Krivokapić: Izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti dug prema pravnoj državi

Izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti nijesu dug prema crkvi, već prema pravnoj državi koja teži da se pridruži Evropskoj uniji, kazao je predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić.

On je naveo da priča o uticaju crkve na rad Vlade datira od njegovog priznanja da ga je u politiku “gurnuo diskriminatorski” Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

“Ne znam za ministre, ali mene niko iz Srpske pravoslavne crkve (SPC) ne zove da bi mi diktirao zahtjeve niti odluke”, kazao je Krivokapić.

On je u intervjuu za nedeljnik NIN rekao da su predložene izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti pozdravili iz crkve i da smatra da će njegovim usvajanjem crkva da se vrati redovnim poslovima.

“Izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti ne gledam kao dug prema crkvi, to je dug pravnoj državi koja teži da se pridruži EU. Crkva je državu samo podsjetila na svjetske standarde po tim pitanju”, naveo je Krivokapić.

On je rekao da je bio realističan kada je kazao da će Vlada trajati pun mandat, “jer je taman toliko potrebno da bi se napravio realan pomak u svim segmentima života u Crnoj Gori”.

“Ukoliko većina ruku u parlamentu odluči da skrati mandat, ići ćemo na izbore. Imaćemo građanima šta reći. Nadam se da bi oni, koji bi u tom slučaju izazvali izbore, tu odluku mogli da objasne”, naveo je Krivokapić.

Na pitanje da li će prvo posjetiti Beograd ili Prištinu, Krivokapić je ponovio da bi volio da poziv za posjetu stigne iz Beograda, jer ne vidi “u regionu važnije mjesto od Srbije za razgovor, dogovor, za sporazume koje Crna Gora treba da napravi”.

Krivokapić je rekao da nema nikakav odnos sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem s kojim se, kako je naveo, vidio dva puta i to na sahranama.

“Nijesu to bila ni mjesta ni prilika za bilo kakav razgovor. Nadam se da ćemo institucionalno izgraditi odnose između Srbije i Crne Gore koji će oslikavati realne potrebe naših građana”, kazao je Krivokapić.

Komentarišući navode da je bivši režim ogrezao u korupciji i da se očekuje da krenu od vrha, odnosno od predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, on je naveo da će krenuti od djela koja prvo otkriju u radu i koja će ih odvesti do izvršioca.

“Ukoliko se i ime koje ste pomenuli nađe u materijalima, do kojih ćemo prije ili kasnije doći, biće procesuiran po zakonu”, rekao je Krivokapić.

On je kazao da namjera vlade nije revanšizam, niti “lov na ljude”.

“Naš cilj je pravna država u kojoj će svi biti jednaki pred zakonom i za koje će važiti zakoni”, istakao je Krivokapić.

Odgovarajući na pitanje da li je spreman da podnese ostavku ako najavljena borba protiv korupcije i kriminala ne bude dala rezultat, on je naveo da o ostavci u tom kontekstu ne razmišlja, jer je posljednja osoba u Crnoj Gori koja će stajati na putu sprovođenja zakona.

“Ja sam za sprovođenje pravde na osnovu čvrstih dokaza, bez velike buke, ali sa jakim presudama, koje će biti najsnažnija poruka svima koji su se ogriješili o zakon”, rekao je Krivokapić.

Na pitanje o njegovim ranijim izjavama da Crna Gora neće preispitivati odluke o priznanju Kosova i uvođenju sankcija Rusiji, Krivokapić je odgovorio da je to politička realnost, a ne njegove političke želje.

“U parlamentu Crne Gore danas nema dovoljno ruku ni za jednu odluku o kojoj govorite. I to nema veze sa mojom karijerom. Čak i da se ona danas završi, Crna Gora ni sjutra neće imati potreban broj ruku za odluku o Kosovu ili o Rusiji”, naglasio je on.

Krivokapić je rekao da Crna Gora ima ambiciju da postane 28. članica EU i dodao da je nova vlada spremna na tome da radi koliko god je potrebno.

“Da otklonimo sve nedostatke koji nas dijele od velike evropske porodice. EU posljednjih godina ima svoje probleme, koji nijesu povezani sa regionom Zapadnog Balkana i to sigurno utiče i na politiku proširenja”, zaključio je Krivokapić.