Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva Vladu Crne Gore da napravi diskontinuitet sa praksama prethodnih vlada i da počne da vodi aktivnu politiku transparentnosti i otvorenosti. Smatramo da ovo pitanje mora biti jedan od prioriteta nove Vlade, ako želi da bude percipirana kao progresivna, reformska, demokratska i evropska.
“Pozdravljamo najavljeno otvaranje za javnost prve sjednice Vlade i to jeste ohrabrujući simboličan čin. Nadamo se da on neće ostati samo dio političkog makretinga, već da će postati ustaljena i redovna praksa. Prethodni predsjednik Vlade nije ispunio javno dato obećanje o otvaranju sjednica i ono je ostalo samo kao loš populistički pokušaj. Nadamo se da predsjednik Abazović neće ići tim putem, već da će ispuniti obećanje dato u martu 2022. godine, u emisiji Argumenti, i trajno otvoriti makar djelove sjednica za javnost. Pozivamo i ostale važne aktere odlučivanja, potpredsjednike Konjevića, Jokovića, Marović i Ibrahimovića da svojim političkim uticajem doprinesu uspostavljanju potpuno novog pristupa otvorenosti izvršne vlasti.”, kazao je Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-a.
Neophodno je, kaže Koprivica, da Vlada počne blagovremeno da objavljuje potpune i necenzurisane dnevne redove i zapisnike sa sjednica.
“Ovo je još jedna izrazito loša praksa prethodne vlade koja je sistematski uništavala transparentnost i otvorenost”, ističe Koprivica.
Potrebno je, dodaje, odbaciti i praksu skrivanja materijala o kojima je Vlada odlučivala bez održavanja sjednica.
“Na taj način su donijete mnoge važne odluke od izuzetnog javnog interesa, poput zaduživanja, funkcionisanja javnih preduzeća, imenovanja javnih funkcionera, pa i o uslovima o sticanju državljanstva”, ocijenio je Koprivica.
Prema njegovim riječima, prethodne vlade su takođe zloupotrebljavale Zakon o tajnosti podataka, i suprotno javnom interesu, skrivale određena dokumenta, zbog čega i dalje postoji problem opravdanosti proglašavanja određenih dokumenata tajnim.
“Crnogorska javnost nema pristup spisku dokumenata koji su označeni nekim stepenom tajnosti u prethodnim godinama. Na kraju, ali ne manje važno, pristup informacijama je još jedan važan segment transparentnosti vlade koji zahtijeva jasan diskontinuitet i raskid sa prethodnim praksama. Prethodna Vlada je u kontinuitetu kršila Zakon o slobodnom pristupu informacijama krijući ključne informacije o svom radu i postupanju. Rezultati našeg višegodišnjeg istraživanja, kroz izradu Regionalnog indeksa otvorenosti, pokazali su da prethodna Vlada nije uspjela da napravi otklon od negativnih prethodnih praksi i da su mnoga javno data obećanja o povećanju transparentnosti ostala na nivou političkih fraza. Nadamo se da se to ovog puta neće desiti”, zaključuje Koprivica.