Ukoliko Zapad ne reaguje, Crna Gora bi uskoro mogla da se sklizne sa euroatlanstkog kursa, smatra analitičar Digitalnog forenzičkog centra Milan Jovanović.
“Kad vidite šta se dešava u Ukrajini, postoji velika bojazan za budućnost Crne Gore”, kazao je Jovanović gostujući u “Drugačijoj radio vezi”.
Jovanović kaže da se mogu povući brojne paralele između dešavanja u Ukrajini i u Crnoj Gori. Postoji, navodi, mondus operandi djelovanja Ruske crkve u Ukrajini i Srpske crkve u Crnoj Gori.
“U Ukrajini, RPC ne priznaje autokefalnu Ukrajinsku crkvu što je slično, ako ne i isto. Ruska crkva ne priznaje poseban ukrajinski identitet, što je situacija kao i ovdje”, navodi on.
Ukrajina, nekad bezbjedna zemlja, danas je uzdrmana i ne zna gdje će – na Zapad ili na Istok, ističe Jovanović.
Srpski svijet je, kako tvrdi, zapravo pozajmljeno djelovanje ruskog svijeta.
“Kad vidite šta se dešava u Ukrajini, postoji velika bojazan za budućnost Crne Gore”, upozorava Jovanović i dodaje:
“Srbija i Rusija mogu da kapitalizuju svoje delovanje na osnovu svih dešavanja od kad smo dobili Vladu koja je projekat SPC i gdje imamo uhljebljavanje lojalista po dubini. Sve to stvara predispoziciju za kasnije izmještanje spoljnopolitičkog kursa koji za sada, mislim, nije ugrožen, ali može biti kasnije ako se ovako nastavi. I to može da nosi bezbjednosni rizik ne samo za region nego za čitavu Evropu”, smatra Jovanović.
Ruski svijet je, navodi, institucionalizovan. Jedan krak je na fakultetu u Nikšiću.
“Dvije organizacije koje se bave pitanjima dobrobita Rusa i rusofila imaju svoj centar na Filološkom fakultetu u Nikšiću. Tim Centrom je dugo vremena upravljao Dragan Koprivica koji je bio ekspert u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta. Nakon njega, rukovodi profesorica ruskog jezika i književnosti Vesna Vukićević. Dok nismo krenuli detaljnije istraživanje ruskih eksponenata, nismo znali koliko to duboko ide”, navodi Jovanović.
Cilj koji žele da postignu u Crnoj Gori je, smatra, promjena svijesti.
“Ako vidite kadriranje po dubini koja sprovodi aktuelna vlast, vidite da je cilj da se kroz sporne kadrove koji se postavljaju u ključnom resoru prosvjete, dođe do izmjene identiteta i percepcija”, naglašava Jovanović.
Američka ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke je, govoreći na prezentaciji studije DFC-a, poslala poruku objema stranama u našoj državi da se stane sa podjelama, kaže Jovanović.
Crnoj Gori je, vjeruje, potrebna pomoć i razumijevanje zapadnih partnera, više nego ikad. “Zavisiće kako će da se razvija situacija i od djelovanja NATO i EU”, navodi Jovanović.
Upitan, da li očekuje djelovanje Zapada, kaže da poruka ambasadorke Rajzing Rajnke daje tračak nade da se to mora desiti. Moraju se preduzeti konkretni potezi da to ne bi ostalo na retorici i porukama sa konferencija, ističe Jovanović.
Možda se dio Crne Gore previše uzda u pomoć Vašingtona, a Jovanović navodi da njegovi prijatelji iz Sjedinjenih država ukazuju da se njihova država suočava sa brojnim internim problemima pa da se ne očekuje da će oni da se bave Crnom Gorom. To, ističe, nisu poruke koje su pohvalne ali su možda vrlo realne.
“Možda smo mi previše poletjeli da će neko da nam pomogne”, kaže Jovanović i dodaje da “ukoliko se Zapad ne uključi i malo više interveniše, Srbija i Rusija mogu lako da ostvare svoj naum, gdje su napravljene dobre platforme – na litijama, na promjeni vlasti i instaliranje lojalista po dubini. Ako se brzo, u par mjeseci ništa ne promijeni, Crna Gora može da sklizne sa euroatlantskog kursa”, napominje Jovanović.
“Potencijalna reakcija Zapada u Crnoj Gori bila bi poruka svim prozapadnim snagama u regionu koje su itetkako pogođene svim ovim što se dešava kod nas jer sad djeluje kao da je članica NATO-a i zemlja najbliža Evropskoj uniji prepuštena velikodržavnim ambicijama Srbije i Rusije”, zaključuje Jovanović.