Povodom godišnjice osnivanja Ženski klub Skupštine Crne Gore organizovao je danas Panel diskusiju „Buđenje“, u okviru koje su na teme „Ja – Žena“ i „U zamci sopstvene društvene uloge“, govorile istaknute predstavnice kulturnog i javnog života, saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.
Otvarajući Panel, potpredsjednica Skupštine Crne Gore i kopredsjednica Ženskog kluba Branka Bošnjak je istakla da su tokom godine od osnivanja, članice Kluba pokazale ozbiljnost i političku zrelost, ali i toleranciju, jedinstvo i kompaktnost, te da je Klub uprkos skepticizmu i sumnjama mnogih, bio „svijetli primjer da možemo svi zajedno, bez obzira kojoj ideologiji i kom političkom spektru pripadali“.
„Snažno i istrajno smo se izdigle iznad razlika i dale akcenat onim stvarima koje nas spajaju, radeći na dobrobiti naše zajednice, a njih je mnogo više nego onih koje nas razdvajaju. Vjerujte nije bilo teško, recept je prvo naša Crna Gora“, kazala je Bošnjak.
Ističući da je upravo „Buđenje“ adekvatan izraz ženske probuđene borbe za ravnopravan tretman, kopredsjednica Ženskog kluba, poslanica Vesna Pavićević je kazala da ovaj pojam, osim mogućih simboličkih konotacija, neposredno svjedoči da su članice Ženskog kluba te koje su” budile međusoban dijalog, sa zajedničkim ciljem – prosperitet i razvoj Crne Gore”.
„Konstruktivnost naših razgovora pokazatelj je da bi trebalo da nas je više u Parlamentu, da nas je više na rukovodećim mjestima, na važnim funkcijama, među donosiocima odluka, na državnim pozicijama. U tom smjeru trebalo bi da ide glas budne žene“, kazala je Pavićević.
Pavićević je, dodaju iz Skupštine, podsjetivši na poziciju žene u patrijarhalnim obrascima življenja, istakla da je žena od samog rođenja prinuđena na buđenje, na samosvjesnost, odlučnost i istrajnost.
„Humanost i solidarnost žena sa kamena Crne Gore nas povezuje u ovom Klubu, da našim aktivnostima pokažemo i dokažemo, da ćemo se mi poslanice, u svakom segmentu društvenog djelovanja, zauzeti za sve žene u CG, da ćemo na tom putu istrajati i trasirati put naših žena u Evropsku uniju. I zato, potrebno je da žene budu prisutne na svim nivoima odlučivanja, da žene ne ćute, da se čuje njihov glas“, poručila je Pavićević.
Ženski klub Skupštine Crne Gore, kako je ocijenila ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Karen Medoks, „najuspješnji je primjer međupartijskog dijaloga u našoj zemlji, a članice su, kako je kazala, dokazale da je moguće da i vladajuće i opozicione stranke sjede rame uz rame, da pregovaraju i pronalaze rješenja za napredak ka zajedničkim ciljevima.
„Istakle ste vrijednost koju žene donose politici i rješavanju sukoba, kao i značaj povećanja broja žena na pozicijama moći i uticaja“, kazala je Medoks.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Daniela Gašparikova, kazala je da poslanici i poslanice imaju ogromnu moć i odgovornost da, u okviru svojih kontrolnih funkcija, osiguraju da se u zakonima ne nađu duboko ukorijenjene predrasude i norme koje često stvaraju “nevidljive prepreke u primjeni politika strategija i zakona usmjerenih na dostizanje rodne ravnopravnosti”.
„Crna Gora je privilegovana jer ima snažne i obrazovane mlade žene. Istovremeno, žene svjedoče da su porodica i majčinstvo najčešća prepreka za njihovo zaposlenje, ali i razlog gubitka posla. Pozivam sve poslanike i poslanice da se zalažu za okvir u kojem žene neće morati da biraju između porodice i posla”, rekla je ona.
Gašparikova je poručila da je u vrijeme višestrukih kriza naročito važno zaštititi prava i dostojanstvo žena i djevojčica – njihovo pravo na život bez nasilja, uključivanje u procese donošenja odluka i smanjivanje siromaštva.
Prva panelistkinja koja je govorila na temu „Ja – Žena“, sutkinja suda u Strazburu, profesorica Pravnog fakulteta Ivana Jelić, pozivajući se na rečenicu Eleonor Ruzvelt.
„Niko vas ne može učiniti inferiornim bez vašeg pristanka na to. Rodna ravnopravnost i ženska prava nijesu samo ženska priča, već je to priča oba pola. Mi smo prošle put prave duboke promjene koja ide korak po korak i došle do toga da sada govorimo više o suštini tih prava”, kazala je Jelić.
Ona je naglasila da ženama pripadaju sva mjesta u odlučivanju, te poručila da je njen moto na putu ka uspjehu potpuno okretanje usavršavanju koje je postalo dio njenog životnog stila.
Navodeći da je izaći iz sjenke patrijarhalnog nasiljeđa bilo teško, lingvistkinja i književnica, profesorica UCG Slavica Perović, je primijetila da kad je rodna opozicija u pitanju, muškarci su skoro uvijek apsulutno jaki, gotovo uvijek jači od žena.
Smatra da će globalni partijarhat, dodaju iz Skupštine, društvena ustrojstva koja su, jasno ili skriveno, uvijek na strani muškaraca, tradicija i mentalitet koji perpetuiraju te obrasce, ženska pitanja uvijek vraćati na temu moći.
„Zato se u diskursu u našoj zemlji stalno aktuelizuju priče i teme o diskriminaciji, rodnom paralelizmu, muškom nasilništvu, hijerarhiji, dominaciji, asimetriji polova. Iz tih tema ne možemo da izađemo zato što je zadati okvir diskursa moć i samo moć, muška najčešće“, navela je Perović.
Rediteljka i profesorica FDU Marija Perović, ukazala je na potrebu da se sa „tradicionalne pozicije žene“ krene na „nešto što nas zaista čini ravnopravnim“.
„Danas u savremenoj emncipatorskoj Crnoj Gori čini se da smo jako daleko od toga. Tim prije je danas zadatak svake žene na tom putu veći i pojačan“, kazala je Perović.
Muzikolog Jelena Jovanović Nikolić je kazala da svaka žena treba da bude budna, svjesna, okrenuta sebi kako bi mogla da bude „korisna za bilo koju zajednicu za koju se opredijeli, bilo da želi biti domaćica, naučnica ili umjetnica“.
Profesorica Ekonomskog fakulteta, UCG Ana Lalević Filipović, je ocijenila da je u savremenoj demokratskoj, a opet i patrijarhalnoj Crnoj Gori, direktni aktivizam žene i povećanje njene društvene moći proces koji sporo teče.
„Žene se bude, ali se još uvijek nisu probudile. Međutim, primijetila sam da postaju samopouzdanije, samouvjerenije, pokušavajući da sruše tradicionalne predsrasude između muško-ženskih poslova“, navela je Filipović.