Dolaskom Džozefa Bajdena na čelo SAD, dosta toga će se promijeniti na globalnoj sceni, i to na bolje. Sa optimizmom treba očekivati dalji razvoj odnosa Crne Gore i SAD, bilateralno i u okviru širih, posebno NATO integracija. Predsjednik Bajden se zalagao kao senator i kao potpredsjednik da SAD pruže podršku Crnoj Gori u otporu politikama i snagama koje su nastojale da osujete njeno opredeljenje za obnovu nezavisnosti i suvereniteta, rekao je u razgovoru za portal Aktuelno, Branko Lukovac, bivši ambasador Crne Gore i ministar vanjskih poslova.
Lukovac je rekao da je realno očekivati veći interes i spremnost SAD da doprinese rješavanju najtežih problema Zapadnog Balkana, navodeći u prvom redu pronalazak boljeg rješenja za funkcionalnu BiH.
Aktuelno: Od 20. januara Džozef Bajden predsjednik je SAD-a. Da li će se i šta promijeniti na globalnoj sceni njegovim dolaskom na čelo Amerike?
Lukovac: Može se sa sigurnošću očekivati da će se, dolaskom Džozefa Bajdena na čelo SAD, dosta toga promijeniti na globalnoj sceni, i to na bolje. SAD će obnoviti i ojačati odnose partnerstva i strateškog savezništva sa Evropskom unijom i vodećim članicama koji su, tokom mandata Trampa, bili u ozbiljnoj krizi. Imaće pozitivan odnos prema globalnim prioritetima svjetske organizacije, sa kojom će sarađivati, a ne konfrontirati joj se. Pridruziće se Pariskom sporazumu o klimi, te tijesnoj sarađivati sa Svjetskom zdravstenom organizacijom u suzbijanju pandemije Corona 19. Nadajmo se dijalogu i saradnji i sa Rusijom i Kinom. Može se očekivati povratak SAD sporazumu sa Iranom o kontroli nuklearnog naoružanja, te konstruktivniji odnos prema blisko-istočnom problemu uz poštovanje prava palestinskog naroda.
Aktuelno: Da li se nešto mijenja i u odnosu prema regionu Zapadnog Balkana?
Lukovac: Realno je očekivati veći interes i spremnost SAD da doprinese rješavanju najtežih problema Zapadnog Balkana, u prvom redu naporima da se pronađe bolje rješenje za funkcionalnu BiH, kao jedinstvenu državu ravnopravnih građana, te podršku dijalogu Srbije i Kosova, kako bi se postigao dogovor o trajnom rješenju.
Aktuelno: Novi američki predsjednik svojevremeno je pružao veliku podršku Crnoj Gori na njenom putu osamostaljenja i evroatlanskim integracijama. Šta dolazak Bajdena znači za Crnu Goru, pogotovo imajući u vidu da je riječ o vrsnom poznavaocu prilika na Balkanu?
Lukovac: Predsjednik Bajden veoma dobro poznaje ovaj naš region. Zalagao se kao senator i kao potpredsjednik da SAD pruže podršku Crnoj Gori u otporu politikama i snagama koje su nastojale da osujete njeno opredjeljenje za obnovu nezavisnosti, suvereniteta, te u opredeljenju da bude dio evropskih i evro-atlanskih integracija. Sa optimizmom treba očekivati dalji razvoj odnosa Crne Gore i SAD, bilateralno i u okviru širih, posebno NATO integracija, ali i u okvirima UN i njenim organizacijama, agencijama i programima, poput održivog razvoja, klimatskih promjena, suzbijanja pandemije, terorizma i sl.
Aktuelno: Tokom proteklih nekoliko godina u državama Zapadnog Balkana došlo je do jačeg upliva trećih zemalja, prije svega, Rusije i Kine. Koliko će ta činjenica otežati novoj američkoj administraciji da povrati nekadašnju poziciju i uticaj koji je imala u regionu?
Lukovac: Sve zemlje Zapadnog Balkana opredijeljene su da budu članice Evropske unije, većina i NATO-a. Dosta je zadataka pred njima da ostvare neophodne reforme i unaprijede sveukupni ekonomski i društveni razvoj, kako bi smanjivale veliki zaostatak za članicama Evropske unije. Ako je u tome izostajala očekivana podrška Evropske unije, onda je razumljivo da su bile prijemčive za druge partnere koje su nudile povoljne uslove za razvojne investicije, bilo da je riječ o infrastrukturi ili kapacitetima proizvodnje, usluga, ili drugih oblasti. Članstvo u Evropskoj uniji, kada se dogodi, ili razvijeni odnosi sa SAD, ne znače da države ovog regiona ne treba da sarađuju sa drugim državama, poput Rusije, Kine, Turske, država tzv. trećeg svijeta, jer je uvijek korisna diverzifikacija odnosa, u čemu je bilo izvanredno poučno iskustvo ranije zajedničke države SFRJ. Vjerujem da to ne bi trebalo da bude smetnja razvijenim odnosima sa SAD ili EU.
Aktuelno: U medijima se pojavila informacija da će Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, na čijem je čelu Đorđe Radulović, pokrenuti disciplinske postupke protiv pet ambasadora koji se nisu odazvali na konsultacije sa ministrom, a pritom nisu opravdali odsustvo. Jedan od njih je i gospodin Miodrag Vlahović, koji je saopštio da su on i njegove kolege blagovremeno obavijestili ministarstvo iznoseći argumente zbog čega nisu mogli 18. januara biti u Podgorici. Međutim, MVP ne odustaje od kažnjavanja. Kako to komentarišete?
Lukovac: Kao što se zna, konsultacije su zakazane na brzinu, kao dio akcije Vlade i MVP da opozove jedan broj ambasadora, kako bi se na takva mjesta postavili kadrovi koalicija koje sada čine vlast, čije bi imenovanje i pripreme za takve dužnosti, inače, trajalo nekoliko mjeseci. Moguće je da su ambasadori koji nijesu mogli doći, ranije preuzeli obaveze u zemljama akreditacije koje se ne mogu ili koje nije oportuno otkazati, uz to moguća su ograničenja putovanja zbog pandemije. O tome su, vjerujem, ambasadori obavijestili Ministarstvo, koje je preuzelo rizik da u najkraćem mogućem roku okupi ambasadore najavljujući im čudan aranžman da ne uzimaju povratne karte, dakle namjeru opoziva.
To nikada do sada u našoj ni u praksi zajedničke države i diplomatije nije rađeno. I kada su iz različitih razloga, ponekad ambasadori vraćani ranije sa dužnosti, ostavljano im je dovoljno vremena da sa državom akreditacije i diplomatskim korom obave završne sastanke u skladu sa ustaljenom diplomatskom praksom.
A.Šofranac