za 2.000 investitora da u naredne 3 godine mogu steći crnogorsko državljanstvo ulaganjem, ne u državni budžet Crne Gore, već u sopstvene projekte“, rekao je Marković dodajući da se radi o jedinstvenom projektu u okviru kog strani investitori mogu u roku od tri godine dobiti crnogorsko državljanstvo ulažući u svoje projekte koje prethodno odobri Vlada.
“Već imamo četiri projekta koje je Vlada potvrdila za ovaj program i veliko interesovanje.
Prije neki dan sam učestvovao na investicionoj konferenciji u Londonu povodom ovog programa.
Bilo mi je zadovoljstvo da čujem da je Crna Gora danas, kao investiciona destinacija, interesantnija od Kariba, Jamajke, Meksika i mnogih zemalja u Evropa, posebno na Mediteranu”, ispričao je Marković.
Govoreći generalno o ekonomiji, premijer Marković je ponovio da Crna Gora bilježi impresivne stope rasta u prosjeku od 4,9 posto u 2017. i 2018., a da se i u prva dva kvartala ove godine bilježe visoke stope rasta od preko 3 posto, a da se, prema trenutno raspoloživim podacima, može reći da će stopa rasta u trećem kvartalu biti značajno veća u odnosu na prvu polovinu godine.
Marković je podsjetio i da je u prethodne 3 godine otvoreno 30 hiljada novih radnih mjesta, da su ojačane javne finansije većom finansijskom disciplinom i suzbijanjem sive ekonomije ali da su ipak teška pitanja – poput predstojeće konsolidacije Montenegro airlines-a i povećanje plata u zdravstvu i prosvjeti prouzrokovala određene teškoće pri planiranju budžeta za narednu godinu koji je ipak ocijenio razvojnim.
“Kada je riječ o turizmu, Crna Gora već na današnji dan bilježi značajno bolje rezultate za nepunih 11 mjeseci nego prošle godine koja je bila rekordna”, izjavio je Marković koji je rekao da je već do sada, Crnu Goru posjetilo 160 hiljada turista više, odnosno, 400 hiljada noćenja više nego prethodne godine, a da će se ti brojevi do početka naredne godine vjerovatno duplirati.
Predsjednik Savjeta stranih investitora, Kristof Šen je rekao da će članovi ovog tijela nastaviti da ulažu u Crnu Goru, a da projektovane investicije za period od 2020. do 2022. iznose okvirno 500 miliona eura na godišnjem nivou.