Strateško opredjeljenje Vlade je da Crna Gora bude prva naredna članica EU. U skladu s tim se moramo ponašati. Dakle, okvir za članstvo je 2025. godina, a to znači za sve naše institucije konktetan zadatak da unutrašnja spremnost bude ostvarena najkasnije do 2023. godine, što znači zakonodavstvo usklađeno u potpunosti sa pravnom tekovinom EU, a naše institucije spremne u administrativnom i infrastrukturnom smislu da u potpunosti sprovode pravnu tekovinu EU, poručila je glavna pregovaračica s EU Zorka Kordić gostujući u emisiji Evropa na Radiju Crne Gore.
Na pitanje da li je 2025. godina za pristupanje EU realno postavljen cilj Vlade, Kordić je istakla da je opredjeljenje Vlade jasno iskazano u ekspozeu premijera da unutrašnja spremnost institucija bude u potpunost obezbjeđena tokom mandata ove Vlade.
Kazala je da sa druge strane imamo jasan strateški okvir u dokumentima EU koji 2025. godinu pominju kao godinu evropske perspektive za države Zapadnog Balkana, te da stoga, možemo biti optimistični da Crna Gora, kao država kandidat koja jedina ima sva otvorena poglavlja pregovora, zaista ima realnu šansu da stremi tom cilju.
Govoreći o obavezama u najvažnijim poglavljima 23 i 24, Kordić je istakla da će na vladavini prava biti ključni akcenat naših institucija te da se kompleksnost ovih poglavlja ogleda u realizaciji čak 83 privremena mjerila, od kojih se mnoga zasnivaju na konstantnim usklađivanjem sa dobrim međunarodnim praksama i evropskim konvencijama u oblasti pravosudnog sistema i zaštite temeljnih prava. Kako je navela, naš je cilj da se fokusiramo na njihovo ispunjavanje i dobijemo završna mjerila od Evropske komisije.
”Ako pogledate ekspoze premijera i prioritete ove Vlade, oni imaju čvrsto utemeljenje u svemu onome što su obaveze iz vladavine prava koje su potcrtane u Izvještaju o napretku EK”, istakla je Kordić.
U tom kontekstu, naglasila je važnost ostvarivanja bilansa rezultata u oblasti korupcije istakavši da je već uspostavljen Nacionalni savjet za borbu protiv visoke korupcije, u toku je odabir članova i priprema za rad što je, kako je rekla, odraz snažne političke volje da se ova oblast adresira na jedan poseban i efikasan način.
Kada je riječ o poglavlju 8. Konkurencija, glavna pregovaračica je objasnila da će zatvaranje tog poglavlja zavisiti od dvije stvari: prvo od dosljednosti Crne Gore u primjeni Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju gdje je član 73 eksplicitan o potrebi usklađivanja državne pomoći, na isti način za Crnu Goru kao i za države članice EU, i drugo od kapaciteta naših institucija da pravilno procijenjuju da li je bilo koje davanje države, između ostalog, u skladu sa pravilima EU.
Govoreći o dužini trajanja pregovaračkog procesa Crne Gore sa EU, Kordić je istakla da ona djelimično zavisi od napora država kandidatkinja, ali veoma zavisi od onoga što se dešava na političkom i geopolitičkom planu u EU. Podsjetila je na dešavanja unutar EU – ekonomsku krizu 2008. godine, izlazak Velike Britanije iz EU, migracijsku krizu, kao i specifičan odnos EU prema Turskoj, istakavši da su svi geopolitički tokovi uticali na dinamiku politike proširenja.
”Nadajmo se da ćemo našim intenzivnom naporima ubrzati određene stvari, ali uvijek trebamo biti svjesni ovog šireg konteksta”, rekla je glavna pregovaračica.
Ona je istakla da su u Izvještaju EK izdvajaju određena poglavlja koja bilježe značajan napredak i koja mogu dosta brzo da dosegnu status privremenog zatvaranja i u tom kontekstu izdvojila poglavlja 6. Privredno ptavo. 7. Intelektualna svojina, i 20, Industrijska politika.
”U 2021. godini, fokus svih institucija, sve tri grane vlasti, treba da bude na ispunjavanju privremenih mjerila za 23. i 24. poglavlje jer dobijanjem ovog izvještaja mi cjelokupnu dinamku možemo pomjeriti na bolje i usloviti postupno zatvaranje svih poglavlja”, poručila je Kordić.
Ukazala je i na značaj Nove metodologije pristupanja EU, istakavši da ona donosi prostor da se ostvaruje politički dijalog na visokom nivou sa EU i državama članicama na način na koji to do sada nije bilo moguće.
Glavna pregovaračica je istakla da je predsjedavanje Njemačke Savjetom EU obilježilo vraćanje politike proširenja za ”sto”, kao i značajna ekonomsko- finansijska solidarnost prema državama Zapadnog Balkana.
Kad je riječ o predsjedavanju Portugala, poručila je da će fokus biti na implementaciji nove metodologije što za Crnu Goru otvara prostor da u formatu pred državama članicama govorimo na najbolji način, ostvarujući dijalog na visokom, političkom nivou.
