Neformalni dokument koji je potpisalo devet država članica EU, ima za cilj da proces pregovora učini efikasnijim, odnosno da se nađe srednje rješenje kada je riječ o dilemama koje su postavile zemlje poput Francuske, Holandije i Danske, kaže za TVCG poslanik EP Klemen Grošelj.
Očekuje da će se taj dokument pred Evropskim savjetom naći već narednih dana.
Dokument koji su potpisale Austrija, Češka, Estonija, Italija, Letonija, Litvanija, Malta, Poljska i Slovenija pokušava da prevaziđe razlike između članica EU koje su dovele do toga da Sjeverna Makedonija i Albanija do sada nijesu počele proces pregovora, kaže za Dnevnik poslanik EP Klemen Grošelj.
“To je dokument koji na jednoj strani pravi ovaj proces pregovora efikasnim, a na drugoj strani do neke mjere i odgovara na one dileme i pitanja koje su postavile zemlje poput Francuske, Holandije i u nekoj mjeri Danska”, naveo je Grošelj.
Goršelj ističe da je potrebno održati proces proširenja živim, naći srednji put kako bi se izbjegla dalja blokada u pregovorima.
Kada je riječ o zemljama koje već pregovaraju, poput Crne Gore i Srbije taj dokument, kako navodi Grošelj, omogućiće paralelno otvaranje više poglavlja, što do sada nije bio slučaj.
“Do sada je bila praksa da se pitanja otvaraju sukcesivno, a sada će se poglavlja moći otvarati uporedo, što znači da će biti mehanizmu ukoliko zemlje budu uspješne u pregovorima moći će otvoriti više poglavlja, a tu su i finansijski mehanizmi koji će podržavati reformske procese u zemljama kadidatima za članstvo u EU”, poručio je poslanik Grošelj.
Sagovornik TVCG navodi i da očekuje da će se non pejper uskoro naći pred Evropskim savjetom.
“Sada imamo zasjedanje Savjeta EU i na tom nivou mislim da će taj dokument biti predstavljen i onda će zemlje da ga prouče. Vjerovatno će početi razgovori kako bi to rješenje moglo biti jer okvirni zadatak, je bio da se to rješenje nađe prije marta naredne godine”, naveo je Grošelj.
Evropska komisija je najavila da će tokom januara izaći sa svojim predlogom o novoj metodologiji proširenja, koji bi trebalo da bude osnova za dalju debatu i uspostavljanje konsenzusa unutar EU o budućnosti politike prema zemljama Zapadnog Balkana.