Evropska komisija smatra hitnim rješavanje pitanja imenovanja šefova i članova radnih grupa za poglavlja 23 i 24, od kojih zavisi ukupan napredak Crne Gore, odnosno ukupan tok pregovora, i ta činjenica zabrinjava, jer od realizacije privremenih mjerila iz tih poglavlja, u skladu sa novom metodologijom, zavisi zatvaranje svih ostalih, istakla je za Pobjedu članica Koordinacionog odbora Građanske inicijative „21. maj“ Marijana Laković-Drašković.
Bivša pregovaračica za poglavlja 23 i 24 dodaje da činjenica da duže od šest mjeseci Vlada nije imenovala ni pregovarača za ova dva ključna poglavlja ukazuje na to da nemaju ni viziju o eventualno novoj strukturi i funkcionisanju.
“Apostrofira se očekivanje jače političke volje aktuelne Vlade za rješavanje izazova kada su ova dva ključna poglavlja u pitanju, posebno u pogledu obaveza koje spadaju u poglavlje 23, onih koje su u nadležnosti Ministarstva pravde i ljudskih i manjinskih prava”, kaže ona komentarišući za Pobjedu radni „non pejper“ Evropske komisije o stanju u pregovaračkim poglavljima 23 i 24.
Ona posebno ističe decidirane poruke iz dokumenta koje se odnose na izjave ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića koji je u parlamentu negirao genocid u Srebrenici.
“Apostrofiraju očekivanje jače političke volje aktuelne Vlade za rješavanje izazova u nadležnosti Ministarstva pravde i ljudskih i manjinskih prava. To uključuje, kako se u dokumentu navodi, „odbacivanje i osuđivanje svakog poricanja, relativizacije ili pogrešnog tumačenja genocida u Srebrenici“”, kaže Laković-Drašković.
Suočavanje sa prošlošću, ističe ona, jedna je od ključnih oblasti iz poglavlja 23 koja su predmet interesovanja EK.
“S tim u vezi, EK, kao i države članice bile su jasne u osudi skandalozne izjave aktuelnog ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava”, dodaje Laković-Drašković.
Ocjenjuje da „ključne aktivnosti koje vode do realizacije privremenih mjerila Ministarstvo pravde nije prepoznalo, kao što je plan racionalizacije pravosudne mreže koji bi vodio do ukidanja malih neodrživih sudova, te izmjene zakona o sprečavanju korupcije i izmjene zakona o lobiranju koje nijesu našle mjesto u Programu rada Vlade za tekuću godinu“.
“Sigurna sam da je EK primijetila da ovo ministarstvo nije učestvovalo niti konsultovano kao resorno kada su rađene izmjene i dopune Zakona o državnom tužilaštvu. U dokumentu se navodi da su izmjene Zakona o državnom tužilaštvu pripremljene u ograničenom krugu javnih konsultacija”, kaže ona.
Upozoreno je, objašnjava Laković-Drašković, da zakonske izmjene koje su od suštinskog značaja za uspjeh reforme u oblasti vladavine prava treba pripremiti u skladu sa evropskim standardima, najboljom praksom i preporukama Venecijanske komisije i prateći širok i inkluzivan proces konsultacija.
“Na ovaj način EK skreće pažnju na činjenicu da njihova preporuka nije ispoštovana, te da izmjene nijesu usklađene sa mišljenjem Venecijanske komisije, što je jedno od privremenih mjerila koja se tiču poglavlja 23”, objašnjava ona.
„Non pejperom“, dodaje naša sagovornica, ukazuje se i na neke ključne izazove, koji su posljedica odluka aktuelne Vlade.
“Prije svega, govori se o tome da je nedavna reorganizacija u Upravi policije dovela do razrješenja svih dosadašnjih pomoćnika direktora „uključujući i tamo gdje su postignuti izvanredni rezultati u prethodne dvije godine, dovodeći na taj način u rizik kontinuitet u radu i institucionalnu memoriju na nivou rukovodnog kadra“”, ukazuje ona na navode iz dokumenta, kao i na iskazivanje bojazni EK da Crna Gora, zbog aktuelnih reorganizacija, ponovo može izgubiti članstvo u EGMONT grupi.
EGMONT grupa je organizacija koja broji 166 članica i platforma je za bezbjednu razmjenu podataka i informacija za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma.