Evropska unija je na raskršću, a sa njom i Zapadni Balkan, i još uvijek ostaje otvoreno pitanje da li će biti odbranjen evropski i evroatlantski sistem vrijednosti ili će Balkan biti prepušten nekim trećim stranama, koji ovaj prostor žele da iskoriste za promociju svojih vrijednosti koje su suprotne od evropskih.
Temu o proširenju Evropske unije dodatno je zakomplikovao francuski predsjednik Emanuel Makron koji je zastavio početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i potpuno usporio proces daljeg proširenja, od kojeg je najviše očekivala Crna Gora.
Da li Makron stavlja na tacnu Zapadni Balkan nekim trećim silama koje, moramo reći, legitimno, imaju svoje interese u našem regionu, ali koje baštine neke druge vrijednosti od kojih je većina zemalja Zapadnog Balkana napravila otklon. Urednik u ruskom Komersantu i spoljnopolitički komentator Genadij Sisojev kaže da treba očekivati da će Evropska unija, ipak, pozitivno gledati na Balkan kako bi zaustavila uticaje trećih sila.
“Ali nije sve do EU i trećih sila. Najviše je do zemalja Zapadnog Balkana. One su, sve redom, iskazale želju za ulazak u EU i nastavk reformi i pored francuskog usporavanja procesa. Mislim da te zemlje, a naročito Crna Gora, koja je najdalje odmakla u integracijama i reformama i dalje odlučuju kojim će putem krenuti. Za Crnu Goru sam siguran da neće odustati od Evropske unije”, kaže Sisojev.
On podsjeća da su do nedavno pominjani okvirni rokovi za prijem Crne Gore i Srbije u EU i da se radilo o 2025. godini.
“Ima do tih rokova još dosta vremena i dosta izbora, pa i u Francuskoj, a države koje žele da uđu u EU moraju nastaviti sa reformama i ispunjavanjem zadatih uslova. Crna Gora mora da se osjeća iznevjerenom. Uložila je toliko truda i znanja, ali sam siguran da to nije bilo uzalud. Makron sada želi da promijeni pravila. On to ne čini u poluvremenu već 15 minuta prije kraja utakmice. To, jednostavno, nije fer”, kaže Sisojev.
Ovaj poznati spoljnopolitički komentator ističe da su nakon Makronovih izjava i Evropska unija i Zapadni Balkan u šoku, a ne bi trebalo da budu, jer su upozorenja odavno stizala da je moguće da se ovako nešto dogodi.
Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović upozoravao je prije više od godinu da je takav scenario moguć i da, na vrijeme, treba preduzeti korake kako Zapadni Balkan ne bi bio na političkoj vjetrometini. On je to ponovio i na 2BS forumu u Bečićima naglašavajući da Evropa nastavlja da živi u stanju strateške konfuzije izazvane dugotrajućim krizama, koje je sputavaju da odgovori na neka važna pitanja.
“Prvo je odnos prema viziji ujedinjenja Evrope, a drugo nedovoljna profilisanost evropskog identiteta na vanjsko-političkoj i bezbjednosnoj temi. Na Balkanu se prelama pitanje da li ćemo kao Evropa i NATO odbraniti sistem vrijednosti ili ćemo Balkan prepustiti trećim stranama koji ovaj prostor žele da iskoriste za penetraciju svojih sistema vrijednosti koji su u suprotnosti sa evroatlantskim. Moramo nastaviti da rješavamo pitanja iz perioda raspada Jugoslavije”, kazao je Đukanović.
Na takve njegove izjave reagovao je predsjednik Demokrata Aleksa Bečić naglašavajući da je njegova koalicija sa GP URA alternativa sada već “euroskeptičnom Đukanoviću”.
“On upućuje oštre strelice ka Briselu i najavljuje, po ko zna koji put, novi zaokret u spoljnopolitičkim prioritetima. Đukanovićev euroskepticizam će sve više jačati u narednom periodu. Spremni smo da budemo predvodnici reformske Vlade koja će uvesti Crnu Goru u EU”, rekao je Bečić.
Nakon Makronovih izjava javile su se, opet, Demokrate ponovo optužujući Đukanovića da ne želi u EU.
“Aktuelna vlast ne može obezbijediti integraciju Crne Gore u Evropsku uniju, odnosno u društvo savremenih i demokratskih zemalja utemeljenih na vladavini prava”, smatraju Demokrate.
Demokrate navode da je to sada potpuno jasno i vidljivo u gotovo svim društvenim segmentima i da godinama nema pomaka ni kada je posrijedi kriminal i korupcija.
“Čak se stvari vraćaju unazad. Ni jedna afera nije doživjela pravni epilog i rasplet, već je upravo suprotno od toga”, smatraju oni. Demokrate ističu da se DPS sada bori da zadrži nedemokratske uslove u izbornim procesima i očuva mehanizme manipulacija i zloupotreba. “U procesu EU integracija, došli smo do tačke kada nema više formalnog ispunjavanja obaveze, već se traže suštinski koraci. Te korake DPS ne želi da napravi,” navode Demokrate.
Samo vlast zasnovana na volji naroda može odvesti zemlju u Evropsku uniju, a samo fer i slobodni izbori mogu obezbijediti formiranje vlasti koja je utemeljena na slobodno izraženoj volji građana, istakli su iz te partije. Ispada da je Đukanović u svakom slučaju kriv. I kada kritikuje Evropsku uniju zbog sporosti i prepuštanja Zapadnog Balkana trećim stranama, ali i kada Makron uspori evropske integracije našeg regiona. Ipak, u Evropskom parlmentu Đukanovićeve “oštre strelice” 2. oktobra prošle godine, napunile su redovno polupraznu salu i zaslužile gromoglasan aplauz nezabilježen u ovoj veoma važnoj instituciji.
Đukanović: Mi smo partneri, a ne eksperimentalna laboratorija
“Evropska unija ne smije propusti priliku da integriše Zapadni Balkan jer to nosi veliku opasnost političkog upliva trećih zemalja koje nemaju iste strateške ciljeve kao Evropska unija, što bi ostavilo naš region u zoni konflikata, a evropski kontinent činilo nedovoljno stabilnim i nejedinstvenim”, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u Evropskom parlamentu 2. oktobra 2018. Đukanović se na redovnom plenarnom zasijedanju obratio poslanicima Evropskog parlamenta, na poziv predsjednika te institucije, Antonija Tajanija.
“Zato je proces proširenja i punog ujedinjenja EU optimalan put i za Crnu Goru, za region i Evropu u cjelini. No, da li će tako biti, to svakako ne zavisi presudno od nas. Ono što mi možemo, mi ćemo i uraditi. Mi moramo da uočavamo i ono što su deformiteti evropske politike. I to ćemo svakako i dalje činiti, jer vjerujem da tako doprinosimo rastu podrške regionalne javnosti evropskoj budućnosti naših država. A ne stagnaciji, ili padu, kao što je sada slučaj. Ne pristajemo na to da o EU govorimo samo apologetski, kao o novoj religiji. Nego kao o našoj zajedničkoj kući, sadašnjoj ili budućoj. U najgorem slučaju, kao o najvažnijem susjedu svih nas koji još uvijek nijesmo njene članice. Očekujemo da svi prihvate da smo mi na Balkanu partneri u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom, a ne eksperimentalna laboratorija njene administracije. I da posao daljeg ujedinjenja Evrope u regionu možemo mnogo brže i kvalitetnije obaviti ukoliko nam je vizija kristalno jasna, a partnerstvo iskreno i oslonjeno na međusobno uvažavanje”, kazao je Đukanović u Evropskom parlamentu.