Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Institut alternativa: Zakon o Skupštini da odgovori na slabosti procedure izrade zakona

U novoj analizi ''Skupština odlučuje, ali kako?'', Institut alternativa je pružio osvrt na zakonodavnu ulogu Skupštine Crne Gore, i ponudio niz preporuka za unapređenje ove važne funkcije

Izostanak procjene uticaja, finansijskih analiza i odgovarajućeg učešća zainteresovane javnosti alarm su za bolje regulisanje postupka izrade zakona u Skupštini Crne Gore, naročito kada ih iniciraju poslanici i poslanice, ocijenili su iz Instituta alternativa.

U novoj analizi „Skupština odlučuje, ali kako?”, Institut alternativa je pružio osvrt na zakonodavnu ulogu Skupštine Crne Gore, i ponudio niz preporuka za unapređenje ove važne funkcije.

– Od septembra 2020. godine do 22. septembra 2021. godine, poslanici i poslanice podnijeli supreko 50 odsto zakonskih prijedloga, koji su u navedenom periodu ušli u skupštinsku proceduru, prevazilazeći prvi put u posljednjih deset godina broj zakonskih prijedloga čiji je inicijator Vlada. Međutim, ovaj trend ne prate razrađene procedure, koje bi obezbijedile adekvatnu informisanost procesa predlaganja zakona, neophodne podatke i učešće javnosti – smatraju oni.

Iz Instituta su ukazali na to da poslanici i poslanice često navode da za primjenu zakonskih rješenja koja predlažu nijesu neophodna dodatna finansijska sredstva, ili implicitno priznaju da ih ne znaju, te poručili da nije razrađena procedura učešća zainteresovanih aktera, kako bi se obezbijedila šira rasprava o rješenjima koja predlažu.

Kako su kazali, na drugoj strani sadržaj mišljenja Vlade na zakonodavne inicijative poslanika i poslanica nije propisan, “pa ni njeno „pozitivno” mišljenje na zakonske prijedloge nije pokazatelj kvaliteta inicijativa”.

U Institutu alternativa smatraju da je amandmansko djelovanje poslanika i poslanica takođe propraćeno šturim obrazloženjima.

– Drastičnom izmjenom duha zakona i amandmanskim djelovanjem napropise o radu i o unutrašnjim poslovima, mijenjana je starosna granica za odlazak u penziju, a izbor direktora policije izložen je direktnom političkom uticaju. Ove situacije predstavljaju upozorenje i potrebu zaboljim obrazloženjima amandmana ali i širom raspravom o njihovoj suštini – poručuju oni.

Ocijenili su da poslanici i poslanice ne koriste ni svoje nadležnosti za preispitivanje i kontrolu analiza uticaja propisa, koje za svoje zakonske prijedloge izrađuje Vlada, te ukazali na to da potencijal Parlamentarne budžetske kancelarije za sveobuhvatnije finansijske analize, na kojima bi trebalo da se temelji i zakonodavna uloga parlamenta, još nije iskorišćen.

– Služba Skupštine nema proaktivniju ulogu u sprovođenju analiza koje bi trebalo da prethode krupnim poslaničkim odlukama – kazali su iz Instituta alternativa.

Kako bi se unaprijedila zakonodavna uloga Skupštine, Zakon o Skupštini bi prema njihovim riječima, trebalo da propiše proceduru konsultovanja zainteresovane javnosti prilikom razmatranja prijedloga zakona koje iniciraju poslanici i poslanice.

– Takođe, ovi prijedlozi treba da budu propraćeni analizama uticaja, koje bi obuhvatile sve važne aspekte javne politike, od problema, ključnih ciljeva i potencijalnih uticaja i troškova, kao i njihove opravdanosti. Neophodno je normirati ulogu Službe Skupštine u izradi analize uticaja, a naročito ulogu Parlamentarne budžetske kancelarije u izradi finansijskih procjena zakonskih prijedloga i amandmana, koje ulažu poslanici i poslanice – ističu oni.

Cjelokupna analiza dostupna je na sajtu Instituta alternativa.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve