“Demokratska partija socijalista sa koalicionim partnerima iskreno želi da sve opozicione partije uzmu učešća u radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Mislim da je u proteklom periodu vladajuća koalicija uz korektnu saradnju predstavnika nevladinog sektora i akademske zajednice predano i ozbiljno radila i pripremila cijeli set izmjena zakona odnosno stvorila solidnu osnovu za dalje razgovore. Vrijeme koje je pred nama pokazaće demokratske kapacitete svih nas i jasno dati sliku prije svega građanima Crne Gore, a i međunarodnoj zajednici ko je za dijalog, a ko za prazne priče”, kaže u odgovoru na pitanja DN poslanica DPS, predsjednica Zakonodavnog odbora Skupštine Crne Gore i članica Radne grupe (broj 1) za izradu izbornog zakonodavstva Jovanka Laličić.
Sjednica Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva biće održana sjutra, a prisustvovaće joj i predstavnici Demokrata koji svakodnevno uvjeravaju javnost, što saopštenjima, što promo tekstovima, da će Odbor „igrati“ po njihovim pravilima… Stvaraju utisak da je Briselski plan revolucionarni zaokret u odnosu na dosadašnji rad Odbora i prvobitne odluke o njegovom formiranju i zadacima.
Komentarišući naše pitanje o tome šta je istina, i koje su razlike između prve i druge odluke o formiranju odbora, Laličić kaže da se najnovija Odluka o formiranju odbora, usvojena 31. jula ove godine, ne razlikuje mnogo od one iz oktobra prošle godine, a u čijoj izradi su učestvovale sve vladajuće i opozicione partije, osim Demokrata i GP URA.
“U nedostatku valjane argumentacije Demokrate sada pokušavaju da terminološke izmjene odluke predstave kao epohalne. Demokrate su insistirale da se skupštinsko tijelo nazove Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. U Odluci usvojenoj u oktobru prošle godine to tijelo nazvano je Odbor za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Međutim, važno je naglasiti da član 2 Odluke kojim su definisani zadaci Odbora ostaje nepromijenjen i u Odluci od 31. jula”, objašnjava Laličić.
Članica tijela koje radi na reformi izbornog zakonodavstva podsjeća da su zadaci Odbora: optimizacija sveukupnog ambijenta u kojem će se održati naredni izborni ciklusi, implementacija preporuka OEBS/ODHR povodom parlamentarnih izbora 2016. i predsjedničkih izbora 2018, implementacija preporuka iz Izvještaja Evropske komisije o napretku, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces.
“Ako se ovo ima u vidu onda je promjena naziva čista formalnost jer je sveobuhvatan rad na ukupnom izbornom ambijentu već bio predviđen i prvom Odlukom o formiranju Odbora”, ističe sagovornica DN.
Laličić navodi još primjera u kojima se vidi da nema bitnih razlika između prvobitne i posljednje odluke o formiranju odbora.
“Kada su u pitanju preporuke OEBS/ODHR, ni tu ne postoje suštinske razlike. Jedina razlika je što se ovim izmjenama jasno eliminiše mogućnost mijenjanja Ustava Crne Gore. Takođe, izmjenama Odluke umjesto razmatranja Nacrta zakona o medijima predviđeno je odobravanje i predlaganje Zakona o medijima. Jasno je da se ovakom formulacijom, čini mi se, na nevješt način pokušava prikriti nešto što je svima poznato da konačnu riječ o svim zakonima, pa i ovom u konačnom daju poslanici na plenarnoj sjednici Skupštine”, kaže Laličić.
Upoređujući prethodnu i najnoviju Odluku o formiranju odbora za reformu izbornog zakonodavstva, Laličić iznosi još jedan primjer koji potvrđuje da nema suštinskih razlika između rješenja usvojenih u oktobru prošle i julu ove godine.
“Vlast i opozicija usvojili su da u postupku utvrđivanja prijedloga za izmjene zakona i drugih akata, kao i svih ostalih odluka u vezi sa svrhom i zadacima Odbora, to tijelo odlučuje konsenzusom. Izuzetno, u slučaju da se princip konsenzualnog odlučivanja ne može postići i ako postoji podrška članova Odbora koja garantuje dvotrećinsku većinu u plenumu, takav prijedlog može biti utvrđen i bez konsenzusa. Izmjenama Odluke predviđena je drugačija većina, pa se u Odboru odlučuje tropetinskom većinom. Suštinske razlike, međutim, nema u njihovom prvom i posljednjem prijedlogu – i dvotrećinskom i tročetvrtinskom većinom, na kraju odlučuje najjača parlamentarna stranka – Demokratska partija socijalista”, objašnjava Laličić.
Demokrate obmanjuju javnost
U promo tekstovima Demokrata uporno se provlači teza da je odluka o formiranju odbora iz oktobra prošle godine zajednički dogovor DPS i DF, što Laličić demantuje činjenicama.
“Za Odluku o obrazovanju Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva glasali su, pored poslanika DPS i DF, i poslanici SDP, SD, Albanci odlučno, HGI, dok je pet poslanika bilo uzdržano, među njima i poslanik iz vlasti. To jasno negira tvrdnju Demokrata da je u pitanju zajednički plan DPS i DF i jasno ukazuje na lošu namjeru Demokrata da obmanu crnogorsku javnost i međunarodnu zajednicu, prikazujući sebe kao „spasitelja“ opozicije”, ističe Laličić.
Tehnička vlada nije bila opcija ni u odlukama o odboru, niti Briselskog plana
Članica Radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva ističe da formiranje tehničke vlade nije definisano kao uslov ni u Briselskom planu, ali ni u odlukama od oktobra 2018. i jula 2019. godine.
“Demokrate i GP URA u Briselskom planu su predložile da Odbor definiše model formiranja nadzornog tijela za praćenje dosljedne primjene usvojenih zakona i podzakonskih akata. U članu 11 Odluke iz oktobra prošle godine bilo je definisano da Odbor predloži Kolegijumu model primjene i praćenja dogovorenih rješenja. Novom Odlukom i amandmanom Demokrata, odnosno DPS-a, predviđeno je da Odbor definiše model obrazovanja nezavisnog nadzornog tijela za praćenje dosljedne primjene usvojenih zakona i podzakonskih akata, kao i za ostvarivanje prava i sloboda učesnika u izbornom procesu, čime je definitivno isključena mogućnost za formiranje tehničke vlade”, odgovara Laličić na naše pitanje da li je, kao što to predstavljaju Demokrate u promo tekstovima i saopštenjima, „tehnička vlada“ dio Briselskog plana.