Koprivica: Stekli se uslovi za dopunu krivične prijave protiv članova DIK-a

Na danas održanoj pres konferenciji Kluba poslanika „Mir je naša nacija“, poslanik i potpredsjednik Demokrata Momo Koprivica, predstavio je nove podatke i dokaze koji govore o tome kako je u vezi sa djelovanjem DIK-a krajem 2020. ispoljeno i kriminalno i protivustavno postupanje, čime su se stekli uslovi za dopunu krivične prijave protiv članova DIK-a koji su atakovali i na Ustav i na zakon i na izbornu volju građana. Koprivica je naveo da su se stvorili uslovi za dopunu krivične prijave protiv članova DIK-a i da će u najskorijem roku biti procesuirani, saopšteno je iz Kluba poslanika.

„Iz mora opstrukcija koja je primijećena u djelovanju ekstremne i radikalne opozicije proizilazi jasni dokazi o tome da je posrijedi bilo protivustavno, kriminalno i protivzakonito djelovanje članova DIK-a sa ciljem da blokiraju rad državnih institucija i da obesmisle izbornu volju građana. No, u tome su osujećeni i pokušaj opstrukcije nije prošao“, rekao je Koprivica.

Kako je rekao, peta sjednica Prvog proljećnjeg redovnog zasijedanja započela je 23. 6. 2020. godine. Ona je bila neregularna sa aspekta Poslovnika – započela je bez kvoruma i suprotno članu 90 stav 2 i 3 Poslovnika Skupštine Crne Gore.

“Na početku ove sjednice nije ni utvrđen kvorum, a nije ga ni bilo. Kao što se vidi na snimku, prisustvovalo je svega 12 poslanika. Na toj sjednici, koja je imala nekoliko nastavaka, a koja je počela neregularno i bez kvoruma, podnijeta je ostavka od strane poslanika DPS-a, gospodina Nikole Divanovića. U nastavku te sjednice, 21. 7,. ostavku je podnio taj poslanik, inače – akter političke korupcije u Budvi“, otkrio je Koprivica.

Koprivica je, kako je saopšteno, prezentovao i izvještaj o popuni upražnjenog poslaničkog mjesta koji je DIK tom prilikom dostavila, a koji se odnosi upravo na tu, 5. sjednicu koja je počela bez utvrđivanja kvoruma i bez kvoruma, sa 12 poslanika.

„Na toj sjednici je ostavku podnio poslanik DPS-a“, rekao je Koprivica.

Poslanik Demokrata je dodao da tada DIK nije prebrojavala poslanike.

„Ona to, inače, nema ni pravo, niti da se bavi pitanjima utvrđivanja kvoruma, niti da odlučuje o poslaničkim mandatima“, naveo je Koprivica i dodao da su o tome odlučili građani Crne Gore na izborima.

„U stavki 2 tog izvještaja, u vezi sa ostavkom podnijete na sjednici gdje nije bilo kvoruma, konstatuje se: ‘DIK, na sjednici održanoj 22. 7. 2020. godine potvrđuje da upražnjeni poslanički mandat sa izborne liste Sigurnim korakom – DPS – Milo Đukanović, pripada Drašku Vučiniću’. Dakle, tada su ispoljili i nezainteresovanost i drugačiji pristup i različite aršine: tada se nisu bavili utvrđivanjem kvoruma, postavljali pitanje je li sjednica počela u skladu sa Poslovnikom, nego uradili što im je posao – dostavili izvještaj o popuni mjesta, jer se ne mogu staviti iznad Ustava i volje građana“, prokomentarisao je Koprivica.

„Sa druge strane, da budemo potpuno precizni, 4. sjednica Drugog, redovnog jesenjeg zasijedanja od 28. decembra 2020. bila je regularna: započela je utvrđivanjem kvoruma prozivkom, u skladu sa čl. 90 stav 4“.

Koprivica pojašnjava da se kvorum može utvrditi na dva načina: ubacivanjem kartice u poslanički pult, a sa druge strane, postoji, takođe, drugi model, drugi način utvrđivanja kvoruma – putem prozivke.

„A podsjećanja radi, kad se održavala 5. sjednica Prvog proljećnjeg redovnog zasijedanja zasijedanja, koju je Brajović otvorio, tada nije ni bilo poslovničke mogućnosti da se glasa online i tada nije bio uveden institut sjednice ‘na daljinu’, što je sve slučaj sa 4. sjednicom Drugog, redovnog jesenjeg zasijedanja. Na taj način su data sva prava i onim poslanicima kojima je usljed primjene mjera zaštite, ograničena sloboda kretanja. Poslanici uživaju ista prava, tako da se ne može Poslovnikom praviti razlika u pravima pojedinih poslanika, da jedni mogu da odlučuju, a drugi da mogu da odlučuju i učestvuju u radu“, istakao je Koprivica i naveo primjer iz uporedne prakse iz države EU, Hrvatske koja ima gotovo identična ustavna rješenja o Skupštini i položaju parlamentaraca gdje je poslovnička norma Hrvatskog sabora koja je ograničavala poslanike koji su kovid pozitivni i prisustvuju sjednici „na daljinu“ da učestvuju u radu, oglašena za neustavnu. „Zašto? Poslanici moraju uživati ista prava! Ne može se praviti razlika u pravima koja pripadaju poslanicima. Ne može Poslovnik praviti razliku i dodjeljivati različita prava različitim poslanicima. Svi imaju ista prava!“ – naglašava Koprivica.

Koprivica dodaje da je tumačenje DPS-a apsurdno jer po tom tumačenju, onaj ko glasa smatra se odsutnim.

„Nije posao DIK-a da utvrđuje kvorum. Da jeste, kako bi prihvatili da razmatraju akt Skupštine sa one sjednice koja je započela bez kvoruma, sa svega 12 poslanika i bez pokušaja tadašnjeg predsjednika da utvrdi da li postoji kvorum? Potvrdili su mandat iako je ostavka podnešena na sjednici koja je započela bez kvoruma i bez utvrđivanja kvoruma“, pojasnio je Koprivica.

„Umjesto da vrše službene dužnosti, članovi DIK-a prethodnog saziva bili su instrumentalizovani u partijske svrhe. Prekršili su svoju dužnost i počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja sa elementom organizovanosti. Pokušali su da prekroje izbornu volju građana. Posebno je interesantno i to što je posrijedi bio izvođač političke korupcije u Budvi, pa se tada rukovodstvo Skupštine stavilo u funkciju potpomaganja tog kriminalnog procesa. Ovo su dokazi da su radili zavisno od partijske pripadnosti poslanika kojima treba da počne ili prestane poslanički mandat”, istakao je Koprivica.

Koprivica je ocijenio da je Skupština Crne Gore ispoštovala volju građana na 4. sjednici Drugog redovnog jesenjeg zasijedanja, ispoštovala pravo, pravnu proceduru, racio legis pravnih normi – da se obezbijedi poštovanje izborne volje građana i obezbijedi nesmetano funkcionisanje zakonodavne vlasti.

„To je najbolji pokazatelj regularnosti i pravne perfektnosti u postupanju Skupštine Crne Gore u decembru 2021. godine“, saopštio je poslanik Demokrata.

Koprivica je objasnio da je efektivna moć poteza predsjednika Crne Gore da vrati zakon na ponovno odlučivanje slaba jer se o izglasanim zakonima odlučuje bez rasprave i istom većinom, a on je dužan da proglasi ponovo izglasani zakon.