Na Zapadnom Balkanu sve ima političku konotaciju, pa se tako i protesti, često pod krinkom vjerskih pitanja i vjere zloupotrebljavaju za ispoljavanje nacionalističkih ideologija i interesa – kazao je u intervjuu za Pobjedu poslanik njemačkog Bundestaga Josip Juratović.
Njemačka, kao jedna od vodećih sila u EU, podržala je proširenje saveza, za razliku od recimo Francuske i Holandije, koje nedavno nijesu dale zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa dvije balkanske zemlje. Koliko Njemačka ima snage, ali i volje, da „pogura“ proces proširenja kada je u pitanju Balkan?
Njemačka će i dalje nastojati da se obećanje dato Zapadnom Balkanu oko perspektive ulaska u Evropsku uniju održi. Jer se kroz to iščitava vjerodostojnost EU, ali je i jasan faktor sigurnosti i signal za mir i blagostanje u regionu i u Evropi. Zato će se Njemačka i dalje svom svojom snagom zalagati za ulazak Zapadnog Balkana u EU.
Što očekujete od sastanka Savjeta EU idućeg mjeseca? Podršku Sjevernoj Makedoniji i Albaniji za otvaranje pregovora ili još jedno stavljanje na listu čekanja?
Uvjeren sam u to da će savjet EU na temelju nove metodologije dati prijedlog komisiji da se da zeleno svjetlo Sjevernoj Makedoniji i Albaniji i da će konačno Francuska, Nizozemska i Danska podržati taj prijedlog. Smatram da je zeleno svjetlo za Sjevernu Makedoniju i Albaniju jako važo da se krene kao prvi korak dalje na putu ulaska u EU i time nagradi do sada učinjenjeno zalaganje u obliku reformi tih dviju zemalja za ulazak u EU.
Kakvo raspoloženje i mišljenje vlada kada je u pitanju Crna Gora? Čini se da su pregovori sa Podgoricom, sada u drugom planu. Šta je razlog tome? Stagniranje u procesu ili „preča posla“ koja ima EU?
Istina je da su globalni izazovi sa kojima je EU suočena stavili u sjenu javnosti Crnu Goru. Međutim radna tijela iz Crne Gore i Brisela rade i dalje svoj posao i nadam se da će to uspješno odraditi i to bez veće pažnje evropske političke scene, koja će tek nastupiti u jačem obliku pred konačan ulazak u EU.
Prethodni sastav Evropske komisije je na početku svog mandata iznio prognozu da je 2025. mogući rok da EU primi nove članice. Kako Vam danas, nakon gotovo pet godina, izgleda takva prognoza? Realno ili neostvarivo?
Svakako postoji šansa da, ne samo Crna Gora već i Srbija uđu do 2025. u EU. Međutim kada će ući to zavisi od toga koliko će biti te dvije zemlje u stanju zaključiti svih 35 poglavlja, potrebnih za ulazak u EU. Pri čemu sam mišljenja da će za dva najteža poglavlja 23 (osnovna ljudska prava) i 24 (nezavisno sudstvo) trebati još dosta vremena da zažive u praksi.
Crna Gora je nedavno donijela Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je podigao tenzije u zemlji i izazvao proteste nezadovoljnih zbog usvajanja zakona. Mislite li da su protesti zbog pomenutog Zakona imaju zbilja veze sa zakonom ili više imaju političku konotaciju?
Zakon o slobodi vjeroispovijesti je poštovanje osnovnih ljudskih prava koji su temelji demokratskog sistema i time je taj zakon samorazumljiv. Ali pošto smo svjedoci da na Zapadnom Balkanu sve ima političku konotaciju pa tako i protesti često pod krinkom vjerskih pitanja i vjere se zloupotrebljavaju za ispoljavanje nacionalističkih ideologija i interesa.