Subota, 20 Aprila, 2024
Rubrika:

Konatar i Pavićević predlažu uvođenje novih zvanja specijalista medicine i doktora veterine u javnom sektoru

Pavićević naglašava da razlozi za donošenje ovog zakona leže u manjkavosti postojećeg zakona koji je tretirao isključivo bazično akademsko usavršavanje medicinskog fakulteta nesagledavajući mogućnost daljih užih usavršavanja iz srodnih akademskih nauka

Poslanici Kluba poslanika “Crno na bijelo” Miloš Konatar i Srđan Pavićević predali su u procedure Skupštine Crne Gore predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru koji predviđa izmjene u članu 22 tako da se grupi poslova B dodaju nova zvanja Specijalista medicinske genetike, Specijalista medicinske psihologije, Specijalisti medicinske biohemije, Specijalista medicinske fizike sa predviđenim koeficijentom 19,02, a u grupi poslova C doktor veterinarske medicije sa predviđenim koeficijentomm 15,99, saopštio je GP URA.

Pavićević naglašava da razlozi za donošenje ovog zakona leže u manjkavosti postojećeg zakona koji je tretirao isključivo bazično akademsko usavršavanje medicinskog fakulteta nesagledavajući mogućnost daljih užih usavršavanja iz srodnih akademskih nauka koje u konačnom završavaju znanjem i zvanjem specijaliste iz navedenih oblasti koji je u potpunosti ekvivalentat zvanju specijaliste pomenute oblasti koji je to postao posle završenog Medicinskog fakulteta.

“Specijalista medicinske genetike u smislu ovih izmjena podrazumijeva završen biloški fakultet sa specijalizacijom iz medicinske genetike ili medicinski fakultet sa specijalizacijom iz medicicinske genetike u trajanju od tri godine. Specijalista medicinske psihologije u smislu ovih izmjena podrazumijeva specijalizaciju na medicinskom fakultetu u trajanju od tri godine. Specijalisti medicinske biohemije u smislu ovih izmjena podrazumijevaju specijalizaciju na medicinskom fakultetu u trajanju od četiri godine. Specijalista medicinske fizike u smislu ovih izmjena podrazumijeva specijalizaciju u trajanju od tri godine na medicinskom fakultetu”, navodi se u saopštenju GP URA.

“Činjenica da navedeni profesionalci u najvećem broju slučajeva čine homogen i hramoničan tim posvećen liječenju pacijenata sa istim obavezama, nadležnostima i odgovornostima ne vidimo razloga da budu diskriminisani u smilu ličnog dohotka i koeficijenta”, navodi Pavićević.

Saglasno izmjenama, poslanik Konatar je objasnio da zvanje doktor veterinarske medicine stiče osoba sa završenim Fakultetom veterinarske medicine u trajanju od 12 semestara, gotovo identičnim studijskim programom kao doktor medicine i na kraju stiče zvanje doktor veterinarske medicine, ali ih postojeći zakon ne prepoznaje.

“U javnom sektoru oni su zaposleni u Upravi za bezbjednost hrane i veterinu, sektor veterine, odsjeci: zdravlje i dobrobit životinja, međunarodni transport, veterinarski ljekovi i rezidue, veterinarskoj inspekciji, Specijalističkoj veterinarskoj laboratoriji, Institutu za ljekove i medicinska sredstva. Što znači da sprovode kredibilnu i kompetentnu kontrolu i nadzor proizvodnje, distribucije i skladištenja hrane, a između ostalog spektar njihovih poslova je praćenje kretanja zaraznih bolesti, izrada i implementacija programa za nadzor, kontola i suzbijaje zaraznih bolesti životinja, kreiranje programa vakcinacija, izrada rješenja o karantinu uvezenih životinja, usaglašavanje propisa i pravila sa evropskom legislativom”, navodi se u saopštenju.

Trenutno zaposlenih u javnom sektoru, istakli su, sa ovim zvanjem je oko trideset i uzimajući u obzir da Crna Gora nema ovaj fakultet jako su deficitaran kadar na nivou cijele države.

Konatar naglašava da je poboljšanje uslova rada doktora veterinarske medicine u javnom sektoru, prevashodno povećanjem osnovne zarade i primanja, potencijalno rješava nedostatak stručnog i obučenog kadra koji je Crnoj Gori neophodan.

Iz kluba navode da je neophodno kontinuirano raditi na unapređenju uslova rada i životnog standard ljekara ali i svih deficitarnih zanimanja uz unapređenje kvaliteta zakonskih rješenja koja često prate formu a ne samu suštinu problema. Apeluju i da, u pravcu povećanog senzibileteta donosilaca odluka, oni svojim stavom doprinesu brisanju bilo kakve diskriminacije među zaposlenima u javnom sektoru, pogotovo medicini i zdravstvu, koji kao što vidimo završavaju identične uže specijalizacije i na identičan način se bave poslovima i zadacima sekundarnog to jest tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve